Mount Scenery je vulkanska planina i vrh stratovulkana na ostrvu Saba, u sastavu Karipske Nizozemske. Vrh planine čini vulkanska kupola, koja predstavlja najmlađu istaknutu vulkansku strukturu na vrhu Sabinog stratovulkana. Prema novijim geodetskim mjerenjima, Mount Scenery doseže visinu od 870m iznad mora, što ga čini najvišom tačkom Nizozemske.
Saba je dio sjevernog dijela vulkanskog luka Malih Antila, a njen vulkan ubraja se među aktivne vulkane ovog područja. Iako trenutno nema znakova vulkanske aktivnosti, vulkan bi u budućnosti mogao ponovo eruptirati. Posljednja potvrđena erupcija dogodila se 1640. ili ranije, a uključivala je eksplozije i piroklastične tokove.
Mount Scenery je zaštićeno područje i jedna od najznačajnijih prirodnih znamenitosti Sabe. Park prirode "Mount Scenery" osnovan je 2018, a status nacionalnog parka dobio je 2. septembra 2019. Do vrha vodi planinarska staza koja prolazi kroz različite vegetacijske i klimatske zone ostrva, uključujući magličastu šumu u području vrha.
Historija
Geološki razvoj
Saba je vulkansko ostrvo na sjevernom kraju aktivnog vulkanskog luka Malih Antila. Nadmorski dio ostrva počeo se oblikovati prije približno 500.000 godina, u početnoj fazi razvoja koju su obilježile erupcije andezitskih vulkanskih kupola i prateći piroklastični materijal. Između približno 400.000 i 100.000 godina prije današnjeg vremena uslijedile su nove faze vulkanske aktivnosti, uključujući eksplozivne erupcije te stvaranje lavnih tokova i piroklastičnih naslaga.
Prije približno 100.000 godina veliki dio vulkanske građevine urušio se prema jugozapadu, pri čemu je nastala velika potkovičasta struktura urušavanja. Nakon tog događaja unutrašnjost strukture postepeno je ispunjavana novim vulkanskim kupolama i piroklastičnim naslagama. Današnji Mount Scenery predstavlja holocensku vulkansku kupolu koja se nalazi iznad ruba ove strukture urušavanja i najmlađa je velika vulkanska struktura na vrhu Sabe.
Vulkanska aktivnost nastavila se i nakon formiranja glavne strukture ostrva. Program za globalni vulkanizam (GVP) evidentira jednu potvrđenu eruptivnu epizodu, koja se dogodila 1640. ili ranije na jugozapadnoj strani Sabe. Erupcija je uključivala eksplozije i piroklastične tokove, dok je mogući rast vulkanske kupole tokom te epizode manje pouzdan. Naslage piroklastičnih udara u području današnjeg naselja The Bottom sadrže fragmente evropske keramike i radiokarbonski su datirane na približno 280 ± 80 godina BP, odnosno u razdoblje oko 1670. Prema GVP-u, područje The Bottoma bilo je naseljeno oko 1640, nakon što se vegetacija obnovila na površinama koje su prethodno bile zahvaćene piroklastičnim tokovima i udarima.
Pretkolumbovsko i evropsko razdoblje
Saba ima dugu historiju ljudske naseljenosti koja prethodi evropskoj kolonizaciji. Arheološka istraživanja Univerziteta u Leidenu pokazuju da su starosjedilačke zajednice na ostrvu živjele najmanje od oko 1800. p. n. e. do dolaska Evropljana. Njihovo prisustvo obuhvatalo je i unutrašnjost ostrva, a nalazi ukazuju na različite oblike privremenog i stalnog naseljavanja.
Evropsko naseljavanje Sabe počelo je 1640-ih. U tom periodu područje Mount Sceneryja bilo je povezano s poljoprivredom i postalo je važno za opstanak lokalnog stanovništva. Zbog strmog reljefa obradive površine bile su ograničene i rasute po pogodnijim dijelovima planinskih padina. Tokom 19. i početkom 20. stoljeća značajan dio stanovništva zavisio je od poljoprivrede i ribolova.
mini|desno|300px|Poljoprivredne parcele na padinama Mount Sceneryja iznad naselja Windwardside, oko 1909. ili 1910.
