240px|mini|desno|Studenti sa znanstvenim pokusom. Znanost je sustavno proučavanje svijeta i znanje dobiveno iz tog proučavanja. Riječ „znanost” dolazi od latinskog izraza scientia što znači znanje. Praktičar znanosti zove se „znanstvenik”. Znanost se vodi logičkim razmišljanjem i slijedi niz temeljnih postupaka ili pravila kojima se opisuje priroda i temeljni prirodni zakoni svih stvari, s dosegom koji obuhvaća cijeli svemir. Ti postupci ili pravila poznati su kao znanstvena metoda.
Proučavanje Pokus je korištenje kontroliranih uvjeta za testiranje ideje. Jedna nezavisna varijabla se mijenja dok se svi ostali uvjeti drže nepromijenjeni kako bi se ispitao učinak te izmjene na zavisnu varijablu.
Dizajn pokusa Povijest pokusa Deskriptivna i normativna znanost su suprotne metode za objašnjavanje znanstvenih ideja. Deskriptivna znanost objašnjava ideje objektivno, dok normativna znanost objašnjava što bi trebalo biti istinito koristeći vrijednosne prosudbe. Empirijsko istraživanje provodi se korištenjem opažanja i pokusa umjesto teorije. Empirijski dokazi su dokazi prikupljeni kroz izravno opažanje umjesto indirektne teorije. Falsifikabilnost je mogućnost testiranja hipoteze kroz eksperimentiranje da bi se utvrdilo je li ona netačna. Karl Popper je tvrdio da tvrdnja mora biti falsificibilna da bi bila prepoznata kao znanstvena. Tvrda i meka znanost su opisi kako mjerljiva i precizna je grana znanosti. Tvrde znanosti kao biologija i fizika su mjerljivije, dok su meke znanosti kao antropologija i psihologija manje mjerljive. Laboratoriji su mjesta gdje znanstvenici obavljaju istraživanja i proučavanja. Mjerenje je korištenje preciznih jedinica za opis količine. Modeli su predstavljanja znanstvenih fenomena kako bi se pomogli u njihovom proučavanju ili objašnjenju. Opažanja su korištenje čula kako bi se dobila informacija i rezultirajuća otkrića. Opažajna istraživanja su vrsta istraživanja provedena samo opažanjem bez kontroliranja varijabli ili testiranja specifičnih hipoteza. Ponovljivost je mogućnost da sljedeći eksperimenti potvrde točnost prethodnih reproduciranjem istog rezultata. Prognoza je korištenje opažanja za određivanje budućih rezultata kroz zaključivanje. Znanstvena metoda je niz koraka poduzetih kako bi se obavilo eksperimentiranje i proizveli činjenični rezultati. Točni koraci koji se trebaju poduzeti, ili postoji li sveobuhvatni slijed, tema je debate.
Znanstveno znanje Anomalije su nenormalni ili odstupajući fenomeni koji su neusklađeni s prethodnim podatcima ili se ne mogu precizno klasificirati ili objasniti. Klasifikacija je korištenje kategorija za organizaciju i opis pojedinačnih subjekata. To se može učiniti deskriptivno kako bi se objasnile postojeće razlike ili preskriptivno kako bi se subjekti objedinili na način koji je koristan. Konsilijencija (objedinjavanje) je proces u kojem različiti nalazi mogu proizvesti nove zaključke kada se razmatraju zajedno. Podatci su skupovi činjenica ili informacija. Deduktivno razmišljanje je razmišljanje provedeno čisto kroz logiku. Otkrića su pronalasci ili objašnjenje novih informacija. Induktivno razmišljanje je korištenje raznovrsnih opažanja kako bi se donijelo zaključivanje. Objašnjenje je razumijevanje zašto se fenomen javlja. Hipoteze su prijedlozi znanstvenih činjenica koji još nisu načelno potvrđeni. Objektivnost je težnja za odgovorom na znanstvena pitanja nepristrano bez utjecaja pristranosti na rezultate. Pristranost potvrde je kognitivna pristranost koja ljude navodi na traženje dokaza koji podržavaju postojeća uvjerenja i tumače nove dokaze tako što podržavaju ta uvjerenja. Pouzdanost je konzistentnost podataka kako se prikupljaju kako bi se pokazala ponovljivost. Znanstveni zakoni su opisi znanstvenih činjenica koji se primjenjuju univerzalno pod svim okolnostima. Znanstvene teorije su opisi znanstvenih činjenica za koje se zna da su istinite, ali se ne mogu dokazati da se primjenjuju univerzalno. Valjanost je točna podudarnost i relevantnost podataka s fenomenima stvarnog svijeta koje trebaju mjeriti. Valjani podatci izvedeni su iz objektivnog opažanja ili eksperimentiranja. Verosličnost je stupanj u kojem tvrdnja pristupa istini. Verosličnost između dvije netačne ideje može se usporediti kako bi se utvrdilo koja je manje pogrešna.
