Petunija () je biljni rod iz porodice pomoćnica, dio je tribusa Petunieae. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od Bolivije do juga Južne Amerike te jugoistočnog i južnog Brazila. To je ljepljiva, žljezdasto dlakava biljka s jednostavnim listovima, velikim ljevkastim cvjetovima, pet prašnika i sitnim brojnim sjemenkama u dvopretinastom tobolcu.
Rod se sastoji od 16 ili 17 vrsta jednogodišnjeg raslinja, trajnica i polugrmova, a domovina im je Južna Amerika odakle su uvezene po drugim krajevima svijeta. U Hrvatskoj raste jedino notovrsta (hibrid) Petunia ×atkinsiana (sin. Petunia hybrida Vilm.), formule P. axillaris x P. integrifolia.FCD, pristupljeno 6. siječnja 2024. Morfologija Petunije su zeljaste biljke, rjeđe polugrmovi ili grmovi, uspravne do polegle građe. Biljke su često ljepljive i žljezdasto dlakave. Listovi su jednostavni, naizmjenični, a gornji listovi blizu cvatnog dijela često stoje u paru pa izgledaju nasuprotno. Sjedeći su ili kratko peteljkasti, cjelovitog ruba i obično dlakavi žljezdastim dlakama.
Cvjetovi su najčešće veliki i upadljivi, ponešto nepravilni. Obično se razvija po jedan cvijet iz pazuha para lisnatih brakteja, ali cvjetovi često izgledaju kao da su skupljeni u kratke vršne pseudogrozdove. Cvjetna stapka je člankovita pri osnovi.
Čaška je zvonasta ili valjkasto-ljevkasta, snažno desetorobrasta i duboko razdijeljena gotovo do osnove. Njezini režnjevi često su uski, lisnati, duguljasto-lopatičasti, a u plodu se čaška povećava i može doseći ili nadvisiti plod.
Vjenčić je vrlo promjenjive boje: od bijele i blijedožute do tamnocrvenoljubičaste, ljubičaste ili plavičaste, često šaren ili prošaran. Oblik mu je ljevkast, trubast ili rjeđe cjevast. Cijev vjenčića je duga, okrugla ili malo napuhnuta, a otvor širok. Rub vjenčića je širok, naboran, raširen i nejednako peterolap, kod uzgojnih oblika katkada jako razdijeljen ili resast.
Prašnika ima pet. Mogu biti gotovo jednaki ili nejednaki; često je jedan kraći od ostala četiri, a ponekad su raspoređeni dvomoćno. Smješteni su u cijevi vjenčića, najčešće u njezinoj donjoj polovici. Niti su tanke, pri osnovi malo proširene, a prašnice su duboko srcolike i otvaraju se uzdužnim pukotinama.
Plodnica je gotovo sjedeća, jajasta, dvopretinasta, s brojnim sjemenim zametcima. Vrat tučka je tanak, a njuška sitna, glavičasta, katkad slabo dvorežnjasta. Oko osnove plodnice nalazi se mesnat, prstenast disk.
Plod je tobolac, jajast, sjedeći, opnast i dvopretinast. Otvara se pri vrhu s dvije, često kratke pukotine. Sjemenke su brojne, vrlo sitne, gotovo kuglaste, prizmatične ili bubrežaste, s kožastom mrežasto udubljenom sjemenom lupinom.WFO, pristupljeno 12. lipnja 2026.
Vrste Petunia altiplana T.Ando & Hashim. Petunia axillaris (Lam.) Britton, Sterns & Poggenb. Petunia bajeensis T.Ando & Hashim. Petunia bonjardinensis T.Ando & Hashim. Petunia correntina Greppi & Stehmann Petunia exserta Stehmann Petunia guarapuavensis T.Ando & Hashim. Petunia inflata R.E.Fr. Petunia integrifolia (Hook.) Schinz & Thell. Petunia interior T.Ando & Hashim. Petunia mantiqueirensis T.Ando & Hashim. Petunia occidentalis R.E.Fr. Petunia reitzii L.B.Sm. & Downs Petunia saxicola L.B.Sm. & Downs Petunia scheideana L.B.Sm. & Downs Petunia secreta Stehmann & Semir Petunia toropiensis Stehmann & Larocca Petunia ×atkinsiana D.Don ex Loudon Sinonimi Heterotipski: Stimoryne Raf. in Fl. Tellur. 3: 76 (1837) Izvori
Kategorija:Rodovi Petunieae