Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje.
Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18 % površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija.
Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtske unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini.
Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Naziv
Za vrijeme vladavine Kraljevine Burgundije vojvoda Niskih Zemalja, koji uglavnom prebiva u Flandriji ili u Brabantu, Niske Zemlje naziva les pays de par deça što u prijevodu znači zemlje ovdje prijeko. To je u opreci s les pays de par delà, što pak znači zemlje tamo prijeko, a odnosi se na samu Burgundiju. Naziv niske zemlje (pri moru) također biva korišten.
U 15. stoljeću dolazi u uporabu naziv Nederlanden (Niske Zemlje). Za razliku od naziva susjednih država poput Francuske ili Engleske, ovaj naziv nije etničkog podrijetla već je zemljopisni termin koji tek naznačuje odnos prema nekom drugom višem terenu. Nazivi koji sadrže Nieder- koriste se u raznoraznim mjestima na njemačkom govornom području. Niderlant je u kasnom srednjem vijeku prostor između rijeka Maas i Rajne što uključuje i današnji Niederrhein prostor na samom zapadu Njemačke. Područje znano kao Oberland počinje u okolici grada Kölna.
U širem smislu se termin mogao odnositi i na deltu rijeka Scheldt, Maas i Rajne, no u tom slučaju se koristi množinski oblik. Većim značajem i važnošću Niskih zemalja dolazi do uporabe termina specifično samo za te prostore. Od otprilike 1490. godine se tako nazivaju i Burgundsko-Hapsburške provincije. Pored naziva Vlaanderen (Flandrija), de Nederlanden (Niske zemlje) postaje najučestalije korišteni termin polovicom 16. stoljeća. U francuskom se koristi Pays-Bas, talijanskom Paesi Bassi, a njemačkome Niederlande. U nizozemskom se koriste i jedninski i množinski oblici dočim francuski i engleski (Low Countries) koriste isključivo množinu.
Kartograf Ortelius koristi 1570. naziv Neder-Germanië (Niska-Njemačka). Renesansni humanisti vraćaju ponovno u uporabu naziv Belgica kojeg je osmislio Gaj Julije Cezar. Nakon Nizozemske revolucije ostaju nazivi Belgium i Nederlandt u uporabi kako za Nizozemsku u cijelosti tako i za pojedine države. Kolonija Nova Nizozemska se u latinskom naziva Nova Belgica ili pak Novum Belgium. U vrijeme Španjolske i Austrijske uprave se koristi naziv Belgium Regium dok se Belgium Foederatum koristi samo za Republiku Ujedinjenih Niskih Zemalja. Kasnije se inozemstvu sve češće na Republiku referira pod nazivom Holland.
Zemljopis
Nizozemska se nalazi na sjeverozapadu Europe, a graniči sa Sjevernim morem, Njemačkom i Belgijom. Duljina kopnene granice iznosi 1027 kilometara, a duljina obale je 451 kilometar.
thumb|300px|lijevo|Nizozemska bez nasipa. Otprilike 27 % površine Nizozemske, uključujući najgušće naseljeni i ekonomski važni zapad, leži ispod razine mora.
Voda
Nizozemska je sa sjevera i sa zapada omeđena Sjevernim morem. Na sjeveru se nalaze pješčani vadenski otoci (također poznati i kao Frizijski otoci), niz preprečnih otoka južno od kojih se nalazi plitko Vadensko more (nizoz. Waddenzee). U samom središtu zemlje se nalazi IJsselmeer (u prijevodu Jezero IJssel), na mjestu nekadašnjeg jezera Zuiderzee koje je izgradnjom prepreke Afsluitdijk 1932. godine zatvoreno te sada sadrži samo slanu vodu. Važnija ušća i estuariji su Dollard i Lauwers na sjeveru, Hollandsch Diep, Haringvliet, Grevelingenmeer te Ooster i Westerscheide na jugozapadu. Nizozemska obala prolazi kroz dvodnevnu morsku mijenu čija amplituda duž obalu varira između 1,5 i 2 metra, ovisno o utjecaju vjetra. Pored vertikalnog kretanja vode postoji i vodoravno kretanje, tzv. plimne utrke. Zbog relativno blagih temperatura (3 °C zimi i 16 °C ljeti) Vadensko more i Oosterschelde prepuni su iverkka zlatopjegog, lista i dagnji.
Poplave
mini|250px|desno|Proboj nasipa kod poplave 1953. Kroz stoljeća, nizozemska obala se znatno mijenjala zbog prirodnih katastrofa i ljudskog djelovanja. Jedan od najvećih gubitaka zemlje dogodio se 1134. godine, kada je stvoreno otočje Zeeland, na jugozapadu Nizozemske.
Dne 14. prosinca 1287., dogodila se poplava na dan Svete Lucije, koja je razorila Nizozemsku i Njemačku, a poginulo je oko 50 000 ljudi. To je bila najrazornija poplava u povijesti, za koju postoje zapisi. "Zuiderzee floods" (Netherlands history), Britannica Online Encyclopedia. Godine 1421. nastala je poplava na dan Svete Elizabete Ugarske, koja zbog loše gradnje, uništava novi polder i poplavljuje 72 km2 zemlje. Zadnja velika poplava se dogodila 1953., kada je snažna oluja razrušila nekoliko nasipa na jugozapadu Nizozemske i više od 1800 ljudi se utopilo. Nizozemska vlada odlučuje otvoriti radove, pod nazivom Delta projekt, kojim bi se nizozemska obala zaštitila od budućih poplava. Projektu je trebalo više od 30 godina da se završi. Lamb H.H. and Frydendahl Knud: Historic Storms of the North Sea, British Isles and Northwest Europe. Cambridge University Press,1991.
