Guaycuruan.- Porodica indijanskih jezika iz sjeverne Argentine, južnog Brazila i manjim dijelom Paragvaja. Porodica je dobila ime po Guaycurú ili Guaicurú Indijancima, poznatima i kao Mbayá. Članovi porodice su: Abipón /plemena: Riikahè, Yaaukanigá, Nakaigetergehè/, Caduveo (Cadiguegodí ili Kadiwéu; potomci Mbayá), Guetiadegodi (Gueteadeguo, Guatiadeo, Uatadeo, Ouaitiadeho), Apacachodegodeguí (Apacachodegodegi, Apacachodeguo, Apacatchudeho, Pacajudeus), Eyibogodegí, Gotocogegodegí, Lichagotegodi (Icachodeguo, Xaguetéo, Chagoteo), Sarigue, Gulgaissen, Magach, Mepene, Mocoví, Toba, Pilagá, Payagua, Aguilot.

Klasifikacija Mbaya-Guaycurú :

1) Guachí

2) Mbaya, uključuju: XVIII. stoljeće Cadiguegodis (ili Caduveo), s: Cadiguegodis (Caduveo), Apacachodegodegi (Apacachodeguo), Lichagotegodis. Gocogotegodis, Eyibogodegí, Guetiadegodis, Bentuebeo.

XIX. i XX. stoljeće Caduveo (noviji naziv Kadiwéu).

3) Guaycurú, s: Guaycurú, Guaicurutí. Guatatas, Yapirues, Naperus, Comocaya, ¿Tapayaes?

Grupa ribereño ili obalna grupa :

4) Payagua, s: Sarigué, Agacé.

5) Coñamec,

6) Mepenes, s: Yaukanigas.

7) Ingatús,

8) Beayes,

9) Bereses,

10) Tendeaes.

Grupa meridional (južna grupa) :

a) subgrupo central ili središnja podgrupa:

11) Toba, s: XVI-XVII. stoljeće Komekec, Nogogayes, Naticas, Mogosmas, Chiroquinas, Tapicosique, Dapicosique.

XIX-XX. stoljeće Taroolec (tobas bolivianos), Tobas occidentales (Zapadni Tobas), Ñachilamólnec (tobas de Sombrero Negro), Tobas orientales, s: Takischec, Laagañasik, Shiwlik, Tagñilek, Dapigenlek (Dapicosiques), Olegegánal, Iolopí.

12) Pilagás,

13) Aguilot,

14) Karraim.

b) subgrupo sur ili južna podgrupa :

15) Mocovies, s:

XVII-XVIII. stoljeće Mohoyes, Aguilot, Palomos, s: Labradillos. Copogni, Pelones,

XVIII-XIX-XX. stoljeće Jogongaek, Sanjavierinos, Sampedrinos, Calchineros, Capilleros, Noenagacec, Ischipile’ec.

16) Abipones, s:

XVII. stoljeće Chaguahazagues, Estoyubec.

XVIII-XIX. stoljeće Rukahes ili Riikahè, Naquetagués, Acaguitaggauehec, Yaukanigas (stari Mepenes). ¿Cayjafaes?, Sauceros.

Jezici Abipon [axb], Argentina. † Kadiwéu [kbc], Brazil, 1.590 (1998 ISA). Mocoví [moc], Argentina, 4. 530 (2000). Pilagá [plg], Argentina, 4.000 (2004 FEL). Toba [tob], Argentina, 19.800 (2000 WCD); Paragvaj 1.510 (2007 Perik)Ethnologue (16th). Izvori

Vanjske poveznice Ethnologue (14th) Ethnologue (15th)

Kategorija:Jezici po abecedi:G