Tomislavgrad je naselje i općina u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini. Dan grada je 8. srpnja.
Ime Duvno, stariji oblik Dumno, ima korijen svoga imena u ilirskoj riječi d´lmno – pašnjak, odnosno dalma (dëlma) – ovca. Ime Duvno za grad se upotrebljavalo tek u novije vrijeme. U rimsko doba bio je to Delminium, u vrijeme hrvatskih i bosanskih vladara Županjac (po mjestu stanovanja upravitelja župe Duvno), za turske vladavine Sedidžedid (hrv. Nova tvrđava)Antun Vujić, Opća i nacionalna enciklopedija, Zagreb, 2007., i Županj-potok, a u vrijeme Austro-Ugarske Županjac.
Godine 1928. kralj Aleksandar I. Karađorđević preimenovao ga je u Tomislavgrad u čast rođenja svojega sina Tomislava, koji je dobio ime po hrvatskome kralju Tomislavu.Yust, Walter (ed.) Encyclopædia Britannica: A New Survey of Universal Knowledge, Vol 1, 1951., str. 573 Оd 1945. do devedesetih godina 20. stoljeća nosi ime Duvno.
U ključnim događajima za hrvatski narod i prosvjedima 1990. godine traženo je vraćanje imena Tomislavgrad. Mjesni referendum održan je 12. kolovoza 1990. godine, a Tomislavgrađani su plebiscitarno podržali promjenu imena. Promjena je potvrđena kroz pravne akte i od tog datuma grad ponovno nosi ime Tomislavgrad.
Zemljopis
Duvanjski kraj susretište je tri povijesno-zemljopisna područja, Dalmacije, Hercegovine i Bosne. Vode duvanjskog kraja dio su jadranskog sliva, a po geološko-morfološkim osobinama, područje Tomislavgrada ima slične karakteristike s ostalim dinarskim područjima Hercegovine i Dalmacije. Tomislavgrad prirodno je povezan s Hercegovinom i Dalmacijom, što je značajno utjecalo na razvoj jezika, običaja, način života, građenja i mentaliteta duvanjskog kraja.
Po reljefno-klimatskim specifičnostima, Tomislavgrad čini zasebnu regiju, a dalje se može podijeliti u pet posebnih područja: Šujičku kotlinu, Duvanjsko polje, Roško polje, Buško područje te Vinička udolina. Nadalje, zbog slabih cestovnih i drugih veza, duvanjski kraj je zadržao visoku razinu autohtonosti.
Ovakva geografska podijeljenost duvanjskog kraja utjecala je na to da se nije u potpunosti proveo proces "međuduvanjske integracije", niti se formirao istovjetan osjećaj regionalne pripadnosti ni regionalni identitet.
Položaj
Trst (347 km) Zagreb (250 km) Osijek (234 km) Rijeka (287 km) Livno (21 km) Tuzla (146 km) Split (70 km) Prozor-Rama (33 km) Sarajevo (90 km) Dubrovnik (140 km) Mostar (62 km) Podgorica (220 km) Priština (370 km)* Udaljenosti u km zračne linije.
Polje
Duvanjsko polje, jedno od nekoliko krških polja, nastalo je u davna geološka vremena tektonskim spuštanjem tla, jezerskim taloženjem – tu su nastale i velike naslage ugljena na prostoru Kongore, Eminova Sela, Vučipolja te nanosima stalnih ili povremenih vodotoka. Nalazi se na 860 – 900 m nad razinom mora. Niže je od Kupreškog polja (1100 – 1200 m), a više od Livanjskog polja (709 – 808 m). Dugo je 20 km (Mesihovina – Mokronoge), široko 12 km (Brišnik – Mandino Selo). Površina mu je 125 km2.
Planine
Sa svih strana Duvanjsko polje je okruženo planinama: sa sjeveroistoka i istoka omeđuju ga Ljubuša, Vran i Smiljevača, odnosno Lib; s juga ga zatvara planina Gvozd, staro hrvatsko ime za planinu, odnosno šumu; uz jugozapadni i zapadni rub polja pruža se Midena i mnogo niža Grabovica, koja na Privali dodiruje ogranke Tušnice; sa sjevera i sjeverozapada dižu se Tušnica i Jelovača. Sve ove planine su sasvim gole; učinila su to stoljeća nekontrolirane sječe, pustošenja i paljevine duvanjskih šuma. Jedino je Vran pod visokom šumom, a Gvozd i Grabovica djelomice pod niskom. Nisu te planine bez šuma jer je davni i nedavni Duvnjak tobožnji neprijatelj šume, nego zato što nije mogao ložiti svoje prste da se zaštiti od dugih i oštrih zima. Na prostoru mjesta Vinice nalazi se planina Zavelim, koja je najšumovitija planina u duvanjskom kraju.