Polder je nekadašnje morsko dno koje je isušeno gradnjom brane i crpljenjem vode. Niži je od razine mora, a da ga more ne preplavi, sprečava brana. Izgradnjom poldera Nizozemska je dobila mnogo novog teritorija, proširila se na račun Sjevernog mora. Polder se koristi kao i svako drugo zemljište: za poljoprivredu, gradnju naselja, prometnica. Međunarodna zračna luka Schiphol kod Amsterdama nalazi se u polderu.
Osvajanje novog zemljišta počinje izgradnjom nasipa (širokim do 100 m i visokim do 15 m). Obično se ogradjuju geometrijski pravilne četverokutne ili višekutne plohe. Prve dvije godine voda se postupno crpi sa zemlje. U sljedeće četiri godine, na dobivenom slanom zemljištu prvo se uzgajaju biljke koje podnose slanu vodu i koje pridonose učvršćivanju zemljišta. Tek nakon potpunog oslobađanja zemlje od soli, a to je nakon gotovo osam godina, počinje stvarno iskorištavanje poldera kao obradivih površina za uzgoj kultiviranih biljaka.
mini|250px|lijevo|Vjetrenjače u Nizozemskoj Sve do 19. st. za isušivanje poldera koristile su se vjetrenjače. U 17. st. tzv. "zlatnom dobu" Nizozemske, dosegnut je vrhunac. Tada je u Nizozemskoj radilo oko 10 000 vjetrenjača, jer osim za isušivanje poldera vjetrenjače su služile u prehrambenoj i tekstilnoj industriji, industriji papira, pa čak i za proizvodnju ulja, senfa i boja. Energija vjetra u 19. st. zamijenjena je pumpama pokretanim parom, a danas se koriste električne i pumpe pokretane dizelskim gorivom. Vjetrenjače danas predstavljaju kulturnu atrakciju i neizostavan su detalj nizozemskog krajolika.
Uprava i organizacija
Kraljevina Nizozemska je država koja se sastoji od Nizozemske, teritorija u Zapadnoj Europi i karipskih teritorija Bonaire, Saba i Sint Eustatius (koji pripadaju Nizozemskoj), te od zemalja Aruba, Curaçao Nizozemski Antili Iako su sve četiri zemlje Kraljevstva jednakopravni dijelovi teritorija Kraljevstva, politički status im je donekle različit. Europski dio je podijeljen na dvanaest provincija dok se karipski otoci smatraju posebni općinama gdje svakom od njih direktno upravlja državna vlada.
Vlada
Nizozemska je ustavna monarhija i parlamentarna demokracija. Važniji događaji u političkoj povijesti su izmjena Ustava 1848. godine pod vodstvom liberalnog vođe Thorbeckea, kojom se između ostaloga staje na kraj moći kralja, uvodi kraljevska nepovredivost te ministarska odgovornost za političke odluke se a parlament dobiva mnogo veći utjecaj te 1919. godina kada se uvodi opće pravo glasa. Nizozemsku politiku dugi niz godina karakterizira tzv. verzuiling (fragmentacija stanovništva u društvene "stupove") no istovremeno postoji velika težnja za postizanjem opće suglasnosti. S međunarodne perspektive je Nizozemska najpoznatija po svojoj liberalnoj politici na polju droga, prostitucije, eutanazije te istospolnih brakova. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam. Haag je međutim još od šesnaestog stoljeća gotovo bez prekida sjedište vlade i monarha.
thumb|desno|250px|Binnenhof (Haag) je središte nizozemske politike Dioba vlasti u Nizozemskoj nije u potpunosti sukladna s trias politica. Poglavar države je od 2013. godine kralj Willem-Alexander. Zajedno s ministarskim savjetom države ona formira vladu Nizozemske, te ta vlada posjeduje izvršnu vlast dočim je monarhov utjecaj veoma ograničen. Predsjedatelj savjeta ministara je premijer, trenutačno Dick Schoof. Ministri kao i državni sekretari koji zajedno s njima sudjeluju pri vođenju ministarstava formiraju kabinet. Trenutačni kabinet, sačinjenj od stranaka PVV, VVD, NSC i BBB. Najvažniji savjetodavni organ vlade je Državni Savjet čiji je de jure predstojnik poglavar države.
Zakonodavnu vlast dijeli vlada s parlamentom, Staten-Generaalom koji se sastoji od dvije komore. Obje komore moraju iskazati suglasnost s davanjem zakona i mogu pozivati ministre na odgovornost. Tweede Kamer (druga komora) je donji dom i sastoji se od 150 mjesta dodijeljenih na temelju državnih izbora koji se održavaju svake četiri godine. Gornji dom parlamenta je Eerste Kamer (prva komora), čijih 75 mjesta dodjeljuju članovi provincijskih odbora.
Za sudbenu vlast kraljica bira doživotne suce. Za građansko pravo i kazneno pravo je zadužen Hoge Raad der Nederlanden, dok je za administrativno pravo najviši sud Raad van State.
Političke stranke lijevo|mini|250x250px|Podjela mjesta u drugoj komori nakon izbora u studenom 2023. godine Zbog višestranačkog sustava i velikog broja stranaka još nikada nijednoj stranci od 18. stoljeća nije uspjelo dobivanje apsolutne većine u parlamentu.
Ugrubo se politički sistem može podijeliti na tri bloka: kršćanskodemokratski, s CDA i ChristenUnie kao glavnim predstavnicima, socijalnodemokratski, s PvdA kao najvećom strankom i liberalnodemokratski s VVD kao najvećom strankom. Od sedamdeseteih godina se sustav nekoliko puta fragmentirao. Stranke poput CDA gubile su mjesta dok su nove stranke poput D66 i GroenLinks tijekom devedesetih, a SP u prethodnih nekoliko godina zabilježile popriličan uspjeh na izborima.