Ulnarni živac (lat. nervus ulnaris) mješoviti je živac, jedan od glavnih živaca u ruci. Najdeblji je živac medijalnog snopa ručnoga spleta. Motorno inervira ulnarni pregibač zapešća te ulnarnu polovicu dubokoga pregibača prstiju, u tenaru mišić primicač palca i duboku glavu kratkog pregibača palca te sve mišiće hipotenara i srednje skupine osim prvog i drugog glistolikog mišića. Senzibilno inervira kožu palmarne strane jednog i pol ulnarnoga prsta te kožu dorzalne strane dva i pol ulnarna prsta.
Struktura Ulnarni živac polazi od medijalnog snopa ručnoga spleta, tj. od spinalnih živaca C8 – Th1. Počinje u donjem dijelu pazušnoga prostora. Prolazeći kroz nadlakticu leži unutar bicipitalne brazde, ulnarno od brahijalne arterije. U srednjoj trećini nadlaktice udaljuje se od brahijalne arterije te probija lat. septum intermusculare brachii mediale. U predjelu lakta prolazi iza medijalnog epikondila uložen u lat. sulcus n. ulnaris. U podlatkici prelazi na fleksornu stranu te prati ulnarnu arteriju do šake, gdje daje motorne i osjetne ogranke.
Ogranci U podlaktici ulnarni živac daje motorne ogranke, lat. rami musculares, za ulnarni pregibač zapešća te ulnarnu polovicu dubokoga pregibača prstiju. U distalnom dijelu podlaktice grana se osjetna grana lat. ramus dorsalis nervi ulnaris koja prolazi ispod mišića ulnarnog pregibača zapešća te se na hrptu šake razgranjuje u pet lat. nervi digitales dorsales koji inerviraju kožu dorzalne strane dva i pol ulnarna prsta.
U šaci, na ulazu u dlan, ulnarni živac račva se u površnu i duboku granu. Površna grana (lat. ramus superficialis nervi ulnaris) dijeli se u lat. nervi digitales palmares communes koji se dalje dijele u lat. nervi digitales palmares proprii koji inerviraju kožu palmarne strane jednog i pol ulnarnog prsta. Duboka grana (lat. ramus profundus nervi ulnaris) ulazi s dubokom granom ulnarne arterije između mišića odmicača malog prsta i kratkog pregibača malog prsta i prati duboki arterijski luk dlana.
Klinički značaj Ulnarni živac najčešće je ozlijeđen živac u laktu jer nije zaštićen mišićima niti kosti. Njegova ozlijeda stvara različite osjetne i motoričke nedostatke ovisno o lokaciji ozlijede.
Često stanje jest kompresija ulnarnog živca ili sindrom kubitalnog tunela koje je uzrokovano ukliještenjem ulnarnog živca u predjelu lakta. Uzrokuje ga repetitivno flektiranje lakta tijekom aktivnosti poput dizanja tereta, korištenja alata ili vožnje, a uz to uzrok može biti i trauma lakta ili stanja poput dijabetesa ili pretilosti. Simptomi se razvijaju postupno; jedan od prvih znakova jest hipestezija ulnarne strane prstenjaka i čitavog malog prsta, a kasnije se razvija slabost i nespretnost hvata zbog slabosti crvolikih mišića. U kasnom stadiju nastaje deformitet zvan pandžasta šaka (engl. claw hand).
Izvori
Kategorija:Živci