Heimlichov zahvat (poznat i kao Heimlichov manevar ili abdominalni potisci) postupak je prve pomoći koji se primjenjuje kod opstrukcije gornjih disajnih puteva (gušenja) uzrokovane stranim tijelom. Cilj zahvata jeste stvaranje naglog povećanja intratorakalnog pritiska kojim se nastoji izbaciti strano tijelo iz dušnika i uspostaviti prohodnost disajnih puteva.
Zahvat je 1974. opisao američki torakalni hirurg Henry J. Heimlich, po kojem je i dobio ime. Tokom izvođenja zahvata osoba koja pruža prvu pomoć staje iza osobe koja se guši, obuhvata njen gornji dio trbuha i izvodi niz brzih potisaka prema unutra i prema gore ispod rebarnog luka, čime se naglo smanjuje zapremina grudnog koša, povećava intratorakalni i subglotisni pritisak te istiskuje preostali zrak iz pluća. Time se stvara pojava nalik vještačkom kašlju koji može izbaciti strano tijelo.
Savremene međunarodne smjernice za prvu pomoć, uključujući preporuke Evropskog vijeća za reanimaciju (ERC), Američkog udruženja za srce (AHA) i Američkog crvenog krsta, preporučuju postepeni pristup zbrinjavanju opstrukcije disajnih puteva. Prvi korak je podsticanje osobe na snažan kašalj, nakon čega slijedi primjena udaraca između lopatica. Heimlichov zahvat preporučuje se tek ukoliko prethodne mjere ne uklone opstrukciju ili kada je riječ o teškoj opstrukciji disajnih puteva. Kod trudnica i izrazito gojaznih osoba umjesto pritisaka na trbuh preporučuju se pritisci na grudni koš.
Historija
Heimlichov zahvat razvio je američki torakalni hirurg Henry J. Heimlich, koji je postupak prvi put opisao 1974. kao novu metodu za uklanjanje stranog tijela iz disajnih puteva kod osoba koje se guše. U to vrijeme uobičajena praksa prve pomoći uključivala je udarce između lopatica i različite pokušaje ručnog uklanjanja stranog tijela, ali nije postojao jedinstven međunarodno prihvaćen postupak za zbrinjavanje opstrukcije disajnih puteva.
Heimlich je tvrdio da nagli potisci na gornji dio trbuha povećavaju pritisak u plućima i stvaraju vještački kašalj dovoljne snage da izbaci strano tijelo iz dušnika. Zahvat je ubrzo privukao veliku pažnju stručne i šire javnosti, a tokom druge polovine 1970-ih prihvatile su ga brojne zdravstvene organizacije i programi obuke iz prve pomoći.
Tokom narednih decenija provedena su brojna istraživanja o fiziologiji opstrukcije disajnih puteva i efikasnosti različitih metoda prve pomoći. Na osnovu raspoloživih dokaza međunarodne stručne organizacije postepeno su razvile algoritme koji predviđaju postepeni pristup zbrinjavanju opstrukcije disajnih puteva. Savremene smjernice Evropskog vijeća za reanimaciju (ERC), Američkog udruženja za srce (AHA) i drugih organizacija preporučuju da se osoba najprije podstakne na snažan kašalj, zatim primijene udarci između lopatica, dok se Heimlichov zahvat izvodi ako prethodne mjere nisu uspjele ukloniti opstrukciju ili kada je riječ o teškoj opstrukciji disajnih puteva.
Kontroverze
Od samog predstavljanja, Heimlichov zahvat bio je predmet stručnih rasprava. Henry Heimlich protivio se primjeni udaraca između lopatica, tvrdeći da oni mogu potisnuti strano tijelo dublje u disajne puteve i povećati rizik od potpune opstrukcije. Godine 1982. istraživanje provedeno na Univerzitetu Yale dovelo je do toga da Američko udruženje za srce privremeno izmijeni svoje preporuke u vezi s udarcima između lopatica. Kasnije je više autora isticalo da raspoloživi naučni dokazi nisu bili dovoljni za takvu promjenu te da je na donošenje preporuka utjecao snažan javni i stručni angažman Henryja Heimlicha i njegove fondacije.
Heimlich je također zagovarao primjenu abdominalnih potisaka kod utapanja i tokom napada astme, Ove preporuke nisu prihvatile vodeće stručne organizacije. Savremene smjernice za reanimaciju izričito ne preporučuju primjenu Heimlichovog zahvata kod utapanja, navodeći da nema dokaza o njegovoj efikasnosti te da može povećati rizik od povraćanja i aspiracije želučanog sadržaja.
