Smilja Mučibabić (Mostar, 14. rujna 1912. – Sarajevo, 12. kolovoza 2006.) bila je najuglednija i najdjelotvornija bosanskohercegovačka biologinja 20. stoljeća i među najuglednijima u bivšoj Jugoslaviji).Redžić S. (2007): In Memoriam – Professor dr. Smilja Mučibabić. Arch. Biol. Sci, Belgrade, 59(2): 159-161. Rodila se u Mostaru, a umrla u Sarajevu.
Bila je: prva bosanskohercegovačka doktorica bioloških znanosti (Cambridge, 1953.), osnivačica i prva šefica Katedre za biologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1953.), su-matičarka Prirodno–matematičkog fakulteta u Sarajevu (PMF) (1954.), prva dekanica Prirodno–matematičkog fakulteta u Sarajevu (1960.), osnivačica, prva i dugogodišnja šefica Odsjeka za biologiju PMF-a u Sarajevu (1960.) i suosnivačica i prva predsjednica više stručnih i znanstvenih udruga i njihovih glasila (u BiH i bivšoj Jugoslaviji).
Životopis Smilja Mučibabić rođena je u Mostaru, 14. rujna 1912. godine, gdje je stekla osnovno i gimnazijsko školovanje. Od 1930. do 1934. godine studirala je biologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Prije Drugoga svjetskoga rata bila je raspoređena na položaj profesorice u Velikom Gradištu, a zatim i u Srijemskim Karlovcima. Zbog predanosti "naprednim idejama", ustaške vlasti su je, po kazni, premjestile u Senj, a 1943. godine – u Krapinu. Prigodom jedne "provale" njezine skupine prokomunističkih aktivista, biva uhićena i odvedena u njemački logor Jankomir kod Zagreba, a kasnije u zatvor na Savskoj cesti gdje je zadržana do kraja rata, 1945. godine.
U prvim poratnim danima, Smilja Mučibabić se vraća u Krapinu i radi u gimnaziji do kraja školske 1945./1946. godine. Tamo je primljena u Komunističku partiju. Na vlastiti zahtjev premještena je u Učiteljsku školu u Mostaru. Već sljedeće godine, kao izvrsna i već iskusna profesionalka, pedagoginja i društvena djelatnica postavljena je za direktoricu te gimnazije. O njezinom uspješnom vođenju Gimnazije i o njezinoj brizi za unaprjeđenje nastave, pisao je tada i dnevni tisak, a dobivala je i brojna priznanja i nagrade. Istodobno bila je angažirana i na opismenjavanju pučanstva.
U jesen 1949. godine premještena je na položaj profesorice Više pedagoške škole u Sarajevu, gdje je radila do osnivanja Katedre za biologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (1954.). Odmah po prijelazu na ovaj fakultet upućena je na specijalizaciju u Zoološki zavod Prirodno–matematičkog fakulteta u Beogradu, gdje je (dvije godine) bila angažirana u realizaciji nastave iz oblasti zoologije, pripremajući se za otvorenje i početak rada novoosnovane Katedre za biologiju u Sarajevu.
Na prijedlog Filozofskog fakulteta u Sarajevu, konkurirala je za stipendiju Britanskog savjeta, koja joj je odobrena već u prvom pokušaju. Na Sveučilištu u Cambridgeu, tijekom dvije godine specijalizirla je i realizirala eksperimentalni dio svoje (ispostaviće se) doktorske disertacije iz oblasti protozoološke ekologije, koju je potom i napisala te obranila (1953.) Onodobno je na Sveučilištu u Cambridgeu, takav poduhvat podrazumijevao marljiva istraživanja i stalno prisustvo u laboratoriju tijekom tri godine, ali su Smilji Mučibabić, respektirajući njezinu raniju vjerodostojnost, uspjehe u eksperimentima i odlično poznavanje engleskoga jezika, iznimno dopustili doktorsku tezu braniti nakon dvije godine. Rezltati njezinog disertacijskoga rada objavljeni su u probranim britanskim znanstvenim časopisima u oblasti protozoologije (Jouornal of Protozoology, npr.).Mucibabic S. (1957): The growth of mixed populations of Chilomonas paramecium and Tetrahymena pyriformis. J. Gen. Microbiol., 16: 561-571.- Chilo+ patulamic.sgmjournals.org/content/16/3/561.full.pdf] Chilo
Djelo Znanstvenoistraživačka djelatnost Znanstvenoistraživački opus profesorice Mučibabić, od studijskog boravka u beogradskom Zavodu za biologiju (u ranim poratnim godinama) do doktorata u Cambridgeu (1953.) i kasnije (na Sveučilištu u Sarajevu) otvara pionirska i pokretačka istraživanja u oblasti bioloških znanosti u BiH i širem okruženju. Bez ikakve dvojbe, argumentirano se može tvrditi kako je Smilja Mučibabić matičarka i utemeljiteljica suvremenog razvoja bioloških znanosti u Bosni i Hercegovini. Uvela je nove istraživačke metode i stimulirala razvoj dolazećih najpropulzivnijih pravaca istraživanja koji su se afirmirali pred kraj njezinog aktivnog istraživačkog angažmana. U odmjeravanju poželjnih i mogućih pravaca razvoja, bila je predosjećajna vizionarka, kako u forsiranju suvremenih znanosti, tako i u selekciji kadrova koji imaju istraživačke i ostale potencijale za ostvarivanje tih projekcija u bosanskohercegovačkim uvjetima. Kao osoba koja je imala pristup povjerljivim informacijama u kreiranju obrazovne i znanstvenoistraživačke djelatnosti u BiH i Jugoslaviji, usavršavanjem sustava njihove organizacije i funkcioniranja, umješno ih je usmjeravala ka modernizaciji i povećanju njihove učinkovitosti. Pritom se osobito zalagala za stimulaciju kvaliteta i ozbiljnu selekciju nadarenih studenata i mladih istraživača.
