mini|desno|250px|Zemljovid Azije mini|250px|Azijske države na zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji. Obiluje geografskim posebnostima i svjetskim rekordima kao što su Kaspijsko jezero (površinski najveće jezero na svijetu), Mrtvo more (najdublja depresija), Himalaja (najviši planinski lanac s najvišim vrhom Mt. Everestom), Bajkalsko jezero (najdublje jezero) i Tibet (najviša visoravan).
Graniči s Europom na zapadu (granice su planinski masivi Kavkaz i Ural na kopnu, te morski prolazi Bospor i Dardaneli na moru, granica nadalje prolazi Kaspijskim jezerom i Kumo-maničkom udolinom) i Afrikom na jugozapadu (Sueski kanal, Crveno more i prolaz Bab-el-Mandeb). Australija se nalazi južno, a Amerika istočno od Azije i nemaju kopnenu granicu s njom. Azija je površinom najveća kopnena masa na planetu Zemlji s površinom od 44,568.500 km². mrežno gradivo (2014.), Svijet (). U almanahu: The World Factbook, Central Intelligence Agency, Washington, Okrug Columbia. Zadnji put ažurirano 21. travnja 2014. u 9:34:14, 28 ukup. str., 139.362 bajtova, str. 3. i 4. (Asia 44,568,500 sq km), Pristupljeno 25. listopada 2014., , (The online Factbook) Azija u geopolitičkom smislu ne uključuje Sinajski poluotok koji se obično pripaja Africi.
Rana povijest Azije Na povijest Azije zbog veličine i udaljenosti pojedinih regija može se gledati kao na zasebne povijesti Istočne Azije, povijest Jugoistočne Azije i povijest Bliskog istoka, koje povezuje povijest stepa središnjeg dijela Azije.
Obalna područja Azije bila su mjesta nastanka prvih civilizacija, od kojih se svaka smjestila u plodne doline rijeka kao što su Mezopotamija između Eufrata i Tigrisa, dolina rijeke Ind ili rijeke Huang He (Žuta rijeka). U tim dolinama nastali su brojni gradovi i carstva. Civilizacije drevne Mezopotamije, doline rijeke Ind i Huang He su izmjenjivale mnoga otkrića kao što su matematika ili kotač, dok su se neka kao što je npr. pismo razvila posebno. Jerihon je neolitičko naselje i smatra se najstarijim gradskim naseljem, a utemeljen je 8350. – 7350. pr. Kr.
Središnja Azija, područje stepa, bilo je naseljeno nomadskim plemenima koja su se iz područje središnje Azije mogla kretati u potragu za hranom u ostala područja. Najranije zabilježeno takvo kretanje je širenje Indoeuropljana, čiji se jezik proširio na Bliski Istok, Južnu Aziju i granična područja Kine. Sjeverni dio Azije zahvaća područje Sibira koje je rijetko naseljeno, a zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta širenje nomada nije išlo u tom smjeru.
Središnji dio okružen je visokim planinskim lancima i nepreglednim pustinjama, što je štitilo rubna podučja Azije u kojima su se razvili gradovi i države od učestalih napada nomada. Kavkaz i Himalaja, pustinje Karakum i Gobi prirodne su prepreke koje su nomadska plemena prelazila rijetko uz velike teškoće. Nastale civilizacije i gradovi u plodnim dolinama bile su znatno tehnološki i društveno naprednije od nomada, ali se nisu mogli vojno oduprijeti jašućim hordama iz stepa. Novopridošli nomadi koji su osvajali područja Indije, Kine i Bliskog Istoka, došli su u nove krajeve gdje nisu mogli prehraniti svoju konjicu i održavati prijašnji način života, a s vremenom bi se prilagodili novim uvjetima te tako prešli na isti način života kao lokalno stanovništvo.
Površina Prema Zemljopisnom atlasu za osnovnu školu (2005.), Azija obuhvaća površinu od 45,036.492 km².Šehić, Denis (autor karata). 2005. Zemljopisni atlas za osnovnu školu. Bakarić Palička, Snježana (ur.). 2. izdanje. Školska knjiga. Zagreb, Hrvatska. CIP 450822105. . str. 47.