U maju 2016. Henry Heimlich izjavio je da je u domu za starije osobe u Cincinnatiju primijenio zahvat kojim je spasio ženu koja se gušila hranom. Događaj je privukao veliku medijsku pažnju jer su brojni izvori naveli da je to bio prvi put da je Heimlich lično izveo postupak koji nosi njegovo ime. Međutim, njegov sin Peter M. Heimlich osporio je ove tvrdnje, navodeći da su okolnosti događaja pogrešno predstavljene u javnosti.
Medicinska osnova
Opstrukcija disajnih puteva stranim tijelom nastaje kada komad hrane ili drugi predmet djelimično ili potpuno zatvori grkljan ili dušnik i onemogući prolaz zraka do pluća. Kod djelimične opstrukcije osoba obično može kašljati, govoriti ili disati, dok potpuna opstrukcija brzo dovodi do nemogućnosti govora i disanja te predstavlja neposredno životno ugrožavajuće stanje.
Heimlichov zahvat zasniva se na naglom povećanju intratorakalnog pritiska. Brzi abdominalni potisci potiskuju dijafragmu prema gore, čime se pluća komprimiraju i kroz dušnik stvara snažan mlaz zraka. Nastali protok zraka djeluje slično snažnom kašlju i može izbaciti strano tijelo iz disajnih puteva.
Efikasnost zahvata zavisi od stepena opstrukcije, položaja, veličine i oblika stranog tijela. Potpuna opstrukcija najčešće zahtijeva hitnu intervenciju, dok se kod djelimične opstrukcije preporučuje podsticanje osobe na snažan kašalj jer on često stvara veći pritisak od vanjskih postupaka prve pomoći.
Eksperimentalna istraživanja pokazala su da različite metode uklanjanja stranog tijela stvaraju različite vrijednosti intratorakalnog pritiska. Abdominalni potisci mogu proizvesti dovoljan protok zraka za izbacivanje stranog tijela, ali istovremeno nose rizik od povreda unutrašnjih organa. Zbog toga savremene smjernice preporučuju njihovu primjenu tek nakon neuspjelih udaraca između lopatica ili kada osoba više ne može efikasno kašljati.
Kod opstrukcija izazvanih tankim ili oštrim predmetima, poput riblje ili pileće kosti, Heimlichov zahvat najčešće nije efikasan jer između stranog tijela i zida disajnog puta ostaje dovoljno prostora za prolazak zraka, pa se ne može stvoriti pritisak potreban za njegovo izbacivanje. U takvim slučajevima potrebna je medicinska procjena i, prema potrebi, endoskopsko uklanjanje stranog tijela.
Indikacije
Heimlichov zahvat primjenjuje se kod teške opstrukcije disajnih puteva stranim tijelom, kada osoba više nije u stanju efikasno disati ili kašljati te postoji neposredna opasnost od gušenja.
Prije primjene zahvata potrebno je procijeniti da li je riječ o djelimičnoj ili potpunoj opstrukciji disajnih puteva.
Djelimična opstrukcija
Kod djelimične opstrukcije disajni put nije potpuno zatvoren, pa osoba još uvijek može govoriti, disati ili snažno kašljati. Kašalj predstavlja prirodni odbrambeni mehanizam kojim organizam često uspijeva samostalno odstraniti strano tijelo. Zbog toga se osobi preporučuje da nastavi snažno kašljati, uz pažljivo praćenje njenog stanja. Ne preporučuje se primjena Heimlichovog zahvata niti udaraca između lopatica dok je kašalj efikasan.
Potpuna opstrukcija
Kod potpune opstrukcije osoba ne može govoriti, kašljati niti disati ili proizvodi samo slabe, nečujne pokušaje udisaja. U takvim situacijama može instinktivno objema rukama obuhvatiti vlastiti vrat, pokušavajući okolini dati do znanja da se guši. Ovaj pokret poznat je kao univerzalni znak gušenja i međunarodno je prihvaćen kao nijemi znak kojim osoba traži hitnu pomoć. Ukoliko se opstrukcija brzo ne ukloni, dolazi do gubitka svijesti, zastoja disanja, a potom i srčanog zastoja.
Kod svjesne osobe s potpunom opstrukcijom preporučuje se sljedeći redoslijed postupaka:
podstaći osobu da pokuša kašljati ako je to još moguće; primijeniti pet snažnih udaraca između lopatica; ako opstrukcija nije uklonjena, primijeniti pet abdominalnih potisaka (Heimlichov zahvat); nastaviti naizmjenično primjenjivati udarce između lopatica i abdominalne potiske sve dok se strano tijelo ne izbaci ili osoba ne izgubi svijest.