Mount Scenery je u lokalnoj upotrebi sve do sredine 20. stoljeća uglavnom bio poznat jednostavno kao "The Mountain" ("Planina"). Na njegovim padinama uzgajane su različite prehrambene kulture, među kojima banane, bijeli krompir, slatki krompir, tanije, kupus, tikve i luk. Poljoprivrednici iz naselja Windwardside obrađivali su područje poznato kao "Big Rendez-Vous", dok su stanovnici naselja St. Johns koristili područje nazvano "Little Rendez-Vous". Većina nekadašnjih poljoprivrednih površina danas se više ne obrađuje, ali su ostaci starih parcela i drugih struktura vidljivi duž pojedinih planinarskih staza.
Staza "Mount Scenery"
Krajem 1960-ih godina iz naselja Windwardside prema vrhu Mount Sceneryja izgrađeno je kameno stepenište koje je omogućilo pristup vrhu i komunikacijskom tornju postavljenom na njemu. Izgradnja je počela 1969, a završena 1970. Stepenište je izgrađeno ručno, a u njegovoj izgradnji učestvovali su lokalni stanovnici Sabe.
Stepenište danas čini dio staze "Mount Scenery", koja vodi od Windwardsidea do vrha planine. Staza ima 1.064 stepenice i prolazi kroz tropsku šumu, a u gornjem dijelu kroz karakterističnu magličastu šumu. Staza je danas jedna od najpoznatijih prirodnih i turističkih znamenitosti Sabe.
Nacionalni park
Područje Mount Sceneryja zaštićeno je kao park prirode od 2018. Park prirode "Mount Scenery" obuhvata područje iznad približno 550m nadmorske visine i prostire se na oko 3.42km2. Park je osnovan radi očuvanja prirodnih vrijednosti i biodiverziteta, zaštite kulturno-historijskog naslijeđa i održavanja mreže planinarskih staza.
Dana 2. septembra 2019. Park prirode "Mount Scenery" proglašen je nacionalnim parkom i od tada nosi naziv Nacionalni park "Mount Scenery". Nacionalni park predstavlja jedno od važnih područja zaštite prirode na Sabi i ima značajnu ulogu u razvoju održivog turizma na ostrvu.
Praćenje vulkanske aktivnosti
Naučno praćenje vulkanske aktivnosti Mount Sceneryja započelo je 1970-ih. Od 1978. do 1983. Geološka opservatorij "Lamont–Doherty" pratio je seizmičku aktivnost na Sabi. Od 1992. do 2004. godine Seizmološki istraživački centar Univerziteta Zapadne Indije u Trinidadu upravljao je seizmometrom postavljenim na vrhu Mount Sceneryja.
Kraljevski nizozemski meteorološki institut (KNMI) započeo je 2006. sistematsko praćenje seizmičke aktivnosti povezane s vulkanom Mount Scenery. Do 2018. KNMI je na Sabi imao četiri seizmološke stanice. Pored preciznih GNSS prijemnika postavljenih na padinama vulkana, KNMI je 2022. postavio i jeftinije GNSS prijemnike. Jedan od njih nalazi se u blizini vrha Mount Sceneryja. Prijemnici se napajaju pomoću solarne energije, a postavljeni su u okviru pilot-projekta kojim se ispitivala mogućnost primjene jeftinijih GNSS uređaja za praćenje vulkanske aktivnosti.
Planinarenje mini|desno|300px|Početak staze Mount Scenery Trail u naselju Windwardside
Staza "Mount Scenery"
Staza "Mount Scenery" je najpopularnija planinarska staza na Sabi. Staza je zahtjevna i vodi uz 1.064 stepenice do vrha Mount Sceneryja, nakon čega se istim putem vraća do početne tačke. Uspon do vrha traje približno 90 minuta, kao i povratak.