Profesorica Mučibabić je prokrstarila cijelom Jugoslavijom i većim dijelom svijeta, ali je uvijek ostala nostalgično privržena domaćem svijetu i njegovim tradicijama. Tijekom sveukupne karijere ostala je vezana za svoj izvorni i širi zavičaj: Mostar i Bosnu i Hercegovinu, a s posebnom pozornosti pratila je opće okolnosti u Mostaru i vodila je brigu o školovanju i znanstvenom usavršavanju Mostaraca na Sveučilišta u Sarajevu.http://www.most.ba/092/091.aspx
Profesionalno-istraživačko stvaralaštvo i pripadajuća publicistička aktivnost Smilje Mučibabić obuhvaća:
Idioekološka i sinekološka znanstvena istraživanja poplacija protozoa (u kontroliranim laboratorijskim vjetima), Prve projekte kompleksnih ekoloških i biosistematskih terenskih istraživnja u Bosni i Hercegovini, Sintetičke analize stanja i perspektiva razvoja znanosti i školovanja u BiH, Aktivno sudioništvo u pokretanju i uređivanju znanstvenih i stručnih časopisa, Recenziranje i mentorstva istraživačkih (makro)projekata, diplomskih, magistarskih i doktorskih disertacija, Kritičke analize i prikaze znanstvenih i stručnih knjiga, Javne promdžbe znanstvenoistraživačke i školske djelatnosti, i druge srodne aktivnosti.
Profesorica Mučibabić je veoma uspješno u onodobne bosanskohercegovačke uvjete implementirala i prilagodila pozitivna iskustva svojih prvih znanstvenih voditelja: akademika Siniše Stankovića i uglednog engleskog ekologa Eugene Oduma (u čijim su knjigama citirani i njezini radovi).
Prva je otvorila vrata međunarodne publicistike za bosanskohercegovačke znanstvenike, objavivši rezultate u elitnim časopisima svoje oblasti, kao što su: Journal of Experimental Biology, Journal of General Microbiology, Quaterly Journal of Microscopical Science, Journal of Cell Science.Mučibabić S. (1957): The Growth of Mixed Populations of Chilomonas paramecium and Tetrahymena patula. Quarterly Journal of Microscopical Science, 3-98: 251-263. i drugi časopisi tog renomea.PMID 13439140Mucibabic S. (1957): The growth of mixed populations 8of Chilomonas paramecium and Tetrahymena pyriformis. Journal of General Microbiology, 16(3): 561-571.
Znanstvenoistraživački makroprojekti Kompleksna limnološka ispitivanja sliva rijeke Bosne – Lašva. Kompleksna limnološka ispitivanja sliva rijeke Bosne – Stavnja i Ljubina.