Vodotoci Iako na duvanjski kraj pada mnogo kiše i snijega, kad je najviše treba, vode nema: u ljetnim mjesecima. Budući da je tlo veoma propusno – šuplji krš – sva ta silna voda izgubi se brzo u podzemlje, te ovaj kraj pored obilja oborina pati od ljetnih suša i nestašice vode u nekim naseljima. Jedina rijeka Šujica je ponornica, dolazi kroz podzemlje iz Kupresa, izvire u Šujici, ponire u Kovačima (Ponor), ponovno kao Ričina izvire u Prisoju, i danas puni jezero Buško blato. Njezin mali pritok Drina teče samo kišni dio godine, a tvore je Miljacka i Studena – obje izviru ispod planine Gvozda. Studena izvire u selu Crvenicama na čijem se izvorištu nalazi i izletište Studena.
Ostrožac je potok koji nikada još nije presušio i glavni je izvor za opskrbu vodom Tomislavgrada i okolnih sela. Izvire ispod Vučipolja, a ulijeva se u Šujicu kod Kovača. Na prostoru Vinice se nalazi izvor vode iz Zavelima, a naziva se Česma, te voda iz pećine Brina koja se jednom godišnje izljeva po Viničkom polju.
Jezera
Dvije trećine Buškog jezera nalazi se na području općine Tomislavgrad. Ovo jezero površine 57,7 km2 jedno je od najvećih umjetnih jezera u Europi i služi kao akumulacija za Hidroelektranu Orlovac. Bogato je ribom i pogodno za šport na vodi, kupanje i sl. Na području općine Tomislavgrad je i manje planinsko jezero Blidinje površine 4 km2 koje se nalazi između planina Vrana i Čvrsnice.
Klima Klima je veoma oštra, s vrlo jakim vjetrovima (bura i jugo), voda i tlo ne baš osobito darežljivi određuju i uvjetuju gospodarsku snagu Duvna i zanimanje njegovih stanovnika. Iako se rubom polja naokolo steru oranice, na kojima uspijevaju sve vrste žitarica, krumpir, kupus i druge vrste povrća, Duvno je pašnjak kako mu kaže i njegovo ilirsko ime. Planine – pašnjaci, gotovo polovica polja – livade, omogućivale su u dalekoj i ne tako dalekoj prošlosti prehranu i uzgajanje velikog broja sitne i krupne stoke. Najbolja i najtoplija klima u duvanjskom kraju je u Vinici, gdje je se prije uzgajala i vinova loza i gdje i danas uspijeva voće i povrće koje u drugim dijelovima općine Tomislavgrad ne uspijeva.
Stanovništvo
Katolici u Duvnu 1844.
Fra Ante Vukadin, dušobrižnik župe Duvno, kojoj je sjedište polovicom 19. stoljeća bilo u Mokronogama, zabilježio je 1844. sljedeće podatke o svojoj župi:Kršni zavičaj, zbornik; broj 27; Humac, Ljubuški, 1994.
Katoličko stanovništvo župe Duvno 1844. naselje broj kuća stanovništvo Blažuj 12 54 Eminovo Selo 8 76 Kuk/Sarajlije 16 114 Letka 11 169 Mokronoge 10 75 Oplećani 2 46 Podgaj 9 90 Srđani 9 59 Stipanjići 37 190 Šujica 55 490 Vedašić 23 300 Županjac 57 206ukupno 249 1869
Popis 1910. Ukupno: 1807 Muslimani – 915 (50,64 %) Hrvati – 698 (38,63 %) Srbi – 180 (9,96 %) Židovi – 14 (0,77 %)
Popisi 1971. – 1991.
Stanovništvo općine Tomislavgrad godina popisa 1991.Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993. 1981. 1971. Hrvati25.976 (86,56 %)26.712 (87,10 %)29.272 (88,34 %)Muslimani 3148 (10,49 %) 2895 (9,44 %)2760 (8,32 %)Srbi 576 (1,91 %) 671 (2,18 %)970 (2,92 %)Jugoslaveni107 (0,35 %)256 (0,83 %)40 (0,12 %)ostali i nepoznato202 (0,67 %)132 (0,43 %)93 (0,28 %)ukupno30.00930.66633.135
Tomislavgrad (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
Tomislavgrad godina popisa 1991. 1981. 1971. Hrvati3164 (63,12 %)2528 (59,74 %)1809 (55,40 %)Muslimani 1472 (29,36 %)1248 (29,49 %)1167 (35,74 %) Srbi 219 (4,36 %)214 (5,05 %)241 (7,38 %) Jugoslaveni95 (1,89 %)201 (4,75 %)16 (0,49 %)ostali i nepoznato62 (1,23 %)40 (0,94 %)32 (0,98 %)ukupno501242313265
Popis 2013.
