Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki. Susjedne države su Indonezija, Istočni Timor i Papua Nova Gvineja na sjeveru, Solomonski otoci, Vanuatu i Nova Kaledonija na sjeveroistoku te Novi Zeland na jugoistoku.
Australski domoroci Aboridžini su nastanjivali kontinent najmanje 40.000 godina prije dolaska Europljana. Nizozemci su otkrili Australiju 1606., a Velika Britanija ju je prisvojila 1770. Godine 1778. osnovana je kolonija Novi Južni Wales koja je isprva služila kao kažnjenička kolonija.
Šest australskih kolonija se 1. siječnja 1901. ujedinilo u federaciju i tako je stvoren Australski savez. Otada je Australija zadržala liberalnodemokratsko političko uređenje te je ostala dijelom Commonwealtha. Do danas je broj stanovnika narastao na gotovo 22 milijuna, a više od 60 % stanovništva je koncentrirano u obalnim gradovima od kojih su najveći Sydney, Melbourne, Brisbane, Perth i Adelaide.Australian Bureau of Statistics, Census data, 2011 Glavni grad je Canberra, koja se nalazi u Teritoriju australskoga glavnog grada.
Australija je dvanaesto najveće gospodarstvo na svijetu, a zauzima visoko mjesto u mnogim istraživanjima kvalitete života kao što su indeks ljudskog razvoja, zdravstvena skrb, očekivani životni vijek, javno obrazovanje, gospodarske slobode i zaštita građanskih sloboda i političkih prava.
Zemljopisni položaj i smještaj
mini|lijevo|Karta reljefa Australije.
Australija se proteže od 10° do 45° južne geografske širine (računajući i Tasmaniju) i 113° i 152° istočne geografske dužine. Čitavom svojom površinom nalazi se na južnoj zemljinoj polutci. Obuhvaća kopno Australiju i otok Tasmaniju te mnoge male otoke oko kopna. S tri strane Australiju okružuju velike površine Tihog (na istoku) i Indijskog oceana (na jugu i zapadu). Samo je na sjevernoj strani nizovima otoka donekle povezana s Azijom. Zbog te prirodne izolacije, tj. udaljenosti od drugih kontinenata geografski položaj Australije se često karakterizira kao nepovoljan, međutim baš zbog toga su se u Australiji razvile posebne biljne i životinjske vrste. Duljina obale Australije zajedno sa svim otocima iznosi 36.735 km. Površinom je malo manja od Brazila i 136 puta veća od Hrvatske, a njena površina pokrivala bi 3/4 Europe.
Upravna podjela
Australija ima tri sloja državne uprave:
federalna vlada koja ima ovlaštenja oko: carine, ubiranja poreza na promet i dohodak, prometa robe i financija, vanjskom politikom, te obranom zemlje; države i teritorije koje se brinu o kaznenom zakonu, održavanju policije, bolnica; lokalna uprava koja se brine o cestama, bibiliotekama, odvoženju smeća, i aplikacijama za izgradnju.
Zbog ovog troslojnog državnog aprarata postoji mnogo duplikacije između službi i dužnosti; recimo sve države imaju ministarstva za obrazovanje kao i federalna vlada i zbog različitosti između nastavnih programa između država članica novac se bespotrebno troši na stvaranje programa i nastavnog materijala.
Države i teritoriji
Država Australija sastoji se od šest saveznih država i tri teritorija. Države su: Queensland, Novi Južni Wales, Južna Australija, Victoria, Zapadna Australija i Tasmanija. Državni teritoriji su: Sjeverni teritorij, Teritorij australskog glavnog grada i Teritorij Jervis Bay.
Države (SA) (Adelaide) (NSW) (Sydney) (QLD) (Brisbane) (TAS) (Hobart) (VIC) (Melbourne) (WA) (Perth)
Teritoriji na kopnu border|23px Teritorij Jervis Bay (NT) (Darwin) (ACT) (Canberra)
Od 1926. postojala je Središnja Australija, dok 1931. nije spojena sa Sjevernim teritorijem.
