mini|Mehanika gacha igara često se poredi sa kutijama s plijenom (loot boxes). mini|Gachapon automati u Japanu Gacha igra jeste vrsta videoigre koja primjenjuje mehaniku zasnovanu na japanskim automatima gachapon. Slično kao i kod kutija s plijenom (engleski:. loot boxes), ove igre potiču igrače da troše unutarigračku valutu kako bi dobili nasumični virtuelni predmet. Dio valute može se zaraditi igranjem i praćenjem aktivnosti u igri, dok se ostatak kupuje stvarnim novcem od izdavača.
Većina gacha igara su besplatne mobilne igre (free-to-play) u žanru RPG-a, s naglaskom na strategiju, sastavljanje timova i improvizaciju igrača. Ovaj model je postao sastavni dio japanske kulture mobilnih igara, a sve se više koristi u kineskim, korejskim i zapadnim naslovima. Digitalne gacha igre česta su meta kritika jer podstiču finansijsko trošenje koje izgledom i mehanizmom podsjeća na kockanje.
Način igranja Zbog nasumične prirode dobijanja likova i predmeta, gacha igre su često strateškog karaktera. Igrači se podstiču na improvizaciju i prilagođavanje taktika u naprednim modovima igre, poput borbi protiv šefova (engl. boss raids).
U igrama postoje takozvani "baneri" (engl. banners) koji predstavljaju skupove trenutno dostupnih likova ili predmeta koje igrači mogu pokušati osvojiti ("izvući"). Baneri mogu biti stalni ili vremenski ograničeni, što kod igrača stvara osjećaj straha od propuštanja (engl. FOMO). Vrijednost predmeta obično je podijeljena po nivoima rijetkosti (engl. rarity tiers). Zakonodavstva mnogih zemalja danas zahtijevaju da vjerovatnoća (šansa) za ispadanje svakog predmeta bude javno prikazana.
Sistem zagarantovanog dobitka (Pity system) Mnoge gacha igre koriste sigurnosni sistem poznat kao "pity" ili "spark", koji garantuje dobitak određenog predmeta nakon određenog broja pokušaja. "Meki" (engl. soft) pity blago povećava šansu za rijetki dobitak sa svakim uzastopnim pokušajem, dok "tvrdi" (engl. hard) pity koristi brojač i automatski dodjeljuje željeni predmet nakon što igrač dostigne tačan prag (npr. 90 ili 100 izvlačenja).
Također, neke igre implementiraju sistem "50/50", gdje igrač ima 50% šanse da dobije istaknuti lik s banera kada izvuče predmet najviše rijetkosti; ako igrač "izgubi" tih 50% šanse i dobije nekog drugog standardnog lika, njegov sljedeći rijetki dobitak je 100% zagarantovan da bude upravo istaknuti lik s banera.
Varijacije
Kompletni gacha (engl. Complete gacha ili kompu gacha): Model u kojem igrač mora sakupiti cijeli set uobičajenih predmeta kako bi otključao jedan rijetki i vrijedni predmet. Ovaj sistem je proglašen ilegalnim u Japanu 2012. godine zbog manipulativne prirode. Kutija gacha (engl. Box gacha): Izvlačenje predmeta iz zatvorenog skupa (kutije) bez zamjene. Svakim izvlačenjem broj preostalih opcija se smanjuje, što znači da će igrač na kraju garantovano dobiti sve predmete ako nastavi izvlačiti. Gacha s ponovnim izvlačenjem (engl. Redraw gacha): Omogućava igraču da poništi trenutni rezultat i povuče ponovo kako bi dobio šansu za bolju nagradu. Često se nudi besplatno tokom uvodnog dijela (tutorijala) igre. Uzastopni gacha (engl. Consecutive gacha): Poboljšava šanse za rijetke nagrade ili nudi blagi popust kada igrač troši valutu odjednom za višestruka uzastopna izvlačenja (poput popularnih "10x povlačenja").
Privlačnost modela Gacha model se pokazao kao izuzetno profitabilna strategija za besplatne igre. Finansiranje ovih igara u velikoj mjeri zavisi od male grupe igrača koji troše ogromne količine novca na mikrotransakcije, a koji se u industriji kolokvijalno nazivaju "kitovi" (engl. whales). Igrači koji troše umjereno nazivaju se "delfini", dok oni koji troše minimalno ili nikako nose naziv "gavčice" (engl. minnows).
Pored mehanike iznenađenja, važan psihološki faktor privlačnosti jeste i emocionalna povezanost s likovima. Razvijatelji ulažu mnogo truda u stvaranje dubokih priča, upečatljivog dizajna i angažovanje poznatih glumaca za posuđivanje glasova, što kod igrača razvija želju za sakupljanjem i osjećaj ličnog postignuća kada konačno osvoje željenog lika.
Kontroverze i regulacija Zbog snažnog oslanjanja na element sreće, gacha igre su izložene oštrim kritikama javnosti i regulatornih tijela zbog sličnosti sa kockanjem. Istraživanja u Evropi i SAD-u pokazuju da značajan procenat mlađih igrača koji redovno igraju gacha igre počinje pokazivati oblike ponašanja karakteristične za ovisnike o kocki.
Pravna klasifikacija varira od jurisdikcije do jurisdikcije. Ujedinjeno Kraljevstvo, na primjer, ne klasifikuje ove igre kao kockanje jer se unutarigrački predmeti zakonski ne mogu zamijeniti za stvarni novac. Nasuprot tome, Belgija i Holandija tretiraju gacha sisteme kao ilegalno kockanje ukoliko igra dopušta trgovinu i preprodaju osvojenih virtuelnih dobara na vanjskim sajtovima.
U januaru 2025. godine, Savezna trgovinska komisija SAD-a (FTC) kaznila je kompaniju Hoyoverse sa 20 miliona dolara. U tužbi je navedeno da je kompanija u svojoj popularnoj gacha igri Genshin Impact namjerno skrivala stvarne šanse za dobitak unutar kutija s plijenom od maloljetnih igrača, koristeći manipulativne obrasce (engl. dark patterns) i kršeći Zakon o zaštiti privatnosti djece na internetu (COPPA) prikupljanjem podataka bez pristanka roditelja.
Također pogledajte
Kutija s plijenom
Reference