240px|mini|desno|Franjevački samostan i crkva sv. Pavla na Visovcu Samostan i crkva sv. Pavla na riječnom otočiću Visovcu, Hrvatska. Sa svih je strana okružen rijekom Krkom.
Nalazi se na upravnom teritoriju Šibenske biskupije, a prije na području Skradinske biskupije.
Povijest 240px|mini|desno|Raspelo na Visovcu Nedugo nakon što je 1345. u darovnici kralja Ljudevita Anžuvinskog koji je grad Rog i otok Visovac darovao knezu Budislavu Ugriniću, na ovaj su se otočić pod zaštitom hrvatskih velmoža naselili pustinjaci sv. Augustina. Oni su izgradili mali samostan i crkvu posvećenu sv. Pavlu.
Godine 1440. na Visovac su došli franjevci Franjevci provincije Presvetog Otkupitelja koji su na otoku ostali sve do današnjih dana. Do posjeda su došli nakon što je zadnji izdanak obitelji Nelipića, knez Ivaniš † 1434.) posinio je svoga zeta Anža Frankopana i predao mu u nasljedstvo Kamičak i okolne posjede. Međutim, kralj nije priznao baštinsko pravo pa je Kamičak 1445. godine preuzeo Grgur Utješinović koji je franjevcima darovao otok Visovac. Nakon Utješinovića Kamičkom vladaju braća Halapići. Godine 1523. Kamičak su osvojili i porušili Turci.Ferić, Stanko, Krka, Vodič rijekom Krkom i Nacionalnim parkom "Krka", str. 71.
Današnja crkva je iz 17. stoljeća. Najstariji očuvani dijelovi kompleksa su bunarska kruna iz 14. stoljeća, te dijelovi samostanskog klaustra iz 15. stoljeća.
Visovački franjevci pripadali su franjevačkoj Provinciji Presvetog Otkupitelja, koja je bila zdužno za sjedinjenje Dalmacije s ostalom Hrvatskom.,Visovački franjevci Vicko Kapitanović: Uloga visovačkih franjevaca na području srednje Hrvatske Napomena: Neobjavljeni hrvatski tekst članka: "Die Rolle der Franziskaner von Visovac in der Kroatischen Geschichte", Archivum Franciscanum Historicum, 77 (1984) 421-434 te prisnije veze s Austrijom.
U samostanu se čuva vrlo vrijedna zbirka knjiga, umjetnina i ostalih važnih dokumenata.
Orgulje 240px|mini|desno|Slika Jurja Utješinovića, koja prikazuje Burna Bulića. U crkvi postoji talijanske orgulje, koje vjerojatno izgradio je F. Dacci 1771. godine. Glazbalo ima ovu dispoziciju:
Manual C/E–c3 1. Principali bassi 2. Principali soprani 3. Voce umana 4. Ottava 5. Flauto in XII 6. Decima quinta 7. Decima nona 8. Vigesima sesta 9. Vigesima nona 10. Cornetta Pedal C/E-c Nema samostalnih registara
Trakture su mehaničke s kliznicama.
Poznati redovnici mini|desno|250px|Bista fra Luje Maruna. Petar Knežević Andrija Nikić Ante Antić Karlo Balić Andrija Dorotić Stjepan Zlatarić Josip Babić Toma Babić Bruno Bulić Jure Radić Krešimir Mikelić Lujo Marun Josip Ivelićfra Leonard Bajić: Spisateljski rad, Majka Božja Lurdska - Zagreb, pristupljeno 5. listopada 2014.
Prema legendi, u visovačkom se je samostanu skrivao Miljenko iz legende o Miljenku i Dobrili.
Izvori
Literatura Emin Armano, Orgulje hrvatskih graditelja. Tragom Ladislava Šabana, 2006., ITG, Zagreb
Vanjske poveznice
Službena web-stranica Visovac na stranicama Turističke zajednice Šibensko-kninske županije Samostan Visovac na stranicama Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja
Kategorija:Franjevački samostani u Hrvatskoj Kategorija:Skradin