Angeliki Panagiotatou (; 1878–1954) bila je grčka ljekarka, mikrobiologinja, bakteriologinja i univerzitetska profesorica. Smatra se prvom ženom koja je diplomirala na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Atini i jednom od ključnih figura u historiji ženskog visokog obrazovanja u modernoj Grčkoj. Bavila se tropskom medicinom, epidemiologijom, higijenom i proučavanjem zaraznih bolesti, posebno kolere i tifusa, a 1950. postala je prva žena izabrana u Atinsku akademiju.
Biografija
Rani život i obrazovanje Rođena je 1878. u Thiniji na Kefaloniji. U vrijeme njenog školovanja pristup žena univerzitetskom obrazovanju u Grčkoj još je bio društveno sporan, iako nije postojao izričit pravni propis koji bi im zabranjivao upis. Ona i njena sestra Aleksandra primljene su 1893. na Medicinski fakultet Univerziteta u Atini, čime su postale među prvim studenticama medicine u zemlji.
Diplomirala je 1897, a potom doktorirala, čime je postala prva žena ljekarka školovana na grčkom univerzitetu; Maria Kalapothakis, ranija grčka ljekarka, medicinsko obrazovanje stekla je u inostranstvu. Nakon studija u Atini nastavila je stručno usavršavanje u Njemačkoj, gdje se dodatno obrazovala u oblastima mikrobiologije, higijene i javnog zdravstva.
Akademska i medicinska karijera Po povratku u Atinu radila je u Laboratoriju za higijenu Medicinskog fakulteta. Godine 1908. pozvana je da drži nastavu iz epidemiologije, ali je njeno prvo predavanje naišlo na otvoreno neprijateljstvo dijela studenata, koji su odbijali pohađati nastavu koju drži žena. Zbog takvog odnosa napustila je univerzitetski položaj u Atini i nastavila karijeru u Egiptu.
U Egiptu je radila u Kairu i Aleksandriji, gdje je razvila međunarodno prepoznat rad u oblasti tropske medicine. Bila je profesorica mikrobiologije na Univerzitetu u Kairu, a zatim direktorica Opće bolnice u Aleksandriji. Njena istraživanja i javnozdravstveni rad bili su usmjereni na prepoznavanje i suzbijanje epidemija, naročito kolere, tifusa i drugih bolesti koje su bile česte u istočnom Mediteranu i sjevernoj Africi.
Pored bolničkog i istraživačkog rada, vodila je i zdravstvene i dobrotvorne aktivnosti među lokalnim stanovništvom Aleksandrije. Izvori navode da se bavila liječenjem žena i djece, humanitarnim radom i medicinskom pomoći u ratnim prilikama.
Povratak u Grčku U Grčku se vratila 1938, kada je imenovana za vanrednu profesoricu higijene i tropske patologije na Univerzitetu u Atini. Taj izbor označio je promjenu u odnosu akademske sredine prema njenom radu: nakon ranog odbacivanja početkom 20. vijeka, u kasnijem periodu dočekana je kao priznata stručnjakinja s međunarodnim iskustvom.
Godine 1947. proglašena je počasnom profesoricom Medicinskog fakulteta u Atini. Tri godine kasnije izabrana je za dopisnu članicu Atinske akademije, čime je postala prva žena primljena u tu instituciju.
Naučni i književni rad Panagiotatou je objavljivala radove iz mikrobiologije, higijene, epidemiologije, historije medicine i javnog zdravstva. U grčkoj medicinskoj historiografiji navodi se da je objavila veliki broj naučnih radova u grčkim i međunarodnim časopisima te više medicinskih knjiga. Jedno od njenih poznatih djela jeste knjiga Η Χολέρα: Από επιδημιολογικής υγιεινολογικής και κλινικής απόψεως ("Kolera: s epidemiološkog, higijenskog i kliničkog stanovišta"), objavljena 1948.
Njen boravak u Aleksandriji nije bio vezan samo za medicinu. Učestvovala je u kulturnom životu tamošnje grčke zajednice, pisala književne i historijsko-medicinske tekstove, a njen dom bio je mjesto susreta grčkih i drugih intelektualaca u gradu. Godine 1934. osnovala je u Aleksandriji "Filološko društvo grčkih gospođa Aleksandrije", koje je djelovalo do njene smrti.
Odabrana djela
Reference
Kategorija:Rođeni 1878. Kategorija:Umrli 1954. Kategorija:Biografije, Kefalonija Kategorija:Grčki ljekari