Banovina je reprezentativna zgrada u Splitu, u Hrvatskoj, u kojoj se nalazi gradska uprava. Zgrada je dovršena 1940. godine kao sjedište Primorske banovine.
Povijest Kraljevina Jugoslavija Nakon što je Zadar Rapalskim ugovorom pripojen Kraljevini Italiji, Split je dobio na važnosti unutar novoosnovane Kraljevine Jugoslavije i postao je novo administrativno središtem Dalmacije stvaranjem Primorske banovine 1929. Ovu promjenu nisu pozdravili drugi dalmatinski gradovi, posebno Dubrovnik i Šibenik, koji su s neodobravanjem dočekali novi status Splita.
U početku su vlasti planirale smjestiti upravnu zgradu nove banovine u blizini Dioklecijanove palače na mjestu starih lazareta. Članak Prvislava Grisogona iz 1936. u beogradskim dnevnim novinama Politika kritizira planove izgradnje nove upravne zgrade neposredno ispred Dioklecijanove palače, tvrdeći da bi takav projekt trajno oštetio povijesnu i estetsku vrijednost drevnog mjesta. Apelirajući na nacionalne, a ne samo na lokalne interese, Grizogono pozicionira očuvanje kulturne baštine kao pitanje od javnog interesa i državne odgovornosti. Prije pokretanja formalnog natječaja, vlasti su se konzultirale s poznatim slovenskim arhitektom Jožem Plečnikom, koji je predložio sveobuhvatno preuređenje Stare obale. Njegov plan uključivao je proširenu Francusku obalu s novim hotelom, manjim hotelom koji bi zamijenio postojeći ured Lučke kapetanije i zgradu Banske palače istočno od njih.
Godine 1930. održan je javni arhitektonski natječaj za Banovinu, ali nije dao zadovoljavajući rezultat. Otprilike u isto vrijeme podnesen je prijedlog kipara Ivana Meštrovića i arhitekta Drage Iblera, ali je na kraju također odbijen. Interes za projekt oživio je 1934. godine, s novim planovima koji su zgradu smjestili uz Ravnateljstvo pomorskog prometa na Mletačkoj obali. Godine 1935. inženjer Petar Senjanović i arhitekt Josip Pićman izradili su urbanističku studiju, inspiriranu idejom Josipa Smodlake. Ovaj je plan predlagao središnju lokaciju u četvrti Pazar, istočno od Dioklecijanove palače, te je predviđao nacionalni spomenik i veliki trg ispred zgrade. Unatoč pohvalama u stručnim krugovima, ovaj prijedlog nikada nije proveden. Raspravljajući o urbanističkom planu Splita, Fabjan Kaliterna naglasio je važnost stare gradske luke i njezine obale kao lica grada za one koji dolaze morem. Naglasio je kako nova Banovinska palača postavlja presedan za daljnji razvoj obale prema istoku. Predložio je da umjesto gradnje u standardnim blokovima grad razvije obalu u obliku meandra.
Konačna odluka donesena je 1936. godine, kada su se vlasti odlučile izgraditi Banovinu na potpuno novom mjestu - Zapadnoj obali. Regulacijski plan za ovo područje razvijen je i odobren između 1937. i 1938. godine, predviđajući višekatnu izgradnju i postavljanje buduće Banovine kao znamenitosti na najjužniju točku. Zgrada je konačno dovršena 1940. godine na zapadnoj obali, a ne na bilo kojoj od izvorno predloženih središnjih lokacija.
Drugi svjetski rat i SFRJ Banovinska palača oštećena je tijekom Drugog svjetskog rata, tijekom savezničkog bombardiranja Splita u Drugom svjetskom ratu između 1943. i 1944. Zgrada je obnovljena neposredno nakon rata.
Prosvjedi i komemoracije 1991. Dana 6. svibnja 1991. održan je prosvjed ispred zgrade Banovine, u kojoj je u to vrijeme bilo smješteno Zapovjedništvo Jugoslavenske ratne mornarice. Organizirao ga je Jure Šundov, predsjednik sindikata Brodosplit, a podržali su ga radnici većih gradskih poduzeća poput Brodosplita, Jugoplastike i drugih. Prosvjed je bio odgovor na ulazak Jugoslavenske narodne armije u Kijevo i blokadu bolnice u Vrlici. Prosvjednici su zahtijevali prekid opsade i podizanje hrvatske zastave na zgradi Banovine. Tijekom prosvjeda, Ivica Balić uklonio je jugoslavensku zastavu i podigao hvatsku. U nasilju na prosvjedu ubijen je makedonski vojnik Sašo Gešovski, a dvije su osobe ozlijeđene.
Naknadni događaji Dana 20. rujna 2010., grupa studenata prve godine filma izvela je nijemi performans ispred zgrade Banovine u Splitu, pokrivajući oči kravatama kako bi simbolizirali političku ravnodušnost prema problemima mladih. Događaj je dobio dramatičan obrat kada je zamjenik gradonačelnika Jure Šundov napao studenta snimatelja i uništio dio njegove kamere.
Izvori
Kategorija:Moderna arhitektura u Hrvatskoj Kategorija:Zgrade u Splitu