Vanjski teritoriji
25x15px Otoci Ashmore i Cartier 25x15px Australski antarktički teritorij 25x15px Otok Norfolk 25x15px Božićni otok 25x15px Kokosovi otoci 25x15px Otoci Koraljnog mora 25x15px Otok Heard i otočje McDonald
Stanovništvo mini|desno|Populacijska karta Australije. Australija je bila prvo naseljena od starosjedilaca (Aboridžina) koji su prema zadnjim arheološkim iskapanjima nastanili ovaj kontinent prije 40.000 godina. Oni su živjeli nomadskim životom, i živjeli su bez stalnih nastamba a poljoprivreda nije bila razvijena pa prema tome njihovi brojevi su bili veoma mali. Prema nekim procjenama vrijeme dolaska bijelih doseljenika 1788. bilo oko 300.000, a prema popisu iz 2006. ima ih 517.200, a mala manjina sačuvalo svoje jezike i svoje običaje. Oko 50.000 australskih državljana (0,25 % od ukupnog stanovništva) govori nekim od aboridžinskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji su zapadni pustinjski (7.400) i arrernte (5.500). Velika većina danas živi na dnu društvene ljestvice, a najveći su problemi siromaštvo, nizak stupanj obrazovanja i slabo zdravstveno stanje (raširen alkoholizam). Australsko državljanstvo dobili su tek 1967. Još od 1930. Aboridžine se pokušavalo prvo istrijebiti, potom su se vršile nasilne integracije otimanjem djece, ili istjerivanja u rezervate. Kasniji pokušaji integracije u australsko društvo prošle su većinom neuspješno. Tek su se 1976. zakonom potvrdila prava starosjedilaca na zemlju i dio nekadašnjih plemenskih teritorija vratio pojedinim plemenima tek u kasnim 1990-tim gdje zemljište nije bilo iznajmljeno farmerima ili u privatnim rukama, tj. u rukama federalne vlade ili savezne države. No prilikom predaje zemlje aboridžini nisu postali vlasnici zemlje već njezini pazitelji, tako da nisu sposobni ostvariti svoju ekonomsku samostalnost. Prema statistikama državnog zavoda, mnogi Aboridžini imaju partnere koji nisu Aboridžini, tako da su većina u miješanim brakovima (69 % prema popisu iz 2001, 64 % prema popisu iz 1996., 51 % u 1991 i 46 % u 1986.). Zbog nedostatka pisanih dokumenata, knjiga novina, a i slabe pismenosti, aboridžinski jezici nestaju i tako da će u skoro vrijeme ti jezici nestati, a s tim i njihova kultura. Prema nekim procjenama kada su Australiju kolonizirali Englezi bilo je oko 250 jezika, a sada ovaj broj se sveo na 20,http://nationalcongress.com.au/wp-content/uploads/2011/12/111214-CongressSubmissionLanguageIndigenousCommunities.pdf , str. 3 dok prema popisu stanovništva iz 2001. godine 11,1 % ljudi starijih od pet godine aboriđžinskog podrijetla govori svojim jezicima, dok je taj broj pao na 9,2 %, 2006. godine. Prema podatcima iz popisa stavnovništva iz 2011. ovaj broj se popravio na 12 %. Pet vodećih aboridžinskih jezika su: kreol iz tjesnaca Torres, arrernte, djambarrpuyngu, pitjantjatjara i warlpiri.
Zemlja useljenika mini|desno|Karta pokazuje mjesto rođenja državljana Australije Australija je, slično kao i SAD, klasična zemlja useljavanja. Starosjedioce su doseljenici potisnuli u negostoljubivu unutrašnjost. Do kraja Drugog svjetskog rata bilo je 90 % doseljenika iz Velike Britanije, poslije su do 1970. prevladavali useljenici iz Srednje i Istočne Europe, Italije i Grčke, koji su se zapošljavali prije svega u sve jačoj industriji. Od 1965. do 1975. doselilo se mnogo ljudi s Bliskoga istoka i iz Indije, a kada je poslije 1973. napuštena politika "bijele Australije" počeli su prevladavati useljenici iz Oceanije, Jugoistočne Azije i Kine. Nakon 1945. ukupno se doselilo 4,75 milijuna ljudi. Godine 1996. bilo je 4,67 milijuna Australaca (26,1 %) rođenih u inozemstvu, od toga 1,12 milijuna u Velikoj Britaniji (6,3 %), 1,16 milijuna na europskom kontinentu (6,5 %), 796.000 u Aziji i 291.000 na Novom Zelandu.
Prema "Zakonu o useljavanju" (1986.), Australija je 1996. prihvatila 97.000 useljenika, a prednost imaju članovi obitelji već doseljenih, poduzetnici te oni deficitarnih zanimanja. Većinu stanovništva čine Europljani (93 %), Azijci (5 %) te Aboridžini (2 %). U svakodnevnom životu većina stanovništva govori engleski (75 %), zatim talijanski (367.000), kineski (324.000), grčki (259.000), arapski (162.000), vijetnamski (134.000), njemački (97.000), španjolski (87.000), makedonski (68.000), hrvatski (67.000), filipinske jezike (67.000), poljski (61.000).
