Nacionalna velika loža Čehoslovačke (češ. Národní Veliká Lóže Československá) je bila regularna slobodnozidarska velika loža koja je djelovala u Čehoslovačkoj od 1923. do 1951. s prekidom u doba nacističke okupacije.

Povijest Povijesna pozadina: do 1918. Razvoj slobodnog zidarstva na području kasnije Čehoslovačke u 19. i početkom 20. stoljeća bio je snažno uvjetovan pravnim i političkim okvirima Austro-Ugarske Monarhije. Nakon Austro-ugarske nagodbe 1867., Monarhija je bila podijeljena na austrijski i ugarski dio s istim vladarom, ali s različitim zakonodavstvima. U ugarskom dijelu slobodno zidarstvo bilo je dopušteno, dok je u austrijskom dijelu ostalo zabranjeno.

Zbog toga su slobodni zidari iz Bohemije i Moravske bili prisiljeni djelovati izvan austrijske jurisdikcije, ponajprije u Ugarskoj i Njemačkoj, često kroz tzv. granične lože. U Pragu su se istodobno osnivala formalno "nepolitička društva" koja su okupljala slobodne zidare, ali bez javnog ritualnog rada. Ovakvo stanje potrajalo je sve do raspada Monarhije 1918. godine.

Osnivanje čeških loža i put prema velikoj loži: 1918. – 1923. Raspad Austro-Ugarske i proglašenje Čehoslovačke Republike 28. listopada 1918. stvorili su uvjete za legalno i javno djelovanje slobodnog zidarstva. Već 26. listopada 1918. skupina čeških slobodnih zidara odlučila je osnovati ložu koja će raditi na češkom jeziku pod imenom "Jan Amos Komenski", u čast znamenitog češkog pedagoga i filozofa 17. stoljeća Jana Amosa Komenskog.

U ožujku 1919. u Pragu je osnovana Loža "Narod", pod okriljem Velike lože Italije, dok je Loža "Jan Amos Komenski" u početku djelovala pod okriljem Velikog orijenta Francuske. U razdoblju 1919.–1922. nastaje još nekoliko čeških loža, što stvara organizacijsku osnovu za uspostavu nacionalne velike lože. Godine 1922. Loža "Jan Amos Komenski" istupa iz Velikog orijenta Francuske i priključuje se nacionalnom projektu. Time se uklanjaju posljednje zapreke za stvaranje samostalne češke velikološke strukture.

Presudan događaj zbio se 27. listopada 1923., kada je u Pragu svečano posvećena Nacionalna velika loža Čehoslovačke, uz sudjelovanje Velike lože SHS "Jugoslavija", čime je novo tijelo dobilo međunarodnu legitimaciju. Među istaknutim osobama povezanim s ranim razdobljem Nacionalne velike lože nalazio se i Alphonse Mucha, jedan od najpoznatijih kulturnih simbola nove države.

Međuratno razdoblje – konsolidacija i međunarodno priznanje: 1923. – 1938. Tijekom 1920-ih i 1930-ih Nacionalna velika loža Čehoslovačke se razvila u glavnu češku slobodnozidarsku obedijenciju. Paralelno je u državi djelovala i njemačkojezična Velika loža "Lessing na tri prstena", što je odražavalo etničku i jezičnu raznolikost Čehoslovačke. /

Unatoč početnim teškoćama, uključujući različite obredne sustave i obedijencijske tradicije, Nacionalna velika loža je postupno stabilizirala unutarnju organizaciju. Do 1938. djelovalo je približno 25–26 loža u njezinu sastavu, s oko 1.500 članova, uključujući i kasnijeg predsjednika Edvarda Beneša te Jana Masaryka, dok je ukupno slobodnozidarsko članstvo u državi iznosilo približno 3.000 članova.

Ključni korak prema punoj međunarodnoj afirmaciji bilo je priznanje koje je 1930. godine dodijelila Ujedinjena velika loža Engleske, s retroaktivnim učinkom od 1923., godine posvete Nacionalne velike lože. Time je Nacionalna velika loža Čehoslovačke ušla u krug regularno priznatih velikih loža Europe.

