Admir Mašić bosanskohercegovački je hemičar i naučnik za materijale koji radi kao profesor na Masačusetski institut za tehnologiju (MIT). Njegova istraživanja povezuju fizičku hemiju, građevinarstvo, biomineralizaciju i proučavanje historijskih materijala, s posebnim naglaskom na održivije i trajnije građevinske materijale. Na MIT-u je povezan s Centrom za održivost betona (CSHub), Centrom za istraživanje materijala u arheologiji i etnologiji (CMRAE) i obrazovnim inicijativama za raseljene studente.
Biografija i obrazovanje Rođen je u Bosni i Hercegovini, a tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992. s porodicom je izbjegao u Hrvatsku. U Hrvatskoj je nastavio školovanje, istakao se na takmičenjima iz hemije i kasnije dobio mogućnost da završi srednju školu.
Studij je nastavio na Univerzitetu u Torinu, gdje je završio hemiju i 2006. doktorirao fizičku hemiju. Doktorski rad bavio se primjenom novih karakterizacijskih tehnika u proučavanju oštećenja predmeta kulturne i umjetničke baštine. Tokom boravka u Torinu bio je suosnivač firme Adamantio srl, usmjerene na naučnu karakterizaciju i očuvanje materijala kulturne baštine.
Akademska karijera Od 2008. do 2015. radio je na Max Planckovom institutu za koloide i interfejse u Potsdamu, gdje se bavio biomaterijalima, kolagenom i hemijskim snimanjem materijala. MIT-u se pridružio 2015. kao nastavnik u Odsjeku za građevinsko i okolišno inženjerstvo, a od 2024. naveden je kao vanredni profesor sa stalnim angažmanom.
Njegova laboratorija na MIT-u istražuje nanohemijsko-mehaničke procese i mineralizaciju u antropogenim i biološkim materijalima. U radu koristi spektroskopske metode, naročito Ramanovu spektroskopiju, kako bi pratio procese u heterogenim materijalima kroz vrijeme i prostor. Primjeri koje proučava obuhvataju rimski beton, moderni portlandski cement, sedef, bubrežni kamenac, drevne pigmente i Kumranske rukopise.
Istraživanja Mašićeva istraživanja usmjerena su na razvoj višenamjenskih cementnih materijala, uključujući samopopravljajući beton, betone koji apsorbiraju ugljik i cementne materijale koji mogu provoditi električnu energiju. U tom pristupu historijski materijali služe kao izvor podataka za savremeno projektovanje trajnijih i održivijih građevinskih sistema.
U radu objavljenom 2023. u časopisu Science Advances, Mašić i saradnici analizirali su drevni rimski beton i pokazali da su vapnene inkluzije povezane s postupkom vrućeg miješanja, što pomaže objašnjenju njegovih samopopravljajućih svojstava i dugotrajnosti. Istraživanje je povezalo arheološke materijale s mogućnošću razvoja modernih betona koji se lakše popravljaju i duže traju.
Obrazovne inicijative Na MIT-u je 2017. osnovao Refugee ACTion Hub (ReACT), inicijativu usmjerenu na obrazovne programe za raseljene studente. Program je kasnije uključen u MIT Emerging Talent, a kroz njega su razvijani certifikacijski i obrazovni modeli za studente koji su zbog rata, izbjeglištva ili društvenih prepreka izgubili pristup klasičnom obrazovanju.
Reference
Kategorija:Bosanskohercegovački hemičari Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici Kategorija:Živi ljudi Kategorija:Američki naučnici Kategorija:Bosanskohercegovački emigranti u SAD-u