mini|300px|desno|<center>Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο[ν], musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl. predmeta.
mini|<center>Muzej Mimara u Zagrebu,jedan od većih hrvatskih muzeja
Podjela Dijele se na: znanstvene (arheološki, povijesni, etnografski, prirodoslovni, tehnički, vojni, kriminalistički, higijenski, školski, pomorski i dr.) umjetničke (koji sadrže zbirke slika, skulptura, grafika i objekata primijenjene umjetnosti).
Po karakteru, strukturi i teritorijalnoj kompetenciji na državne, zemaljske, pokrajinske, gradske i zavičajne. Često se upotrebljavaju i nazivi galerija (za veće zbirke slika i skulptura) i kabinet (za zbirke grafika, novca i medalja. Pinakoteka je umjetnički muzej koji izlaže samo slike, dok je kalkoteka muzej skulptura, a gliptoteka muzej gipsanih odljeva skulptura i reljefa. Lapidarij je naziv za zbirku radova u kamenu, kao što su skulpture i arheološki spomenici, koji se obično nalazi na mjestu gdje su iskopani, ili u okviru povijesnih, arheoloških ili gradskih muzeja."Hrvatska opća enciklopedija", knjiga 6, str. 431 Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2004.
Osim izložbenih prostorija, suvremeni muzej ima čuvaonice (čitav se inventar rijetko izlaže), konzervatorsko restauratorske radionice, fotografski laboratorij, prostorije za stručno osoblje, s inventarima i knjižnicom.
U Hrvatskoj djeluje 146 muzeja, galerija, muzejskih zbirkâ ,te sedamdesetak crkvenih zbirkâ. O muzejskoj građi brine se stručno muzejsko osoblje, kustosi, konzervatori tehničari( preparatori ) i konzervatori restauratori.
Virtualni muzej (web muzej, online muzej ili e-muzej) je muzej koji egzistira samo u virtualnom prostoru (na Internetu).
Povijest muzeja
mini|<center>Hodnik u galeriji Uffizi u Firenci. Prvi zapis o umjetničkoj zbirci dragocjenosti sakupljenoj u ratnim pohodima potječe iz grada Suze (oko 1176. pr. Kr.). U Perzopolisu se spominju palače s riznicama i kipovima grčke umjetnosti, u svečanim zgodama otvorene javnosti.
U 5. st. pr. Kr. na atenskoj akropoli nalaze se arhetipski oblici budućih galerija i muzeja (Pinakoteka uz propileje, Kalkoteka s izloženim kipovima ispod Partenona, Stoa poikile - trijem ispod akropole urešen slikama s motivima bitke kraj Maratona). Također, riznice u svetištima uz hramove u Ateni, Korintu, Olimpiji, Delfima i dr. sa zavjetnim darovima o kojima su se brinuli hieropoei, čuvari i svećenici. Oni su izrađivali popise s posjetiteljima. U helenizmu nastaju prvi muzeji uz knjižnice, kao središta znanstvene, kulturne i umjetničke djelatnosti (Aleksandrija u 3. st. pr. Kr., Pergamu u 2. st. pr. Kr.).
Antički Rim ne poznaje muzeje kao instituciju, ali prikuplja i javno, u knjižnicama, dvoranama termi, hramovima ili na otvorenom, izlaže brojna djela likovne umjetnosti.
Današnji tip muzeja javlja se u doba renesanse u Italiji. Zbirka Lorenca Veličanstvenog u Firenci naziva se Musei dei codici e cimeli artistici (Muzej kodeksa i umjetničkih gema). Od 16. st. zanimanje za prikupljanje kulturno-povijesno-znanstvene građe (curiosa naturalia) raste i javljaju se galerije u kojima se čuvaju umjetnička djela.
U 18. st. grade se prve muzejske zgrade prilagođene muzejskoj građi i otvorene javnosti: muzej Asmolean u Oxfordu, s tiskanim pravilima iz 1714., naplaćuje ulaz pod vodstvom kustosa; Naturhistorisches Museum (Prirodoslovni muzej) u Beču (1748.); British Museum (Britanski muzej) u Londonu (1753.) i dr.
