__NOTOC__

1. svibnja Međunarodni sud pravde (organ UN) počinje jednotjedno javno razmatranje tužbe BiH protiv Srbije da je potpomagala i prouzročila genocidni rat u Bosni.

2. svibnja

3. svibnja

4. svibnja

5. svibnja

6. svibnja

7. svibnja Prvi put nakon Nürnberga i Tokija, u Den Haagu započelo suđenje bosanskom Srbinu Dušanu Tadiću za ratne zločine protiv čovječnosti.

8. svibnja Na sjednici Sabora Republike Hrvatske, po hitnom postupku uvršten Prijedlog zakona o oprostu počiniteljima kaznenih djela s područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema.

9. svibnja VIJEĆE sigurnosti UN-a donijelo Predsjedničku izjavu, kojom se, uz najdublju zabrinutost, optužuje SRJ da ne surađuje s Međunarodnim sudom za ratne zločine. SLUŽBENI predstavnik haškog suda za ratne zločine Christian Chartier priopćio da je Musliman Zejnil Delalić izručen Sudu, zbog zločina počinjenih nad Srbima u BiH.

10. svibnja

11. svibnja

12. svibnja

13. svibnja

14. svibnja U HRVATSKO Podunavlje počeo stizati hrvatski tisak.

15. svibnja IFOR predao predstavnicima Vlade BiH upravljanje nad dijelom sarajevske zračne luke.

16. svibnja NAFTNO polje Đeletovce više ne kontroliraju Arkanovi odmetnici - INA preuzima poslove crpljenja nafte u istočnoj Slavoniji, a ekonomska eksploatacija započinje već 3. lipnja.

17. svibnja

18. svibnja

19. svibnja

20. svibnja

21. svibnja Na području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema započela demilitarizacija, a prema riječima generala Kleina, treba završiti točno za mjesec dana. HAŠKI sud donio odluku s dosad najdalekosežnijim političkim značenjem - uskoro će se održati javno preslušavanje o zločinima Karadžića i Mladića.

22. svibnja

23. svibnja

24. svibnja SINOĆ oko 21 sat pokraj Otoka, nedaleko od Vinkovaca, Srbi ispalili pet minobacačkih granata, u Vinkovcima objavljena opća opasnost. To je najveća oružana provokacija na tom području od kada je potpisano primirje.

25. svibnja

26. svibnja

27. svibnja

28. svibnja

29. svibnja ČELNICI bosanskih Srba Karadžić i Mladić ponovno u Beogradu, gdje su s vlastima Srbije i SRJ razgovarali o Daytonskom sporazumu, te o statusu Brčkog, a od Karadžića se, navodno, zatražilo da pismeno potvrdi svoje povlačenje s vlasti.

30. svibnja

31. svibnja U Haagu optuženi Dražen Erdemović priznao svoju krivnju, da je kao pripadnik srpskih snaga sudjelovao u ubijanju pučanstva Srebrenice, jer, kako kaže, da nije poslušao zapovijed, bio bi i sam ubijen sa žrtvama.

Izvori

1996/5