Uspavljivanje i zabrana uoči i tijekom Drugog svjetskog rata: 1938. – 1945. Nakon Münchenskog sporazuma u rujnu 1938. i raspada teritorijalnog integriteta države, Nacionalna velika loža Čehoslovačke je u listopadu 1938. donijela odluku o dobrovoljnom "uspavljivanju" (prekidu rada) kako bi zaštitila svoje članove. Formalna likvidacija pravne osobe uslijedila je krajem istoga mjeseca.

Tijekom nacističke okupacije slobodno zidarstvo je bilo strogo zabranjeno. Velik broj članova Nacionalne velike lože Čehoslovačke bio je uhićen, deportiran ili je stradao u koncentracijskim logorima. Procjenjuje se da je više od trećine predratnog članstva bilo zatočeno, a znatan dio i ubijen.

Istodobno se dio češkog slobodnog zidarstva reorganizirao u progonstvu, osobito u Londonu, gdje je uz potporu Ujedinjene velike lože Engleske djelovala Velika loža Čehoslovačke u progonstvu. Egzilna Loža "Comenius u progonstvu" postala je središte slobodnozidarskog života čehoslovačkih izbjeglica tijekom rata.

Poslijeratna obnova i novo ukinuće: 1946. – 1951. Nakon oslobođenja Čehoslovačke 1945., započeli su pokušaji obnove slobodnog zidarstva. 11. svibnja 1946. održano je pripremno okupljanje, a 26. listopada 1947. u Pragu je svečano obnovljen rad Nacionalne velike lože Čehoslovačke, uz izbor novog velikog majstora i velikih časnika, među kojima su bili i bivši zatvorenici nacističkih logora.

Međutim, obnovljeno djelovanje bilo je kratkoga vijeka. Nakon komunističkog državnog udara u veljači 1948., slobodno zidarstvo ponovno je došlo pod politički pritisak. Nacionalna velika loža Čehoslovačke je 1951. godine ponovno uspavana, a njezine su organizacije formalno raspuštene, čime je završeno drugo povijesno razdoblje njezina djelovanja.

Ustroj Sjedište Nacionalne velike lože Čehoslovačke bilo je u Pragu.

Lože U Nacionalnoj velikoj loži Čehoslovačke djelovalo je oko 25 simboličkih loža. Lože su bile u Pragu, Brnu, Bratislavi, Ostravi, Plzeňu, Kraljičin Gradacu, Olomoucu.

Uprava mini|170px|Jaroslav Kvapil (1868. – 1950.), češki književnik i kazališni redatelj, bio je prvi veliki majstor. Nacionalnom velikom ložom Čehoslovačke upravljao je veliki majstor (češk. velmistř – slovač. veľmajster) koji se bira na jednogodišnje razdoblje. Veliki majstori bili su:

Jaroslav Kvapil (1923. – 1924.) Bohumil Němec (1924. – 1925.) Emil Svoboda (1925. – 1926.) Ladislav Syllaba (1926. – 1930.) Ladislav Tichý (1930. – 1931.) Karel Weigner (1931. – 1937.) Ladislav Tichý (1937. – 1938.) Vladimír Klecanda (1940. – 1945.) Bohumil Vančura (1947. – 1951.)

Obredi Nacionalna velika loža Čehoslovačke upravljala je simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) te je delegirala upravljanje visokim stupnjevima. Obredi koji su se radili u plavoj loži bili su: Kvapilov obred; Drevni i prihvaćeni škotski red (samo prva tri stupnja).

Pridružena tijela i redovi Upravljanje visokim stupnjevima Nacionalna velika loža Čehoslovačke provodi kroz pridružena tijela i redove od kojih svaki predstavlja jedan obred a na temelju potpisanih konkordata. Ova tijela i redovi su: Vrhovno vijeće 33. stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za Čehoslovačku – nadležno za rad Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda.

Bilješke

Izvori

Kategorija:Bivše velike lože Kategorija:Slobodno zidarstvo u Češkoj Kategorija:Slobodno zidarstvo u Slovačkoj