Nastavno–znanstvena djelatnost Među osobitim zaslugama profesorice Mučibabić u razvoju bosanskohercegovačke znanosti i školovanja posebno se ističu;
Osnivanje Katedri, odsjeka i fakulteta na Sveučilištu u Sarajevu, Pokretanje poslijediplomskih studija, Profiliranje sustava organizacije i funkcioniranje školskog i znanstvenog rada u BiH, uključujući i pripadajuću legislativu, Pokretanje i ueđivanje znanstvenih i stručnih časopisa i projekata, Selekcija prvih profesora Odsjeka za biologiju PMF-a i profiliranje njihovih asistenata, Prevođenje stranih i pisanje prvih domaćih udžbenika i skripata za srednje i visoko školstvo, Bitno sudionieštvo u usmjeravanju 2. generacije autohtonih asistenata i projiciranje infrastrukturnih preduvjeta za njihovo napredovanje, Trajno školovanje bosanskohercegovačkih nastavnika i profesora biologije, Kritički prikazi knjiga, udžbenika i drugih publikacija.Mučibabić S. (1976/77): Nauka ima svoj rječnik. Biološki list, Godina XXIV, br. 3-4, str. 51-52, Sarajevo. Životopisi i bibliografije uglednih znanstvenika,Mučibabić S. et al. (1972): Profesor Siniša Stanković i njegov doprinos jugoslovenskoj nauci. Ekologija, 7 (1-2): 1-6. i slične prateće i komplementarne aktivnosti.
Po povratku u Sarajevo (1954.), dr. Smilji Mučibabić predstojao je ogroman posao u institucionalnom uspostavljanju, organiziranju i realizaciji nastave Katedre za biologiju (Filozofskog fakulteta), na kojoj je bila prva izabrana nastavnica i uposlenica. U početku su na Katedri radila samo tri nastavnika i dva asistenta. Preuzima cjelokupna predavanja iz zoologije, oprema laboratorije i prostorije za vježbanje, osniva knjižnicu i posebno brižno je razvija i nadzire. Odgovorno sudjeluje u selekciji prvih nastavnika i njihovih asistenata na nastajućem Prirodno–matematičkom fakultetu, osobito u Odsjeku za biologiju. To je bio osobito delikatan zadatak, jer je tadašnja BiH bila krajnje manjkava u odgovarajućim profilima neophodnog kadra.
Doprinos dr. Smilje Mučibabić unaprjeđenju nastave biologije velik je, i postao je mjerljiviji tek nakon dostignutih rezultata njezinih sljedbenika. Još za vrijeme specijalizacije u Beogradu, prevela je, zajedno s prof. Sinišom Stankovićem, dva sveučilišna udžbenika (Paramonov: Kurs darvinizma i Kin: Osnovi opće zoologije (koji je doživio više izdanja).Kin A. (1960.): Osnovi opće zoologije. "Veselin Masleša", Sarajevo. Sarajevsko sveučilište je 1960. godine izdalo knjigu S. Mučibabić "Osnovi ekologije", koja je generacijama bila jedini udžbenik ekologije na bosanskom jeziku.Mučibabić S. (1960): Osnovi ekologije. Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo. Ta djela i danas mogu biti solidan temelj općebiološkog školovanja.
Stvaralački rad Smilje Mučibabić znatno je doprinio razvoju osnovnog i srednjeg školstva u Bosni i Hercegovini, naročito u vrijeme reformiranja osnovnog školstva, kada mnogo radi i doprinosi stvaranju novih planova i programa iz biologije. Tada je u suradnji s drugim autorima napisala četiri udžbenika za osnovnu i srednju školu i svi su imali po desetak izdanja.
Na Odsjeku za biologiju 1969. godine suorganizira i podstiče osnivanje poslijediplomskog studija s dva smjera (ekološki i sistematski). Bila je mentor mnoštva diplomskih, magistarskih i doktorskih radova.
Razvoj kadrovskih potencijala BiH Polazeći od iskustvenih podataka o situaciji u ondašnjoj bosanskohercegovačkoj znanosti, prof. Mučibabić je, uz stvaranje institucionalnih i infrasrukturnih preduvjeta za njezin razvoj u oblasti biologije, sinkronizirano i posebno brižno vodila računa o selekciji budućih mladih istraživača i podučitelja, imajući pritom jasnu viziju razvoja budućih fundamentalnih bioloških znanosti.
Njezina briga nije se ograničila samo na asistente Odsjeka za biologiju PMF-a, već je i mnogim drugim biolozima pružila dragocjenu i nesebičnu pomoć. Poštujući njene vizije i nenametljivost, mnogi su joj se obraćali za savjete i pomoć, a još je više onih koje je podsticala i na razne načine stimulirala. Oslanjala se na svoju izuzetnu profesionalnu i društvenu obavještenost, široko biološko školovanje, te aktivno poznavanje engleskoga, njemačkoga i francuskoga jezika. Osobito je podsticala razvoj znanstvenoga kadra na PMF-u, Biološkom institutu Sveučilišta u Sarajevu i Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, kao i na fakultetima biotehničkih i biomedicinskih znanosti.Dizdarević M. et al., Ur. (1977): 30 godina Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, Posebno izdanje: 30, Sarajevo.