Vladan Desnica (Zadar, 17. rujna 1905. – Zagreb, 4. ožujka 1967.) bio je hrvatski i srpski književnik,HOL: Desnica, Vladan, preuzeto 19. travnja 2012. prevoditelj. Jedan je od najznačajnijih hrvatskih pisaca druge polovice 20. stoljeća.Proleksis enciklopedija: Desnica, Vladan, preuzeto 19. travnja 2012.
Životopis Vladan Desnica rođen je u Zadru 1905. godine. Otac mu je bio iz ugledne srpske obitelji koja je imala važnu ulogu u kulturnom i političkom životu Dalmacije 19. i 20. stoljeća, majka je bila iz Boke kotorske, iz stare hrvatske obitelji Luković.http://www.vecernji-list.hr/newsroom/culture/BIBILIOTEKA/prvabiblio/53435/index.doVladan Desnica. Bilješka o piscu, vecernji.hr, 2. kolovoza 2004., pristupljeno 8. siječnja 2017. Gimnaziju je pohađao u Zadru, potom u Splitu i Šibeniku, maturirao je 1924. godine. Studirao je pravo i filozofiju u Zagrebu i Parizu, nakon svršetka studija, 1930. godine, zaposlio se u očevu odvjetničkom uredu. Uređivao je i godišnjak Magazin sjeverne Dalmacije (1934.). Potom je radio u Državnom pravobranilaštvu isprva u Splitu, a nakon Drugoga svjetskog rata odlazi u Zagreb.
Od 1950. godine djeluje kao slobodni pisac.
Umro je u Zagrebu 1967. godine, a pokopan je u crkvi Sv. Georgija, pokraj Kule Janković Stojana u Islamu Grčkom gdje su poslije preneseni i posmrtni ostaci Desničine supruge Ksenije.Jutarnji list: Desničina kula: Nema novca za baštinu . Objavljeno 4. svibnja 2008., preuzeto 19. travnja 2012.
Književno stvaralaštvo Prvim se radovima javio uoči Drugoga svjetskog rata objavivši svoj novelistički prvijenac Životna staza Jandrije Kutlače (1935) u Magazinu sjeverne Dalmacije.<ref name="Bašić">[http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/080420.php Ante Bašić, Književnost 1952 - danas. Proza. Vladan Desnica (1905-1967)] , preuzeto 10. veljače 2013.</ref> Ali tek kad je objavio roman pod oksimoronskim naslovom Zimsko ljetovanje (1950.), Desnica je, prateći skupinu Zadrana koji su se pred savezničkim bombama tijekom rata sklonili u sela zadarskog zaleđa, ušao u književnost kroz glavna vrata i odmah stao u red prvih hrvatskih pripovjedača kao umjetnik visoko njegovane rečenice realističko-naturalističkog stila, koja ima uzor u stilu talijanskoga verizma pa je, unatoč agitpropovsko-cekaovskoj kritici, odmah pozdravljen i prihvaćen od najmlađih pisaca.
Njegove knjige pripovijedaka Olupine na suncu (1952.), Proljeće u Badrovcu (1955.), Tu, odmah pored nas (1956.) i Fratar sa zelenom bradom (1959.) bile su već dočekivane kao djela renomiranog pisca, kontemplativnog pripovjedača andrićevskog tipa, dok je meditativno-analitički roman Proljeća Ivana Galeba (1957.) bio kulminacija njegovih stvaralačkih mogućnosti i jedan od najboljih ostvaraja poslijeratne hrvatske narativne proze što dokazuje i činjenica da je njegovo djelo "Pravda" uvršteno u obveznu lektiru za osmi razred osnovne škole.
Ako je Marinkovićev svjetonazor ironija, Desničin je sumnja.Dubravko Jelčić, Povijest hrvatske književnosti, Naklada Pavičić, Zagreb, 2004., 2. izd., , str. 469. Pisao je proračunato i smišljeno, u punoj ravnoteži intelektualne snage i emotivne napetosti: kao da mu nijedna riječ nije slučajna, bez misaonog i stilskog opravdanja. A ipak, njegove rečenice i prozne cjeline djeluju nenamješteno, osvajaju lakoćom, odbijaju svaku pomisao na konstrukciju. Načinom, ali ne i sredstvima svoga rada, bio je blizak Goranovu tipu konstruktora-pripovjedača, ali neposrednošću, upravo prisnošću svoga pripovijedanja nadmašuje i mnoge pisce kojima su eruptivna elementarnost, sugestivna elokvencija, nagonska emotivnost i sve ostalo što čini spontanu prirodnost najuočljivije umjetničke osobine. Gradio je svoju prozu znanstveničkom akribijom, tražeći uporno, s ukusom onu jedinu ispravnu riječ i nezamjenjivu stilizaciju. Neke su mu novele ušle kao poglavlja u roman Proljeća Ivana Galeba, a pojedini fragmenti toga romana, grafički prilagođeni, tiskani su i kao pjesme (u zbirci Slijepac na žalu, 1956.): dokaz, da je stilska homogenost njegove umjetnosti gotovo savršena.
