mini|250px|Gustav Klimt, Portret Adele Bloch-Bauer I Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Umjetnost i njezin svijet, u suvremenom društvu, ne čini samo ono što se vidi, čuje, čita, opipava te ono što percipiramo kao umjetnički objekt, nego i ukupnost znanja o umjetnosti, o njezinoj povijesti, njezinom jeziku, njezinim aktualnim kretanjima, posredovanim različitim i brojnim kulturnim institucijama (muzeja, galerija, knjižnica, izdavača, umjetničke kritike, koncertnih dvorana, opernih kuća), o teoriji umjetnosti, estetici itd.
Različita su značenja pridavana umjetnosti u različitim povijesnim razdobljima.
Suvremena shvaćanja Od početka modernog doba sklonost je umjetnosti pridavati sljedeće osobine: svaka pojedina umjetnost posjeduje vlastiti visoko razvijeni i autonomni jezik; umjetnost ima svoj položaj u društvu; umjetnost može i ne mora imati društveno propisanu svrhu; modernizam svrhu umjetnosti vidi u ispunjavanju njezine modernistički definirane prirode, koju određuju različite ideje.
Obilježje moderne i postmoderne umjetnosti jest raznolikost umjetničkih jezika, umjetničkih stilova, ideja i ideologija pa se za razliku od većine prošlih umjetničkih razdoblja (drevni Egipat, antička umjetnost, bizantska umjetnost itd.) ne može govoriti o jednom dominantnom umjetničkom pokretu ili stilu, nego različitim, nerijetko i suprotstavljenim umjetničkim pravcima.
Sastavnice Premda riječ „umjetnost” danas uglavnom označava likovne, odnosno vizualne umjetnosti, u tradicijskomu smislu riječi pod umjetnošću podrazumijevaju se književnost, glazba, likovna umjetnost i filmska umjetnost. Svaka se od ovih umjetnosti može dodatno dijeliti na umjetničke discipline, rodove, vrste itd.; književnost na prozu, pjesništvo (liriku) i dramu, od koje se razvija scenska ili plesna umjetnost i sl.; glazbu na tradicijsku (narodnu, folklornu, crkvenu), klasičnu, popularnu i zabavnu glazbu, od kuda dalje možemo doći do pjevačke ili sviračke umjetnosti; likovnu umjetnost na slikarstvo, kiparstvo i arhitekturu, od kuda dalje se možemo doći do umjetnosti performancea, video umjetnosti, fotografske umjetnosti, internetske umjetnosti i sl.
Tradicijska estetika razlikuje šest vrsta umjetnosti; pojavom filma i stripa proširena je klasična podjela umjetnosti.
glazba drama književnost slikarstvo kiparstvo arhitektura film ples strip (mem) digitalne umjetnosti (fotografija, video, internet) enigmatika
Proučavanje Poviješću, ulogom, kretanjem i značenjem različitih umjetnosti bave se uglavnom različite humanističke znanosti kao što su povijest, povijest umjetnosti, jezikoslovlje i dr., dok se u novije vrijeme proučavanje umjetnosti odvija na interdisciplinarnim načelima, pa se različite znanstvene (društvene, humanističke ili prirodoslovne) i paraznanstvene prakse (psihoanalitička teorija, teorija medija itd.) intenzivno bave fenomenom umjetnosti.
Razredba umjetnosti u Hrvatskoj
Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj umjetničko područje podijeljeno je na devet umjetničkih polja: kazališnu umjetnost (scenske i medijske umjetnosti), filmsku umjetnost (filmske, elektroničke i medijske umjetnosti pokretnih slika), glazbenu umjetnost, likovne umjetnosti, primijenjenu umjetnost, plesnu umjetnost i umjetnost pokreta, dizajn, književnost i interdisciplinarno umjetničko polje. Svako od ovih polja dijeli se na više umjetničkih grana.
Vanjske poveznice
Kategorija:Estetika Kategorija:Filozofska terminologija