Hrvatska enciklopedija (1999.) navodi podatak o 44,472.097 km² ukupne površine.(Enciklopedijski članak) »Azija«. U svesku enciklopedije: Dalibor Brozović, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, s Predgovorom Dalibora Brozovića, 1. sv.: A – Bd, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb,, 1999., ISBN (1. sv.), (cjelina), Pristupljeno mrežnom gradivu 25. listopada 2014. Isti podatak donosi i Hrvatski obiteljski leksikon.Tomislav Ladan, glavni priređivač, Hrvatski obiteljski leksikon, 1. sv.: A Boj, EPH, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 2005., (cjelina, EPH), (cjelina, LZMK) , (1. sv., EPH), (1. sv., LZMK), , mrežno sjedište: http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2977. Pristupljeno 25. listopada 2014. Opća i nacionalna enciklopedija (Proleksis enciklopedija) donosi podatak o 44,300.000 km², odnosno o skoro 30 % od svega kopna na Zemlji.»Azija«, u tiskopisu: Antun Vujić, glavni urednik, Proleksis enciklopedija : prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija (javno dostupna na mrežnim stranicama Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže. URL: https://proleksis.lzmk.hr/10157/). Zadnji put osvježeni podatci mjeseca rujna 2013. godine. Pristupljeno: 25. listopada 2014. Hrvatski jezični portal donosi podatak o površini od 44,311.316 km².»Azija« // Hrvatski jezični portal, Novi Liber i Srce, pristupljeno 25. listopada 2014.
Stanovništvo
Prema procjeni za 2002. godinu Azija je imala oko 3.800.000.000 stanovnika (bez europskog dijela država Rusije i Turske i afričkog dijela Egipta), što je 58 % ukupnog stanovništva svijeta. Prosječna gustoća naseljenosti je oko 84 stan./km2, čime je ujedno i najgušće naseljen kontinent. Na njoj se nalaze i dvije najmnogoljudnije države svijeta: Kina i Indija, obje s preko milijardu stanovnika. Razmještaj stanovništva je veoma neujednačen, čemu su najvise doprinijeli prirodni uvjeti. Većina stanovnistva koncentrirana je u monsunskom području Južne i Istočne Azije. U ovim dijelovima prosjecna gustina naseljenosti prelazi 500 stan./km².
Popis zemalja/teritorija poredanih po gustoći stanovništva (stanovnika/km2).
Pri izračunu korištena je ukupna površina zemalja uključujući i vodene površine, stoga dobivene brojke mogu odstupati od onih u člancima za svaku pojedinu državu/teritorij.
Rusija, Egipat i Turska se također navode u tablici, iako su te države djelomično u Aziji. Cipar, koji je u Europi, smatra se otokom Azijskoga Sredozemlja. Gruzija, Armenija i Azerbajdžan su također navedene.
gustoća površina broj stanovnika država (/km2) (km2) (procjena 2002.) Makao 18.000 25 461.833 Hong Kong 6688 1092 7,303.334 Singapur 6430 693 4,452.732 Maldivi 1070 300 320.165 Bahrein 987 665 656.397 Bangladeš 926 144.000 133,376.684 Republika Kina na Tajvanu 627 35.980 22,548.009 Palestinski teritoriji 545 6220 3,389.578 Južna Koreja 491 98.480 48,324.000 Libanon 354 10.400 3,677.780 Japan 336 377.835 126,974.628 Indija 318 3,287.590 1.045,845.226 Šri Lanka 298 65.610 19,576.783 Izrael 290 20.770 6,029.529 Filipini 282 300.000 84,525.639 Vijetnam 246 329.560 81,098.416 Sjeverna Koreja 184 