Grane znanosti Znanost je podijeljena u discipline koje istražuju različite predmete. Svaka disciplina ima svoje razmatranje pri proučavanju, a između njih koriste se različite metode. Znanstvenici se obično specijaliziraju u jednoj disciplini.
Primijenjene znanosti Inženjerstvo je proučavanje i upotreba mehaničkih uređaja. Medicina je dijagnoza i liječenje bolesti. Tehnologija je primjena znanosti za stvaranje proizvoda praktične primjene.
Društvene znanosti Antropologija je proučavanje čovjeka i evolucije čovjeka. Ekonomija Povijest ekonomije Psihologija je proučavanje uma i ljudske prirode. Sociologija je proučavanje društva i njegove veze s pojedincem.
Formalne znanosti su polja proučavanja u kojima se precizni zaključci mogu dosegnuti bez empirijskog proučavanja. Logika je proučavanje čistog razmišljanja. Matematika je proučavanje količina i oblika. Statistika je proučavanje podataka i korelacija.
Prirodne ili fizikalne znanosti su polja proučavanja koja se bave mjerljivim prirodnim fenomenima. Astronomija je proučavanje nebeskih tijela. Biologija je proučavanje živih bića i njihovih funkcija. Kemija je proučavanje materije i njenih svojstava. Geoznanosti (geografija, geologija) Fizika je proučavanje energije i fizičke mehanike.
Povijest
Vremenska linija Znanost u antičkom svijetu Znanost u srednjem vijeku Znanost u renesansi Znanstvena revolucija – Razdoblje aktivnosti dogodilo se oko 1550.–1700. koje je razvilo modernu koncepciju onoga što se sada smatra znanošću. Znanstveni pokret ostao je povezan s kršćanstvom, a većina teorija o svijetu miješala je empirizam i religiju. Kulminiralo je studijama Isaac Newtona i njegovoj raspravi iz 1687. Principia. Uključivala je i Kopernikanski obrat koju je pokrenuo Nikola Kopernik i njegov argument za heliocentrizmom. Znanost u dobu prosvjetiteljstva 19. stoljeće u znanosti – Znanost je prvi put razvijena u 19. stoljeću kao vlastiti predmet koji je obuhvaćao različita polja istraživanja. Biologija i kemija nastavile su razdoblje rasta koje je započelo u kasnom 18. stoljeću. 20. stoljeće u znanosti – Fizika je postala dominantna grana znanosti u 20. stoljeću kroz razvoj atomske tehnologije. Logički empirizam je bio glavni utjecaj u sredini 20. stoljeća, ali je izgubio favor do 1970-ih. Znanstveni ratovi bili su razdoblje nesuglasja u kasnom 20. stoljeću o tome trebala li mainstream znanost biti priznatana kao autoritativna značajka društva. 21. stoljeće u znanosti
Povijesne discipline Alkemija je povijesno proučavanje onoga što je sada povezano s kemijom. Bila je prihvaćena kao znanost do kraja 17. stoljeća. Kozmogonija je proučavanje podrijetla Zemlje kroz božansko stvaranje (kreacionizam). Prirodna povijest je povijesno ime za proučavanje subjekata koji su sada povezani s biologijom. Prirodna filozofija je povijesno ime za proučavanje subjekata koji su sada povezani s fizikom i astronomijom.
Filozofija znanosti Filozofija znanosti obuhvaća pitanja, pretpostavke, temelje, metode i implikacije znanosti.
