__NOTOC__
1. listopada Francuski Ministar vanjskih poslova Alain Juppe opovrgao tvrdnje da SRJ nije u potpunosti prekinula isporuku oružja i vojne opreme bosanskim Srbima, te tvrdi da ima izvještaje da je taj problem riješen djelomično, ali ne u cijelosti. Bosanski Srbi gađali NATO-zrakoplove s dvije raketa tipa strijela.
2. listopada Čelnik pobunjenih Srba u UNPA-područjima Milan Martić ocijenio da je izglasavanje rezolucije o produživanju mandatu UNPROFOR-a još jedna šansa da se nastavi započeti mirovni proces. Domovinska zajednica bosanske Posavine i Zajednica izbjeglih i prognanih bosanske Posavine uputile peticiju svjetskoj javnosti protiv srpskog koridora kroz to područje, jer prema najnovijim dogovorima srpski koridor prolazi kroz većinska hrvatska mjesta. Jordanski pripadnici UNPROFOR-a postavili zapreke u Lipiku, objašnjavajući kako time štite pučanstvo i hrvatsku policiju od pobunjenih Srba, koji su najavili da će snajperima sprječavati obnavljanje hrvatskih kuća.
3. listopada Ministar obrane Republike Hrvatske Gojko Šušak u Splitu se sastao s američkim mogućnosti korištenja zračnih snaga NATO-a za pomoć UNPROFOR-ovim snagama na terenu. Zastupnici slovenskog parlamenta priključili hrvatske zaselke Mlini, Bužin, Škudelin, i Škrilje - sela uz hrvatsko-slovensku granicu u Istri - općini Piran.
4. listopada U posjet Republici Hrvatskoj stiglo izaslanstvo Međunarodnog suda za ratne zločine učinjene na području bivše Jugoslavije i tom prilikom predsjednik Vladine Komisije za ratne zločine Milan Vuković ponudio tužitelju Goldstoneu dvojicu počinitelja ratnih zločina u Vukovaru. Šest stotina vareških Hrvata prisiljeno živjeti u tajnosti, jer su se bez dopuštenja muslimanskih vlasti vratili svojim kućama, a one koji se nisu uspjeli dovoljno dobro sakriti (njih pedesetak), lokalne vlast uhitila i protjerala u Kiseljak. Cijeli dan srpski agresor tenkovima, haubicama i minobacačima napadao šire područje Bijelog Polja, javio radio koji emitira u istočnom Mostaru. Nije uspio dogovor izbjeglica iz Velike Kladuše i BiH premijera dr. Harisa Silajdžića o njihovom povratku, jedini rezultat pregovora jest da će veća skupina iz Turnja ovih dana posjetiti Veliku Kladušu i provjeriti stanje. Republika Hrvatska uputila oštar prosvjed predsjedniku Vijeća sigurnosti zbog izvješća glavnog tajnika UN B.B. Ghalija, koji u svom izvješću predviđa ublažavanje sankcija SRJ, (točka 3.), te navodi da će se za tranzitni promet kroz Hrvatsku tražiti carinska deklaracija i pečaćenje kako bi se izbjeglo izdvajanje tereta za bosanske Srbe. Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić primio veleposlanika Republike Slovenije mr. Matiju Melešiča, te mu predao diplomatsku notu s oštrim prosvjedom u svezi sa Zakonom o ustanovljavanju općina, kojim se četiri hrvatska naselja južno od Dragonje uvrštavaju u slovensku općinu Piran.
5. listopada Govoreći o provedbi Washingtonskog sporazuma Dario Kordić, predsjednik HDZ-a BiH, istaknuo da se od njegova potpisivanja na teritoriju koji je pod kontrolom HVO-a (Mostar, Livno, Tomislavgrad...) u svoje domove vratilo oko pet tisuća Muslimana, a u istom razdoblju s područja koja nadzire Armije BiH (Tuzla, Zenica, Bugojno...) otišlo je više od 23.000 Hrvata. Posebni izaslanik glavnog tajnika UN Yasushi Akashi susreo se na Palama s vođom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem, pokušavajući postići sporazum o ponovnom otvaranju sarajevske zračne luke i o slobodnom prolazu za humanitarne konvoje. Veleposlanici 16 zemalja članica NATO-a odobrili na sastanku u Bruxellesu prijedlog o jačoj primjeni zračne sile protiv bosanskih Srba. Aerodrom u Beogradu koristi opremu i uređaje za navođenje zrakoplova koje je JNA ukrala Hrvatskoj 1991. prilikom povlačenja iz dubrovačke zrakoplovne luke Čilipi.