Ako osoba izgubi svijest, Heimlichov zahvat se prekida i odmah se započinje postupak kardiopulmonalne reanimacije u skladu sa važećim smjernicama za osnovno održavanje života (BLS).
Tehnika izvođenja mini|desno|300px|Primjena udarca između lopatica (lijevo), nakon kojih slijedi izvođenje Heimlichog zahvata (sredina) i uspješno izbacivanje stranog tijela iz disajnih puteva (desno) mini|desno|300px|Tačka primjene i smjer pritiska: Abdominalni potisak izvodi se postavljanjem ruku u prostor između donjeg dijela grudnog koša i pupka, uz snažan pritisak usmjeren prema unutra i prema gore. Heimlichov zahvat primjenjuje se kod svjesne osobe s teškom opstrukcijom disajnih puteva nakon što podsticanje na kašalj i udarci između lopatica nisu uspjeli ukloniti strano tijelo. mini|desno|300px|Tehnika izvođenja Heimlichovog zahvata Osoba koja pruža prvu pomoć staje iza osobe koja se guši i jednom rukom obuhvata njen struk. Drugu ruku skuplja u šaku i postavlja je na sredinu gornjeg dijela trbuha, između pupka i donjeg ruba grudne kosti, vodeći računa da se izbjegne pritisak na ksifoidni nastavak i donje rebrene lukove. Drugom šakom obuhvata skupljenu šaku te izvodi brz i snažan pritisak prema unutra i prema gore.
Nakon svakog pritiska procjenjuje se da li je došlo do izbacivanja stranog tijela i uspostavljanja prohodnosti disajnih puteva. Ako opstrukcija nije uklonjena, nastavlja se naizmjenična primjena pet udaraca između lopatica i pet abdominalnih potisaka sve dok se strano tijelo ne izbaci ili osoba ne izgubi svijest.
Tokom izvođenja zahvata osoba koja se guši treba, ako je moguće, biti nagnuta prema naprijed kako bi izbačeno strano tijelo moglo ispasti iz usne šupljine, a ne ponovo dospjeti u disajne puteve.
Nakon uspješnog uklanjanja stranog tijela preporučuje se medicinski pregled, čak i kada se osoba osjeća dobro, jer snažni abdominalni potisci mogu uzrokovati povrede unutrašnjih organa ili grudnog koša koje nisu odmah uočljive.
Posebne situacije
Iako su osnovna načela zbrinjavanja opstrukcije disajnih puteva jednaka kod većine odraslih osoba, u pojedinim situacijama potrebno je prilagoditi tehniku izvođenja Heimlichovog zahvata kako bi se smanjio rizik od povreda i povećala vjerovatnoća uspješnog uklanjanja stranog tijela.
Trudnice
Kod trudnica, posebno u uznapredovaloj trudnoći, ne preporučuje se primjena potisaka na trbuh zbog opasnosti od povrede materice i ploda. Umjesto toga primjenjuju se potisci na grudni koš, koji se izvode na donjoj polovini grudne kosti, na isti način kao i kod kardiopulmonalne reanimacije, ali kao pojedinačni snažni potisci usmjereni prema unutra, pri čemu se izbjegava pritisak na ksifoidni nastavak.
Gojazne osobe
Kod izrazito gojaznih osoba potiske na trbuh može biti teško pravilno izvesti zbog otežanog pristupa gornjem dijelu trbuha. U takvim slučajevima preporučuje se primjena potisaka na grudni koš, koji predstavljaju prihvatljivu alternativu abdominalnim potiscima.
Dojenčad
Heimlichov zahvat ne primjenjuje se kod dojenčadi mlađe od jedne godine zbog povećanog rizika od teških povreda unutrašnjih organa. Kod dojenčadi se preporučuje naizmjenična primjena pet udaraca između lopatica i pet potisaka na grudni koš odgovarajućom tehnikom prilagođenom uzrastu.
Djeca
Kod djece starije od jedne godine Heimlichov zahvat izvodi se prema istim osnovnim principima kao i kod odraslih, ali uz primjenu sile primjerene tjelesnoj građi djeteta. Cilj je stvoriti dovoljan pritisak za izbacivanje stranog tijela, uz istovremeno smanjenje rizika od povreda.
Samostalna primjena
Ako se osoba koja se guši nalazi sama, može pokušati samostalno primijeniti Heimlichov zahvat. Ako to nije dovoljno efikasno, preporučuje se snažno oslanjanje gornjim dijelom trbuha na čvrst predmet, poput naslona stolice, ograde ili ivice radne plohe, kako bi se stvorio pritisak potreban za izbacivanje stranog tijela. Ovakav postupak preporučuje se samo kada pomoć druge osobe nije dostupna.
Gubitak svijesti