Pseudocedrela, monotipski biljni rod iz porodice jasenjačevki (Meliaceae), prirodno rasprostranjen od zapadne tropske Afrike do Etiopije i Ugande.Kew, pristupljeno 20. srpnja 2026.. Smješten je u potporodicu Cedreloideae. Morfologija Pseudocedrela Harms je rod listopadnih stabala iz porodice jasenjačevki.
Listovi su parno ili neparno perasti. Liske su nasuprotne ili gotovo nasuprotne, katkad naizmjenične, često nejednako režnjevite ili nazubljene, a površina im je prekrivena jednostavnim dlačicama.
Cvjetovi su četvero- ili peteročlani i funkcionalno jednospolni, ali s dobro razvijenim zakržljalim organima suprotnoga spola. Skupljeni su u kratke pazušne tirsaste cvatove.
Čaška je režnjevita gotovo do osnove. Režnjevi su jajasti do gotovo okruglasti. Latice su četiri ili pet, slobodne, blago uvijene u pupu, mnogo dulje od čaške i pri cvatnji široko raširene.
Prašnička je cijev vrčasta i završava s osam, rjeđe deset, dvodijelnih režnjeva povijenih prema van. Prašnice ili zakržljale prašnice umetnute su između trokutastih zubaca tih režnjeva.
U muškim cvjetovima disk je plosnat i srastao s osnovom zakržljaloga tučka, ali slobodan od prašničke cijevi. U ženskima je sveden na prsten oko osnove plodnice.
Plodnica je četvero- ili peteropretinasta, a u svakom se pretincu nalazi 4–6 sjemenih zametaka. Njuška je velika i štitasta te gotovo potpuno zatvara ulaz u prašničku cijev. Na njezinoj gornjoj strani nalaze se četiri ili pet režnjeva ili grebena. Zakržljali tučak u muškim cvjetovima sličan je pravome, ali vitkiji i s duljim vratom; sjemeni su zameci vrlo sitni.
Plod je uspravna, izdužena, usko batinasta, drvenasta septifragalna kapsula koja se od vrha otvara u četiri ili pet zalistaka. Zalisci ostaju povezani vlaknastom mrežom pri osnovi. Kolumela je drvenasta, oštro četvero- ili peterobridna i proteže se do vrha kapsule. Na njoj ostaju udubljenja od sjemenki.
U svakom se pretincu razvijaju četiri ili pet sjemenki. Imaju završno krilo i pričvršćene su za vršni dio kolumele. Endosperm je prisutan kao vrlo tanak sloj. Zametak ima zadebljale, bočno položene supke, a klica malo strši.
Klijanje je kriptokotilarno. Supke ostaju skrivene, a prvi listovi klijanca jednostavni su, nasuprotni ili spiralno raspoređeni, cijela ili valovita ruba.
Broj kromosoma iznosi 2n = 56.
Rod obuhvaća jednu vrstu, Pseudocedrela kotschyi (Schweinf.) Harms, rasprostranjenu u području sudanske savane tropske Afrike.
Rod je prepoznatljiv po režnjevitim liskama i neobičnoj vlaknastoj mreži koja nakon otvaranja ploda drži zaliske kapsule međusobno povezane. Upravo je zbog sličnosti nezreloga ploda prvotno bio opisan u rodu Cedrela. A Generic Monograph of the Meliaceae, pristupljeno 20. srpnja 2026.
Sinonimi Homotipski: Cedrela kotschyi Schweinf. in Reliq. Kotschy.: 36 (1868) Surenus kotschyi (Schweinf.) Kuntze in Revis. Gen. Pl. 1: 111 (1891) Heterotipski: Pseudocedrela chevalieri C.DC. in Mém. Soc. Bot. France 8: 12 (1907) Soymida roupalifolia Schweinf. in Reliq. Kotschy.: 37 (1868)
Izvori
Kategorija:Rodovi Cedreloideae Kategorija:Monotipski biljni rodovi