6. listopada Na mostu bratstva i jedinstva u Sarajevu razmijenjeni ratni zatočenici, bosanskohercegovačka strana oslobodila 129, a Srbi 166 zatočenika. Od postizanja bečkih i washingtonskih sporazuma, političko-sigurnosno stanje i temeljna ljudska prava u Bugojnu ne odgovaraju političkoj razini dogovaranja i imaju tendenciju stalnog pogoršavanja, zaključilo Predsjedničko vijeće HR Herceg-Bosne na sjednici u Mostaru, na kojoj je kazano kako je svaki drugi Hrvat iz BiH u izbjeglištvu. Na području sela Rakitice, u blizini demilitarizirane zone na Igmanu kod Sarajeva, francuski vojnici pronašli 20 mrtvih tijela, za koje je utvrđeno da se radi o 16 srpskih časnika i o četiri medicinske sestre, u dotičnoj zoni su proteklih dana zamijećeni pripadnici Armije BiH. Posebni ruski izaslanik za područje bivše Jugoslavije Vitalij Čurkin izjavio u Beogradu da međunarodna zajednica ne smije upropastiti priliku što ju je stvorio Beograd svojom potporom mirovnom planu za BiH. Sjedinjene Države ustrajat će na povezivanju ukidanja sankcija protiv tzv. SRJ ne samo s rješenjem krize u BiH, nego i s reintegracijom UNPA u ustavno-pravni poredak Hrvatske, izjavio veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Peter Galbraith.
7. listopada Ministar pravosuđa Republike Hrvatske Ivan Crnić imenovao prve javne bilježnike u Republici Hrvatskoj. Dva zrakoplova UNPROFOR-a pogođena iz lakog oružja pri polijetanju i slijetanju u sarajevskoj zračnoj luci, priopćila Claire Grime, glasnogovornica UNPROFOR-a. Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Peter Galbraith, govoreći u washingtonskoj zakladi Carnegie o krizi na Balkanu, naglasio kako se premalo pažnje posvećuje stajalištu Hrvatske i stanju u Hrvatskoj, te dodao da hrvatska igra ključnu ulogu u rješavanju sukoba u bivšoj Jugoslaviji. NATO očekuje pristanak Hrvatske na proširenje aktivnosti bliske zračne podrške na području tzv. krajine, saznaje se iz diplomatskih izvora u sjedištu Atlantskog saveza u Bruxellesu.
8. listopada Predstavnici UNPROFOR-a potvrdili da su na civilne ciljeve u Sarajevu kao i na gradske tramvaje otvarali vatru Srbi iz svog uporišta na sarajevskom Židovskom groblju. Do u subotu ujutro u 7 sati 521 vojnik Armije BiH povukao se iz demilitarizirane zone na Igmanu i Bjelašnici, potvrdio Heve Gourmelon, glasnogovornik UNPROFOR-a.
9. listopada Beograd odbacuje svaki pokušaj da se ukidanje međunarodnih sankcija protiv tzv. SRJ povezuje s rješavanjem problema okupiranih dijelova Hrvatske, izjavio jugoslavenski ministar vanjskih poslova Vladislav Jovanović.
10. listopada Osječko-baranjski župan Branimir Glavaš, u Osijeku razgovarao sa šefom biroa vlade SRJ Veljkom Kneževićem. Djelatnici Karlovačke policijske uprave uspjeli su presjeći kanal kojim su izbjeglice iz zapadne Bosne, koje već osmi tjedan borave na Turnju, prebacivale na slobodni dio Hrvatske. Beogradski ministar pravde Uroš Klikovac izjavio da SRJ ne priznaje Međunarodni sud za ratne zločine pa tako ni njegova ingerencije na svojem ozemlju, a inicijatore ovog suda proglasio za diskreditatore SRJ.
11. listopada Talijanski premijer Silvio Berlusconi ocijenio u Rimu da su odnosi Italije i Hrvatske vrlo dobri, te izrazio želju za njihovim daljnjim poboljšanjem. Srbijanska vlada odbila zahtjev Međunarodnog suda za ratne zločine da svoj ured otvori u Beogradu. Glavni tajnik UN B.B. Ghali zatražio je od NATO-a da u New York uputi jedno izaslanstvo kako bi se raspravilo o novo zatraženim mjerama za zračne udare u BiH.
12. listopada Predsjedništvo HDZ-a BiH priopćilo da je na temelju izvješća općinskih organizacija HDZ-a BiH iz Vareša, Usore, Bugojna, Jablanice, Kaknja, Travnika, Konjica, Zenice i Sarajeva, nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma, s prostora pod nadzorom Armije BiH protjerano 25.000 Hrvat. Šef bonske diplomacije i sadašnji predsjednik Ministarskog vijeća UN Klaus Kinkel zatražio tješnju suradnju Hrvatske i Europske unije - Kinkel zahtijeva da se Hrvatska uključi u program PHARE, te da počnu pregovori o ugovoru o partnerstvu i kooperaciji između EU i Hrvatske. Francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe napomenuo da bosanski Srbi isključuju mogućnost da tzv. republika srpska uspostavi konfederalnu vezu sa SR Jugoslavijom prije nego što se RS prizna kao neovisna država.