120.540 22,224.195 Nepal 184 140.800 25,873.917 Pakistan 184 803.940 147,663.429 Kina 134 9,596.960 1.284,303.705 Tajland 121 514.000 62,354,402 Indonezija 121 1,919.440 231,328.092 Kuvajt 118 17.820 2,111.561 Armenija 112 29.800 3,330.099 Sirija 93 185.180 17,155.814 Azerbajdžan 90 86.600 7,798.497 Turska 86 780.580 67,308.928 Gruzija 71 69.700 4,960.951 Kambodža 71 181.040 12,775.324 Egipat 71 1,001.450 70,712.345 Katar 69 11.437 793.341 Malezija 69 329.750 22,662.365 Istočni Timor 63 15.007 952.618 Mjanmar 62 678.500 42,238.224 Brunej 61 5770 350.898 Jordan 58 92.300 5,307.470 Uzbekistan 57 447.400 25,563.441 Irak 55 437.072 24,001.816 Tadžikistan 47 143.100 6,719.567 Butan 45 47.000 2,094.176 Afganistan 43 647.500 27,755.775 Iran 40 1,648.000 66,622.704 Jemen 35 527.970 18,701.257 Ujedinjeni Arapski Emirati 30 82.880 2,445.989 Laos 24 236.800 5,777.180 Kirgistan 24 198.500 4,822.166 Oman 13 212.460 2,713.462 Saudijska Arabija 12 1,960.582 23,513.330 Turkmenistan 9,6 488.100 4,688.963 Rusija 8,5 17,075.200 144,978.573 Kazahstan 6,2 2,717.300 16,741.519 Mongolija 1,7 1,565.000 2,694.432 Ukupno 80,5 49,694.698 4.000,601.258
Politička podjela
Zastava Grb Ime države Stanovništvo Površina(km²) Glavni grad Afganistan 30,419.928 647.500 Kabul Armenija 2,970.495 29.743 Erevan Azerbajdžan 9,493.600 86.600 Baku Bahrein 1,248.348 760 Manama Bangladeš 150,039.000 147.570 Dhaka Brunej 408.786 5.765 Bandar Seri Begawan Butan 716.896 38.394 Thimphu Filipini 99,779.700 300.000 Manila Gruzija 4,570.934 69.700 Tbilisi Indija 1.205,073.612 3,287.263 New Delhi Indonezija 248,645.008 1,904.569 Jakarta Irak 31,129.225 438.317 Bagdad Iran 78,868.711 1,648.195 Teheran Istočni Timor 1,143.667 14.874 Dili Izrael 7,590.758 20.770 Tel Aviv (Jeruzalem) Japan 127,368.088 377.915 Tokio Jemen 24,771.809 527.968 Sana Jordanija 6,508.887 89.342 Amman Južna Koreja 50,004.441 100.210 Seul Kambodža 14,952.665 181.035 Phnom Penh Katar 1,951.591 11.586 Doha Kazakstan 17,522.010 2,724.900 Astana Kina 1.343,239.923 9,596.961 Peking Kirgizija 5,496.737 199.951 Biškek Kuvajt 2,646.314 17.818 Kuwait Laos 6,586.266 236.800 Vientiane Libanon 4,140.289 10.400 Beirut Maledivi 394.451 298 Malé 20px|link=Grb Malezije Malezija 29,179.952 329.847 Kuala Lumpur Mijanmar (Burma) 54,584.650 676.578 Naypyidaw Mongolija 3,179.997 1,564.116 Ulan Bator Nepal 29,890.686 147.181 Katmandu Oman 3,090.150 309.500 Muskat Pakistan 190,291.129 796.095 Islamabad Palestina 4,279.699 6220 Gaza/Ramala Rusija 142,517.670 17,098.242 Moskva Saudijska Arabija 26,534.504 2,149.690 Rijad Singapur 5,353.494 697 Singapore Sirija 22,530.746 185.180 Damask Sjeverna Koreja 24,589.122 120.538 Pjongjang Šri Lanka 21,481.334 65.610 Colombo Tadžikistan 7,768.385 143.100 Dušanbe Tajska 67,091.089 513.120 Bangkok Tajvan (Republika Kina) 23,261.747 36.193 Taipei Turkmenija 5,054.828 488.100 Ašgabat Turska 79,749.461 783.562 Ankara Ujedinjeni Arapski Emirati 5,314.317 83.600 Abu Dhabi Uzbekistan 28,394.180 447.400 Taškent Vijetnam 91,519.289 331.212 Hanoi
Izvori
Vanjske poveznice Asia Newscast Karte Azije Asian Genes Asia maps Sestrinski projekti
Kategorija:Kontinenti