Glavno polazište staze nalazi se uz cestu neposredno izvan naselja Windwardside, preko puta trgovine Trail Shop. Do staze se može pristupiti i s dva druga mjesta. Jedan pristup nalazi se na kraju Mountain Roada i skraćuje uspon za približno 25 minuta, dok se drugi odvaja od staze "Bud's Mountain" i spaja sa stazom "Mount Scenery". Pri vrhu staze nalaze se tri vidikovca s kojih se pruža pogled na različite dijelove ostrva.
Donji dio staze prolazi kroz tropsku kišnu šumu i sekundarnu šumu. Na tom području rastu različite vrste paprati, slonovo uho (taro), divlje banane (Heliconia), planinska palma (Euterpe precatoria) i biljka poznata kao "Mountain Manna" (Begonia retusa).
Gornjih 50m staze prolazi kroz magličastu šumu poznatu kao Elfin Forest ("Vilenjačka šuma"). U tom dijelu rastu planinski mahagoni (Freziera undulata), kao i orhideje, jetrenjače, mahovine, paprati i drugi epifiti.
Staza "Elfin"
Staza "Elfin" je najnovija planinarska staza na Sabi, otvorena 2018. Staza počinje na stazi "Sandy Cruz" i završava na mjestu gdje se spaja sa stazom "Mount Scenery". Za prolazak stazom u jednom smjeru potrebno je približno jedan sat.
Staza prati stare puteve kojima su se koristili poljoprivrednici prethodnih generacija. Tokom prolaska kroz stazu planinari prolaze kroz tri ekosistema: šumsko područje, tropsku kišnu šumu i magličastu šumu. Duž staze mogu se vidjeti slonovo uho (taro), planinska fuksija, orhideje roda Maxillaria, velika stabla banana i druge biljne vrste. Sa staze se pruža pogled na brdo "Old Booby", Cove Bay i aerodrom "Juancho E. Yrausquin".
Telekomunikacije i navigacija mini|desno|300px|Komunikacijski toranj na vrhu Mount Sceneryja
Godine 1972. britanska kompanija "Cable & Wireless" započela je izgradnju relejne stanice u blizini vrha Mount Sceneryja. Stanica je služila za uspostavljanje telekomunikacijske veze između ostrva Antigva i Tortole, preko Sabe. Iako više nije u upotrebi, relejna stanica i pripadajući toranj i dalje su se nalazili u blizini vrha Mount Sceneryja 2015.
Zajednički centar za koordinaciju spašavanja, koji djeluje u okviru Obalne straže Nizozemskih Kariba, ima jednu od svojih stanica za praćenje hitnih komunikacija na Mount Sceneryju. Stanica, poznata kao "DSC Station Mt. Scenery", služi za digitalno selektivno pozivanje (DSC), sistem koji omogućava brodovima da automatski šalju i primaju standardizovane poruke, uključujući upozorenja o opasnosti. Stanica pruža neprekidno 24-satno praćenje i ima domet od 129,64km.
Na nižim padinama Mount Sceneryja, u naselju St. Johns, nalazi se svjetionik St. John's. Navigacijski objekt čini toranj visok 15m, postavljen na jednospratnu bijelu betonsku osnovu.
Galerija
Također pogledajte Spisak vulkana u Nizozemskoj Spisak najviših vrhova u Nizozemskoj Vaalserberg – najviši vrh evropske Nizozemske
Reference
Kategorija:Vulkani Atlantskog okeana Kategorija:Vulkani u Nizozemskoj Kategorija:Potencijalno aktivni vulkani Kategorija:Reljef Sabe Kategorija:Najviši vrhovi država Kategorija:Planinarske staze na Karibima Kategorija:Aktivni vulkani Kategorija:Stratovulkani Kategorija:Vulkani Kariba