Australija je u prosjeku najrjeđe naseljen kontinent (2,5 st./km2) i s vrlo nejednakomjernim rasporedom naseljenosti. Dvije trećine stanovništva živi na jugoistoku (Novi Južni Wales, Victoria i Južna Australija, preostali u gradovima na istočnoj obali Queenslanda i u široj okolici Pertha na zapadu zemlje. Unutrašnjost je jako rijetko naseljena, s iznimkom rudarskih gradova i velikih stočarskih farmi. Prostrani pustinjski predjeli posve su nenaseljni. Australija je visoko urbanizirana zemlja, pa 86 % stanovništva živi u gradovima. Veliki gradovi na jugoistoku su tradicionalni cilj većine useljenika, a u pet najvećih gradova živi 60 % Australaca, većinom u prigradskim naseljima koja naglo rastu.
{| class="wikitable sortable" ! bgcolor="#c0c0c0" | R.b. ! bgcolor="#c0c0c0" | Statistička podjela/Područje ! bgcolor="#c0c0c0" | Država/teritorij ! bgcolor="#c0c0c0" | lipanj 2009. ! bgcolor="#c0c0c0" | lipanj 2010. |- | align=right | 1. | Sydney | Novi Južni Wales | align=right | 4,504.469 | align=right | 4,575.532 |- | align=right | 2. | Melbourne | Victoria | align=right | 3,995,537 | align=right | 4,077,036 |- | align=right | 3. | Brisbane | Queensland | align=right | 2,004.262 | align=right | 2,043.185 |- | align=right | 4. | Perth | Zapadna Australija | align=right | 1,658.992 | align=right | 1,696.065 |- | align=right | 5. | Adelaide | Južna Australija | align=right | 1,187.466 | align=right | 1,203.186 |- | align=right | 6. | Gold Coast-Tweed | Queensland/Novi Južni Wales | align=right | 577.977 | align=right | 591.473 |- | align=right | 7. | Newcastle |Novi Južni Wales | align=right | 540.796 | align=right | 546.788 |- | align=right | 8. | Canberra-Queanbeyan | Teritorij australskog glavnog grada/Novi Južni Wales | align=right | 403.118 | align=right | 410.419 |- | align=right | * | Canberra | Teritorij australskog glavnog gradaCanberra is unique in having a Statistical District as well as a Statistical Division. The Statistical District is larger than the SD, and includes the neighbouring city of Queanbeyan in Novi Južni Wales in the population. Only the Statistical District is ranked here. | align=right | 351.868| align=right | 358.600|- | align=right | 9. | Wollongong | Novi Južni Wales | align=right | 288.984 | align=right | 292.190 |- | align=right | 10. | Sunshine Coast | Queensland | align=right | 245.309 | align=right | 251.081 |- | align=right | 11. | Greater Hobart | Tasmanija | align=right | 212.019 | align=right | 214.705 |- | align=right | 12. | Geelong | Victoria | align=right | 175.803 | align=right | 178.650 |- | align=right | 13. | Townsville | Queensland | align=right | 168.402 | align=right | 172.316 |- | align=right | 14. | Cairns | Queensland | align=right | 147.118 | align=right | 150.920 |- | align=right | 15. | Toowoomba | Queensland | align=right | 128.600 | align=right | 131.258 |- | align=right | 16. | Darwin | Sjeverni teritorij | align=right | 124.760 | align=right | 127.532 |- | align=right | 17. | Launceston | Tasmanija | align=right | 105.445 | align=right | 106.153 |- | align=right | 18. | Albury-Wodonga | Novi Južni Wales/Victoria | align=right | 104.609 | align=right | 106.052 |- | align=right | 19. | Ballarat | Victoria | align=right | 94.088 | align=right | 96.097 |- | align=right | 20. | Bendigo | Victoria | align=right | 89.995 | align=right | 91.713 |- | align=right | 21. | Mandurah | Zapadna Australija | align=right | 83.032 | align=right | 85.814 |- | align=right | 22. | Mackay | Queensland | align=right | 83.680 | align=right | 85.700 |- | align=right | 23. | Burnie-Devonport | tasmanija | align=right | 82.102 | align=right | 82.567 |- | align=right | 24. | La Trobe ValleyIncludes Moe, Morwell and Traralgon. The correct spelling of the region's name is "Latrobe Valley". | Victoria | align=right | 80.014 | align=right | 81.001 |- | align=right | 25. | Rockhampton | Queensland | align=right | 77.017 | align=right | 77.878 |- | align=right | 26. | Bundaberg | Queensland | align=right | 67.840 | align=right | 69.036