Francuska revolucija dovodi do stvaranja mnogih javnih muzeja. U 19. st. dolazi do prvih specijalističkih razvrstavanja muzeja. S jedne strane pokušavaju se stvoriti enciklopedijski muzeji s edukativnim pristupom (Metropolitan Museum of Art u New Yorku i Museum of Fine Arts u Bostonu), a s druge strane, slijedom pojave novih znanstvenih disciplina, muzejske zbirke prerastaju u specijalizirane muzeje: arheološke (1802. osnovan je lapidarij u Augustovu hramu u Puli; Arheološki muzej u Splitu osnovan je 1820., a u Zadru 1830.), umjetnički muzeje i galerije (National Gallery u Londonu iz 1842., Ermitaž u Petrogradu iz 1852., Strosmajerova galerija starih majstora u Zagrebu iz 1868.,Muzej za umjetnost i obrt,u Zagrebu1880.), tehničke muzeje (Conservatoire National des Arts et Métiers u Parizu iz 1794.; Deutsches Museum von Meisterwerken der Naturwissenschaft und Technik u Münchenu iz 1903.), Tehnički muzej u Zagrebu 1854. povijesne muzeje (Muzej Napoleona u Parizu; Heeresmuseum u Beču), etnografske muzeje (1837. u Leidenu; Museum fur Völkerkunde u Beču iz 1876.; Etnografski muzej u Splitu iz 1910. i u Zagrebu 1919.), prirodoslovne muzeje (Narodni prirodoslovni muzej u Parizu iz 1793.; National Museum of Natural History u okviru Smithsonian Institution u Washingtonu iz 1846.; American Museum of Natural History u New Yorku iz 1869.), nacionalne muzeje (Narodni muzej u Zadru iz 1832. i Zagrebu 1846.) koji kod malih naroda afirmiraju nacionalni identitet.
U 20. st. muzeji definiraju različite oblike izlaganja, metodološki oblikovanih kako bi komunicirali s javnošću. Objavljuju se popratni katalozi izložbi i druge publikacije, izrađuju se i prodaju suveniri, organiziraju se predavanja i pedagoške radionice za djecu. U Drugom svjetskom ratu mnoštvo muzeja je uništeno. Poslije rata grade se velike, nove muzejske zgrade: 1959. Guggenheim Museum u New Yorku; 1964. Muzej antropologije u Ciudad de Méxicu; 1973. Muzej van Gogha u Amsterdamu; 1977. Nacionalni muzej moderne umjetnosti u centru Georges Pompidou (tzv. Beaubourg) u Parizu; 1982.; Neue Staatsgalerie u Stuttgartu; ili se izvode sadržajne adaptacije (u Parizu kolodvorska zgrada u Musée d'Orsay, zgrada Hôtel Sallé u Musée Picasso i dr.); otvaraju se eko-muzeji i muzeji na otvorenom.
Potkraj 20. i početkom 21. st. dolazi do razvoja virtualnih muzeja, kao i tematskog okupljanja digitalnih zbirki dostupnih internetom. MOWA (engl. Museum of Web Art) ne postoji kao zgrada, ali ima postav, nudi mogućnost razgledavanja i edukativne programe.
Najvažniji muzeji i galerije mini|Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu mini|Muzej krapinskih neandertalaca Europa Amsterdam: Državni muzej u Amsterdamu, Van Goghov muzej Beč: Muzej povijesti umjetnosti u Beču, Muzej Albertina u Beču, Austrijska galerija Belvedere Berlin: Muzejski otok Bilbao: Muzej moderne umjetnosti Guggenheim Bilbao. Dresden: Galerija u Dresdenu, Firenca: Palača Pitti i Galerija Uffizi, Bargello, Köln: Rimsko-germanski muzej Köln, Muzej Wallraf-Richartz, Muzej Ludwig, Muzej istočnoazijske umjetnosti u Kölnu, Krakov: Muzej Czartoryski. London: British Museum i National Gallery, Muzej Viktorije i Alberta, Natural History Museum, Madrid: Muzej umjetnosti Prado, Milano: Galerija Brera, Moskva: Tretjakovska galerija, München: Stara pinakoteka, Nova pinakoteka, Njemački muzej, Pariz: Muzej povijesti i umjetnosti Louvre, muzej umjetnosti d'Orsay, Centar Georges Pompidou Rim: Vatikanski muzeji, Moderna galerija, Sankt-Peterburg: Muzej umjetnosti Ermitaž, Venecija: Galerija Akademije u Veneciji, Zbirka Peggy Guggenheim Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, Arheološki muzej, Mimara, Muzej suvremene umjetnosti
Amerika
Guayaquil: IMAX muzej Lima: Muzej Larco New York: Metropolitan muzej umjetnosti, Guggenheim muzej u New Yorku, Muzej moderne umjetnosti u New Yorku. Sao Paolo: Muzej umjetnosti São Paulo. Washington: Nacionalna galerija umjetnosti
Azija Muzej povijesti Shaanxi u Xi'anu, Kina.
Izvori
Poveznice Hrvatsko muzejsko društvo Hrvatsko muzejsko vijeće Popis muzeja u Hrvatskoj Virtualni muzej
Vanjske poveznice Definicija muzeja prema ICOM Hrvatsko muzejsko društvo Društvo muzealaca i galerista Istre Muzejska udruga istočne Hrvatske Muzejski dokumentacijski centar
Kategorija:Povijesna znanost Kategorija:Umjetnost