Djela su mu prevedena na albanski, arapski, češki, danski, engleski, francuski, islandski, madžarski, makedonski, nizozemski, norveški, njemački, poljski, rumunjski, ruski, slovački, slovenski, švedski i talijanski jezik.Desnica, Vladan , hbl.lzmk.hr, pristupljeno 16. lipnja 2018.
Scenarist i dramaturg Desnica je i autor scenarija za film Koncert Branka Belana (1954.), po Belanovoj ideji. Napisao je također scenarije za: Pravda (kratki film, 1962.), Pred zoru (kratki film, 1974.), Florijanović (TV film, 1974.) i Oko (TV film, 1978.). IMDb: Vladan Desnica (1905–1967). Writer, preuzeto 19. travnja 2012. Napisao je i dramski tekst Ljestve JakovljeveVelimir Visković, Stota obljetnica rođenja Vladana Desnice: Pisac koji je iskazivao vrhunsku brigu za književnu formu: Opus velike specifične težine , kulajankovica.hr, Vjesnik, 20. rujna 2005., preuzeto 10. veljače 2013.Ivan J. Bošković, Helena Peričić, Tekst, izvedba, odjek, Naklada Erasmus, Biblioteka Manualia Universitatis, Zagreb, 2008.:, Vijenac, broj 400, 2. srpnja 2009., preuzeto 10. veljače 2013. 1961. godine.
Djela Zimsko ljetovanje, (roman), Zagreb, 1950. Olupine na suncu, (pripovijetke), Zagreb, 1952. Proljeće u Badrovcu, (pripovijetke), Beograd, 1955. Tu, odmah pored nas, (pripovijetke), Novi Sad, 1956. Slijepac na žalu, (zbirka poezije), Zagreb, 1956. Proljeća Ivana Galeba, (roman), Zagreb, 1957. (više od 30 izdanja) O pojmovima "tipa" i "tipičnoga" i njihovoj neshodnosti na području estetike, (esej), Zagreb, 1957. Fratar sa zelenom bradom, (pripovijetke), Zagreb, 1959. Pronalazak Athanatika, (roman) (nije ga dovršio, no objavljen je u časopisu Literatura 1957. godine, i kasnije u sabranim djelima) Ljestve Jakovljeve, (psihološka drama), Zagreb, 1961. (Prvi puta izvedena u Jugoslavenskom dramskom kazalištu u Beogradu, 16. veljače 1961.) Izbor pripovjedaka, Zagreb, 1966. Izabrana djela, Pet stoljeća hrvatske književnosti, 117/1, Zagreb, 1968. Sabrana djela Vladana Desnice, I-IV, Zagreb, 1974. – 1975. Konac dana: pripovijetke, Zagreb, 1990. Pravda i druge pripovijetke, odabrao i priredio Ivo Zalar, Zagreb, 1997. Odabrana djela, pr. Krešimir Nemec, Vinkovci, 1998. Hotimično iskustvo: diskurzivna proza Vladana Desnice: knjiga prva, ur. Dušan Marinković, Zagreb, 2005. Hotimično iskustvo: diskurzivna proza Vladana Desnice: knjiga druga, ur. Dušan Marinković, Zagreb, 2006. Igre proljeća i smrti, ur. Tonko Maroević, Zagreb, 2008.
Nagrade 1952.: Nagrada Saveza književnika Jugoslavije, za Olupine na suncu. 1957.: Nagrada Društva književnika Hrvatske, za Tu, odmah pored nas. 1958.: Zmajeva nagrada Matice srpske, za Proljeća Ivana Galeba''.
Spomen U spomen na Vladana Desnicu od 2005. godine održavaju se "Desničini susreti". Program "Desničini susreti" pokrenuo je 1989. godine Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Drago Roksandić) ali je bio prekinut izbijanjem rata.Kula Jankovića: Status projekta, preuzeto 19. travnja 2012.
Izvori
Vanjske poveznice
Desnica, Vladan Hrvatska enciklopedija. LZMK Kula Jankovića: Desničini susreti
Kategorija:Hrvatski književnici Kategorija:Hrvatski romanopisci Kategorija:Hrvatski esejisti Kategorija:Srpski književnici Kategorija:Srbijanski romanopisci Kategorija:Srpski esejisti Kategorija:Životopisi, Zadar Kategorija:Srbi u Hrvatskoj Kategorija:Hrvatski slobodni zidari (do 1940.)