mini|lijevo|300px|Rijeke Falémé na dijelu gdje čini granicu Granica između Malija i Senegala duga je 489 km, a proteže se od tromeđe s Mauritanijom na sjeveru do tromeđe s Gvinejom na jugu. Opis Granica počinje na sjeveru na tromeđi s Mauritanijom na ušću rijeke Falémé u Senegal. Zatim prati potonju neko vrijeme prema jugu, zatim nastavlja kopnom na određenom dijelu, te se opet spaja s Faléméom, kojim se zatim spušta do tromeđe s Gvinejom.
Povijest Francuska je počela uspostavljati svoje kolonije na obali današnjeg Senegala u 17. stoljeću, postupno proširujući svoju vlast dalje u unutrašnjost tijekom sredine 19. stoljeća nadalje. Područja istočno od rijeke Falémé (tj. otprilike današnji Mali, Burkina Faso i Niger) izvorno su bila pod senegalskom upravom kao Gornji Senegal, ali su se 1893. odvojila kao Francuski Sudan. I Senegal i Francuski Sudan kasnije su postali sastavni dio federalne kolonije Francuske Zapadne Afrike (Afrique occidentale française, skraćeno AOF). Granica između Francuskog Sudana i Senegala povučena je 1895.
Kako je pokret za dekolonizaciju rastao u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, Francuska je postupno odobravala više političkih prava i zastupljenosti svojim podsaharskim afričkim kolonijama, što je kulminiralo odobravanjem široke unutarnje autonomije Francuskoj Zapadnoj Africi 1958. u okviru Francuske zajednice. Konačno, 1960., i Senegal i Mali dobili su punu neovisnost, izvorno kao kratkotrajna Malijska federacija.
Naselja u blizini granice desno|mini|300px|Granični prijelaz u Kidiri
Mali Fégui Dakassenou Naye Gourbassi Satadougou Diboli Kéniéba
Senegal Okolo Kidira Sereto Saboussire Sonkounkou
Granični prijelaz Postoje dva glavna prijelaza - Kidira (SEN)-Diboli (MLI) i kod Moussale (MLI).
Povezani članci Malijsko-senegalski odnosi
Izvori
Kategorija:Državne granice