Camilla Lucerna (alias: Kamila Lucerna, pseudonimi: Camilla Leonhard, Camilla Milović;Internationales Germanistenlexikon 1800-1950, ur. Christoph König, Berlin: Walter de Gruyter, 2003, str. 1118-1120, pristupljeno 24. veljače 2015. Riva del Garda, 24. lipnja 1868. – Zagreb, 15. lipnja 1963.) bila je austrijska i hrvatska književnica, filologica, povjesničarka književnosti i prevoditeljica.
Životopis Obitelj Roditelji su joj bili c. i k. auditor i pravni savjetnik Johann Lucerna i njegova supruga Maria rođ. Scheuchenstuel. Djetinjstvo je provela u dvorcu Falkenburg / Wolfnitzhal. U mladosti je posjetila Hrvatsku (Plitvička jezera i dalmatinsku obalu).
Obrazovanje U Klagenfurtu je od 1876. pohađala osnovnu školu pa Preparandiju, koju je završila 1894., te je ondje 1889. kao privatistica stekla diplomu učiteljice pučke škole. Istodobno je od 1889. do 1907. studirala germanistiku i slavistiku u Beču (u R. Heinzela i V. Jagića), odnosno Zagrebu (u Gj. Arnolda, F. Markovića i I. Kršnjavoga).
Nastavna djelatnost Od 1892. zaposlila se kao predavačica njemačkoga i francuskoga u privatnoj školi Franziske Kubelke u Zagrebu, pa od 1894. na Višoj djevojačkoj školi u Gospiću. Ondje se povezala, među ostalima, s pjesnikom Budom Budisavljevićem, uz čiju je pomoć poboljšala svoje znanje hrvatskog jezika, tako da je već 1896. objavila prvu svoju dramu na hrvatskome Tko je kriv?. Od 1895. do 1919. radila je kao profesorica njemačkog jezika (kasnije i kao školska savjetnica) u Djevojačkom liceju u Zagrebu.
Književni rad Od 1919. je umirovljena, te je nastavila privatno poučavati i baviti se filološkim znanstvenim istraživanjima. Istodobno je pisala i objavljivala na njemačkome i na hrvatskome.
U zagrebačkome Hrvatskome narodnom kazalištu izvedene su njezine drame Na ruševinama (1898.) i Jedinac (1904.). Napisala je libreto za operu Zlatorog, koju je skladao njezin brat Eduard Lucerna.
Pisala je slavističko-germanističke komparativne studije u duhu formalističke estetike Franje Markovića, oglede, glazbene, glumišne i književne kritike te pjesme. Osobito se bavila djelom Johanna Wolfganga Goethea i usmenim tradicionalnim stvaralaštvom. Među hrvatskim piscima čija je djela prevodila na njemački su Marko Marulić, Petar Hektorović, Petar Preradović, Ivan Mažuranić, August Šenoa, Ivana Brlić-Mažuranić, Ivo Vojnović, Dinko Šimunović itd.
Potkraj života je surađivala u Krležinu i Ujevićevu Jugoslavenskome leksikografskom zavodu pišući za Enciklopediju Jugoslavije.
Ostavština Spisi Camille Lucerne sačuvani su većim dijelom u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici te u Knjižnici zagrebačkoga Filozofskog fakulteta.
Djela (izbor) Tko je kriv?, drama u pet činova, Vijenac, Zagreb (1896.) Zlatorog (lirska drama u tri čina), uglazbio Eudard Lucerna, Klagenfurt (1900.) Die südslavische Ballade von Asan Agas Gattin und ihre Nachbildung durch Goethe, München (1905.) Studienblätter zur kroatischen und serbischen Literatur, Zagreb (1909. – 1911.) Das Märchen : Goethes Naturphilosophie als Kunstwerk, Leipzig (1910.) Die letzte Kaiserin von Trapezunt in der südslawischen Dichtung , Sarajevo (1912.) Asseneth. Eine apokryphe Erzählung aus den Werdezeiten des Christentums, Wien (Beč, 1921.) Gradja za studiju o apokrifu. Život i ispovijedanje Asenete, Zagreb (1921.) Das Balladendrama der Südslaven, Leipzig (1923.) Balladen der „Unbekannten“ : Studienblättchen zur kroatischen Volkspoesie, Zagreb (1943.)
Literatura Birgit Buchegger, Stiller Brotberuf oder subversive Rebellion? Österreichische Übersetzerinnen im 19. Jahrhundert : Eine Spurensuche, Graz (2002.) Camilla Lucerna : 1868 – 24. VI. – 1938, spomenica, ur. Julius Franz Schütz i Elza Kučera, Graz (1938.) Camilla Lucerna : Bibliographie der Arbeiten 1938 – 1958 / Bibliografija radova Camille Lucerna 1938 – 1958, Graz (1958.) H. Giebisch, L. Pichler, ur. A. Vancsa, Kleines österreichisches Literaturlexikon, Wien (Beč, 1948.) Inoslav Bešker, I Morlacchi nella letteratura europea, Roma (Rim, 2007.) Internationales Germanistenlexikon 1800-1950, ur. Christoph König, Berlin (2003) Svjetlan Lacko Vidulić, Was bleibt. Porträt der Schriftstellerin und Philologin Camilla Lucerna (1868-1963); u: Marijan Bobinac (ur.), Porträts und Konstellationen, 1. Deutschsprachig-Kroatische Literaturbeziehungen, Zagreb (2001.)
Priznanja 1911. – Zlatna kolajna kralja Nikole I., Cetinje 1932. – Srebrna medalja Njemačke akademije, München 1955. – Goetheova medalja Goethe-Instituta, München
Bilješke
Vanjske poveznice Lucerna, Kamila (Camilla) Hrvatska enciklopedija. LZMK Katalog HAZU.hr – Lucerna, Camilla Katalog Knjižnica grada Zagreba – Lucerna, Camilla Camilla Lucerna na portalu Njemačke nacionalne knjižnice Svjetlan Lacko Vidulić, Was bleibt. Porträt der Schriftstellerin und Philologin Camilla Lucerna (1868-1963)
Kategorija:Hrvatski književnici Kategorija:Austrijski književnici Kategorija:Životopisi, Zagreb