Plesna epidemija ili Plesna kuga iz 1518. godine je bio slučaj plesne manije koji se dogodio u Strasbourgu (tada dijelu Svetog Rimskog Carstva) u srpnju 1518. godine. Tijekom razdoblja od mjesec dana, nekoliko ljudi je počelo plesati po ulicama danima bez prestanka. Neki od njih su umrli od umora, srčanog ili moždanog udara. desno|mini|255x255px|Graviranje H. Hondiusa Epidemija je započela u srpnju 1518. godine kada je žena, Frau Troffea, iznenada počela plesati na ulicama Strasbourga. Taj ples trajao je između četiri i šest dana. Tijekom sljedećih sedam dana, 34 osobe su joj se pridružile, a tijekom mjesec dana ih je bilo oko 400. Neki od njih su na koncu umrli od umora, srčanog ili moždanog udara.
Povijesni dokumenti, uključujući liječničke bilješke, mise u katedralama, lokalni i regionalni zapise kao i dokumente strazburškog gradskog vijeća, suglasni su oko toga da su žrtve plesale. Do danas nije poznato zašto su ti ljudi plesali, neki čak i do smrti.
Kako se plesna epidemija širila, lokalni plemići su tražili savjete liječnika, koji su isključili astrološke ili nadnaravne uzroke, zaljučivši kako je bolest "prirodnog podrijetla", uzrokovana "uzavrelom krvlju". No, umjesto da prepišu puštanje krvi, gradske vlasti su poticale ples tako što su otvarale cehovske dvorane i sajmišta, izgradivši čak drvenu štalu za ples. Kako bi povećali efikasnost tretmana, vlasti su čak unajmile glazbenike da potpomognu plesačima glazbom.
Povjesničar John Waller utvrdio je kako današnji maratonci ne bi mogli podnijeti količinu fizičkog napora koji su ljudi iskusili u ovom događaju.
Izvori
Vanjske poveznice
"Dancing death" by John Waller. BBC News. 12. rujna 2008. "The Dancing Plague of 1518" by Doug MacGowan. Historic Mysteries. 28. lipnja 2011. Kategorija:Sveto Rimsko Carstvo Kategorija:Masovna histerija Kategorija:Ples