Antirealizam je suprotnost znanstvenom realizmu. Antirealisti vjeruju da znanstvene teorije ne mogu biti objektivno istinite ili da se ne koreliraju s objektivno stvarnim fenomenima. Antiznanost je kritika i odbijanje moderne znanosti i znanstvene zajednice. Negacionizam je odbijanje znanstvenih činjenica koje su u sukobu s tuđim prethodnim uvjerenjima. Empirizam je uvjerenje da se istina dobija iz osjetilnog iskustva. Empiristi vjeruju da je znanost sistematska i detaljno primjena obične svakodnevne misli i istraživanja. Konstruktivni empirizam je uvjerenje da znanstvene teorije mogu biti istinite ali uspješno testiranje ne potvrđuje njihovu istinu. Logički pozitivizam je empiristička škola mišljenja koja je razvijena u Europi od strane Bečkog kruga u 20. stoljeću. Operacionalizm je empiristička škola mišljenja Percyja Williamsa Bridgmana koja drži da svi pojmovi korišteni u znanosti moraju odgovarati opažajnom testu. Verifikacionizam je empirističko uvjerenje da mogućnost testiranja i provjerljivosti (verifikabilnosti) mora biti moguća da tvrdnja ima značenje. Evidencijalizam je uvjerenje da tvrdnja trebala biti prihvaćena samo ako postoji dokaz koji je podržava. Falibilizam je uvjerenje da se nijedna tvrdnja nikada ne može znati s apsolutnom sigurnošću. Termin je definirao Charles Sanders Peirce. Holizam je uvjerenje da se pojedinačne znanstvene tvrdnje ne mogu razumjeti bez razmatranja i povezanih tvrdnji, jer je samo mrežu tvrdnji koja omogućava znanstvenu prognozu. Instrumentalizam je uvjerenje da se znanost trebala koristiti kao vodič predviđanju fenomena bez prezentiranja kao način pronalaženja istine. Normalna znanost je sustav koji je definirao Thomas Kuhn opisujući znanost u određenom polju kao započinjanje s „paradigmatskim pomakom” koji proizlazi iz nove teorije. Pragmatizam je uvjerenje da bi tvrdnje trebale biti prihvaćene na osnovi vrijednosti umjesto dokaza. Znanstveni realizam je uvjerenje da prave znanstvene teorije mogu opisati postojeće fenomene umjesto samo hipotetičnih fenomena. Redukcionizam je razumijevanje fenomena kroz temeljne uzroke i objašnjenja. Relativizam je uvjerenje da se znanje ne može razumjeti objektivno, već u odnosu prema drugim oblicima znanja. Relijabilizam je uvjerenje da se činjenica smatra znanjem kada je izvedena iz pouzdanih metoda. Scijentizam je uvjerenje da trebala biti vodeća sila u društvu prijeći ispred samog objašnjenja. Znanstveni skepticizam je uvjerenje da trebala biti upitana nedokazana ili široko prihvaćena uvjerenja.
Znanstvena zajednica Znanstvena zajednica obuhvaća znanstvenike, njihove interakcije i njihove utjecaje jedne na druge.
Konsenzus je opće slaganje među znanstvenicima o zaključku ili otkriću. Demarkacija je podjela znanstvenih i neznanstvenih ideja i ishodišna rasprava o tome kako ih podijeliti. Različita polja proučavanja mogu biti razvijana na razini eksperimentalne rigoroznosti, koliko se bave apstrakcijom, kako su usko povezane s humanistikom, ili druga svojstva. Financiranje znanosti Pseudoznanost je predstavljanje neizvjesnih znanstvenih tvrdnji kao činjenica, obično u zakonsku ili političku svrhu. Meta-analiza je usporedba nekoliko studija na istu temu kako bi se donijeli zaključci. Paradigma je cjelokupno razumijevanje i prihvaćeni sustav kako funkcionira znanost. Paradigmatski pomaci su povijesna razdoblja ukupne promjene kako se znana prakticira. Koncept je uveo Thomas Kuhn. Recenzija je proces u kojem znanstvenik pruža povratne informacije na znanstveno pisanje, često anonimno, prije objave. Regulacija znanosti uključuje korištenje politike ograničavanja znanstvene djelatnosti koju regulatori određuju kao opasnu, nemoralno ili neučinkovitu. Znanstvena kontroverza javlja se kada više škola mišljenja u disciplini proturječe jedne drugima. To može uključiti rasprave o metodama ili teoriji. Znanstveno nesuglasje javlja se kada znanstvenik ne slaže se sa znanstvenom zajednicom preko prihvaćenih praksi ili nalaza. Zloporaba znanosti je objava lažnih, varljivih ili plagiranih nalaza. Popis incidenata loše znanstvene prakse Falsificiranje podataka je korištenje lažnih podataka za izvođenje zaključka. HARKing je praksa pisanja hipoteza kojom se lažno tvrdi da je jedan pravilno predvidio rezultate prije testiranja istih. P-hacking je selektivna upotreba ili predstavljanje podataka kojom se jamče određeni nalazi. Znanstveni radovi opisuju podatke i nalaze i uspoređuju ih s prethodnim hipotezama. Sažetci su kratki prikazi radova s ciljem i nalazima koji prethode punom radu.