13. listopada U službeni posjet Republici Hrvatskoj doputovali supredsjedatelji Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji lord David Owen i Thorvald Stoltenberg, te razgovarali s predsjednikom Tuđmanom o rješenju problema okupiranih područja u Hrvatskoj. Točno je da postaje neprihvatljivi planovi Rusije glede hrvatskih okupiranih teritorija, ali Hrvatska neće na njih pristati - pri tome najmanje je što bi tada otkazala mandat UNPROFOR-a, rekao ministar vanjskih poslova Granić i dodao da je u New Yorku predsjednik Tuđman rekao i predsjedniku Clintonu: Gospodo idete li na tu soluciju, imat ćete siguran rat. Nedaleko od Karlovca i kod Knina na helikoptere Ujedinjenih naroda, s teritorija koje drže Srbi, pucalo se strojnicama. U Mostar stiglo 35 njemačkih policajaca, pa je u ovom gradu sada više od 100 policajaca iz zemalja Europske unije. Granica između Srbije i BiH dalje propusna, ocjenjuju diplomatski krugovi u Ženevi.
16. listopada Riječi hrvatskog predsjednika Tuđmana s konferencije za novinare u Zagrebu, na kojoj je rekao da će do integracije okupiranih područja u Republici Hrvatskoj doći vrlo brzo, naišle na velik medijski odjek u Beogradu, tako se sve češće može čuti i, do sada nepojmljiva i veleizdajnička tvrdnja, da će Knin možda i morati ući u sastav Hrvatske.
17. listopada Beogradski tjednik NIN ocjenjuje kako više nema sumnje da Beograd već ozbiljno razmišlja o nekoj vrsti priznanja Hrvatske u njezinim međunarodno priznatim granicama. Maltretiranje bugojanskih Hrvata, pritisci i iseljavanja iz stanova se nastavljaju, pogotovo onih koji su se vratili - iako su čelnici HDZ-a i bugojanski župnik fra Janko Ljubas o tome izvijestili UNPROFOR i civilne vlasti, ništa se nije promijenilo.
18. listopada Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Milan Vuković u Washingtonu izjavio pred američkom komisijom za KESS da je Hrvatska do sada u potpunosti surađivala s Međunarodnim sudom za ratne zločine, te istaknuo da međunarodna zajednica mora izvršiti pritisak na tzv. SRJ kako bi se ispitala masovna grobnica na Ovčari kod Vukovara. Glavni tajnik UN B. B. Ghali priopćio nakon posjeta misije NATO-a sjedištu svjetske organizacije u New Yorku, kako ne želi nikakve promjene što se tiče zračnih udara u BiH. Bosanski Srbi oteli pet kamiona UNHCR-a, u kojima su bile uglavnom medicinske potrepštine i lijekovi. Nakon niza neuspjelih pokušaja, održani pregovori između predstavnika Kluba hrvatskih zastupnika općine Bugojno i muslimanskih vlasti, te predstavnika SDA tog grada, uz nazočnost UNPROFOR-a. U ultimativnom tonu, muslimanska strana zahtijevala da se na bazi recipročnosti u tu općinu vrati onoliko Hrvata koliko i Muslimana u Stolac i Čapljinu.
19. listopada Predsjednik Tuđman primio u Zagrebu američkog veleposlanika P. Galbraitha, razgovarano o reintegraciji UNPA područja u Hrvatskoj. U New Yorku održan sastanak kontaktne skupine, na kojem se raspravljalo o ukidanju embarga na dopremu oružja Vladi BiH, moguće pripremanje paketa za rješenje problema Hrvatske, te pitanje daljeg mogućeg ublažavanje sankcija SR Jugoslaviji. Osobni izaslanik dr. Tuđmana, veleposlanik u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Slobodan Lang postavio kamen-temeljac za novu zgradu bolnice u Novoj Biloj. Britanski general Michael Rose zapovjednik UNPROFOR-a, za BiH, zaprijetio da će povući plave kacige iz demilitarizirane zone na planini Igman, ako vojnici Armije BiH ne napuste to područje. Sjedinjene Američke Države spremne jednostrano ukinuti embargo na isporuku oružja za BiH, ako Ujedinjeni narodi to odbiju učiniti.
20. listopada U Salzburgu započelo suđenje 26-godišnjem Srbinu Dušku Cvjetkoviću, optuženom za sudjelovanje u ratnim zločinima na području BiH.