Popovska gaovica (latinski: Delminichthys ghetaldii) endemska je vrsta ribe jadranskog slijeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine iz porodice Leuciscidae.
Opis vrste Tijelo jedinki vretenasto je i bočno spljošteno. Dosežu veličinu do 13 cm. Bočna pruga uglavnom završava na repnom dršku, ali može biti cjelovita ili isprekidana. Trbuh i leđa kontrastno su joj obojeni pri čemu je trbuh svijetao, a leđa tamna sa često prisutnim mrljama. Ljuske ne prekrivaju cijelo tijelo, a one u sklopu bočne pruge znatno su veće od ostalih. Prisutan je spolni dimorfizam, ženke su veće i kada su spolno zrele imaju veliku mokraćno-spolnu kvržicu. Mužjaci su s druge strane manji, njihove trbušne peraje uvijek dopiru do podrepne, a u vrijeme mrijesta na glavi i prsnim perajama dobivaju mrijesne kvržice.
Sistematika i filogenija Ime roda Delminichthys izvedeno je od Delminiuma i grčke riječi za ribu ichthys. U narodu se za gaovicu također koristi i naziv frlja, friljak i govica. U sklopu hrvatske ihtiofaune ovaj rod sačinjen je od tri endemske vrste: imotske gaovice (Delminichthys adspersus), popovske gaovice (Delminichthys ghetaldii) i jadovske gaovice (Delminichthys jadovensis). Podrijetlo naziva vrste popovske gaovice dolazi od imena dubrovačkog hortikulturista Frana Getaldića-Gundulića.
Prvo razdvajanje vrsta unutar roda datira u kraj pliocena (prije 5,3 do 2,6 milijuna godina) pri čemu se smatra da je prva odvojena vrsta bila upravo popovska gaovica.
Do nedavno su vrste ovog roda svrstavane u rod Phoxinellus, no novija istraživanja morfologije i molekularne analize ukazale su na postojanje značajnijih razlika koje su dovele do zaključka o postojanju zasebnog roda Delminichthys.
Rasprostranjenost i staništa Vrste roda Delminichthys pronalazimo u krškim jezerima i vodotocima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pri čemu nastanjuju njihove podzemne i nadzemne vodotoke. Krške rijeke sklone su presušivanju u ljetnim mjesecima čemu su ove vrste doskočile povlačenjem u podzemlje u stalni dio vodotoka ili zakopavanjem u supstrat.
Popovska gaovica stenoendem je slijeva Trebišnjice i endem jadranskog slijeva, a u Hrvatskoj jedino nastanjuje potoke i rječice dubrovačkog zaleđa (izvor Omble), dok je u Bosni i Hercegovini veći dio njezinog areala. Česta je, kako i samo ime nalaže, u Popovu polju, ali i u rijeci Buni, potoku Kasindolka te Dabarskom i Fatničkom polju.
Biologija vrste S obzirom na to da sve vrste roda Delminichthys žive u specifičnom tipu staništa u kojemu se istraživanja ne mogu provoditi u svim dobima godine, o biologiji ove vrlo malo je poznato. Hrane se vodenim beskralježnjacima, pogotovo račićima, ali s obzirom na teške uvjete okoliša u kojemu žive pretpostavlja se da su prilagođene na dulje periode gladovanja.
Mrijeste se u periodu godine kada su vodotoci najviši, odnosno kada su nadzemni u periodu od svibnja do lipnja, s ponekim iznimkama u srpnju. Litofilne su, stoga jajašca odlažu na supstratu koji je uglavnom kamenit i šljunkovit. Ženka liježe 1000 do 2000 jajašaca.
Sve vrste unutar roda imaju sličnu veličinu i obojenost, ali postoje određene interspecijske razlike uvjetovane okolišnim faktorima. Tako je populacija popovskih gaovica istraživana u rijeci Ombli znatno bljeđa od onih iz Fatničkog i Dabarskog polja što može ukazivati na prilagodbu na podzemni način života.
Zaštita i ugroženost Zbog specifičnih staništa na kojima obitava prema IUCN-u ova vrsta u svijetu je osjetljiva (VU), dok je u Hrvatskoj ugrožena (EN). Razlozi ove kategorizacije leže u ugroženosti kratkih rijeka pod veliki ljudskim utjecajem koje nastanjuje.
Izvori
Kategorija:Delminichthys Kategorija:Endemska fauna Hrvatske Kategorija:Endemska fauna Bosne i Hercegovine