Stanovništvo općine Tomislavgrad godina popisa 2013.2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 29. travnja 2019.Hrvati29.006 (91,81 %) Bošnjaci2467 (7,81 %)Srbi22 (0,07 %)ostali i nepoznato97 (0,31 %)ukupno31.592 Tomislavgrad – naseljeno mjesto godina popisa 2013. Hrvati4575 (81,89 %) Bošnjaci950 (17,00 %) Srbi16 (0,29 %)ostali i nepoznato46 (0,82 %)ukupno5587
Naseljena mjesta
Općinu Tomislavgrad sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:
Baljci, Blažuj, Bobara, Bogdašić, Borčani, Bukova Gora, Bukovica, Cebara, Crvenice, Ćavarov Stan, Dobrići, Donji Brišnik, Eminovo Selo, Galečić, Gornja Prisika, Gornji Brišnik, Grabovica, Jošanica, Kazaginac, Kolo, Kongora, Korita, Kovači, Krnjin, Kuk, Letka, Lipa, Liskovača, Lug, Mandino Selo, Mesihovina, Mijakovo Polje, Mokronoge, Mrkodol, Omerovići, Omolje, Oplećani, Pasić, Podgaj, Prisoje, Radoši, Rašćani, Rašeljke, Renići, Roško Polje, Rošnjače, Sarajlije, Seonica, Srđani, Stipanjići, Šujica, Tomislavgrad, Vedašić, Vinica, Vojkovići, Vranjače, Vrilo, Zaljiće, Zaljut i Zidine.
Na popisima 1971. i 1981. godine postojala su i naseljena mjesta: Selište i Trebiševo. Ova naselja su na popisu 1991. godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima.
Uprava i politika
Uprava
Najviši izvršni organ je načelnik Općine Tomislavgrad. Trenutni načelnik je Ivan Buntić iz HNP-a. Izabran je na lokalnim izborima 2020.
Legislativni organ u Općini Tomislavgrad je Općinsko vijeće kojemu je predsjednik Ilija Papić iz HDZ-a 1990. Općinsko vijeće ukupno ima 25 članova.
Politika
Na zadnjim lokalnim izborima održanim 2020. godine HNP dobio je 11 mandata s 39,49 % glasova. Iza HNP-a bila je HNL s osvojenih 6 mandata s 22,75 % glasova, a treća stranka bio je HDZ BiH s 4 osvojena mandata s 12,98 % glasova.Lokalni izbori 2020: potvrđeni rezultati. Izbori za Općinsko vijeće: Općina Tomislavgrad. Izbori.ba. Preuzeto 15. prosinca 2020. Međutim, podružnica HSP-a BiH u Tomislavgradu napustila je stranku u rujnu 2013.I danas HSP BiH napustila 4 općinska vijećnika u ZHŽ-u . Javno.ba, 11. rujna 2013. Preuzeto 3. listopada 2013. Druga promjena u vijeću dogodila se spajanjem Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i HDZ-a 1990, čime je HNS-ovi zastupnici postali članovi HDZ-a 1990.'Spojili' se HDZ 1990 i HNS BiH . Bljesak, 29. ožujka 2014. Pristupljeno 7. travnja 2014. U srpnju 2014. Općinski odbor HDZ-a 1990 ujedinio se s HDZ-om BiH, čime je ova stranka prestala biti zastupljena u Općinskom vijeću Tomislavgrada.Ujedinila se dva HDZ-a u Tomislavgradu. Portal Herceg-Bosna, 3. srpnja 2014. Pristupljeno 4. srpnja 2014.
U izboru za načelnika ispred Hrvoja Orlovića (HNL – 22,97 %) i Joze Bagarića (HDZ BiH -–22,26 %) pobjedio je Ivan Buntić (HNP – 54,77 % osvojenih glasova).
stranka broj zastupnika 1997. 2000. 2004. 2008. 2012. trenutačno HDZ BiH SDP BiH SDA HČSP BiH neovisni Izvori:Lokalni izbori 2012: potvrđeni rezultati. Izbori za općinsko vijeće: Općina Tomislavgrad. Izbori.ba. Preuzeto 3. listopada 2013.Općinski izbori 1997: izvor glasova. Izbori za općinsko vijeće: Općina Tomislavgrad. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 24. ožujka 2014.Općinski izbori 2000: izvor glasova. Izbori za općinsko vijeće: Općina Tomislavgrad. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 24. ožujka 2014.Izbori 2004. godine: glasovi za kandidate. Izbori za općinsko vijeće: Općina Tomislavgrad. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 24. ožujka 2014.Potvrđeni izborni rezultati: lokalni izbori 2008. Izbori za općinsko vijeće: Općina Tomislavgrad . Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 24. ožujka 2014.
Povijest
Pretpovijesno doba
Na Duvanjskom polju kontinuirano se živi od najstarijih vremena do danas. Najstariji stanovnici su bili Delmati, pripadnici ilirskog plemena. Centar ilirskog plemena bio je grad Daelminium, koji se nalazio na planini Libu, između sela Kongore i Borčana. Nakon dugotrajnog i čvrstog otpora Delmate su pokorili Rimljani početkom I. stoljeća poslije Krista.
Rimsko doba
Pokoravanjem Delmata početkom I. stoljeća ovim prostorima zavladali su Rimljani. Oni su sagradili novi grad. Rimski Daelminium, važno raskrižje putova, nalazio se na mjestu današnje bazilike posvećene sv. Nikoli Taveliću, prvom hrvatskom svecu. Vladavina Rimljana održala se sve do dolaska Hrvata.