Trebinja, prije Trebimlja, naseljeno je mjesto u općini Ravno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 17. svibnja 2019.

Zemljopis

Mjesto se nalazi na samoj granici s Republikom Hrvatskom, oko 3 kilometra od graničnog prijelaza kod Čepikuća i desetak kilometara zapadnije od Ravnog.Leksikografski zavod Miroslav Krleža: Hrvatska enciklopedija Ravno (pristupljeno 19. srpnja 2017.) Dijeli se na dva veća podnaselja: Donju i Gornju Trebinju. Dijelovi Donje Trebinje su Šijakovići ili Podranč-vrh/Rač(i)-vrh, Jaraci, Batine i Zvone, a dijelovi Gornje Trebinje su: Milići, Brijeg i Glavaši.

Ime naselja Selo Trebìnja/Trebìmlja u povijesnim se izvorima spominje 1283. i to pod imenima Trebigna (Trebinja) i Tribigna (Tribinja). Oblik Trebinja danas je temeljni, a ikavski je oblik potvrđen i kasnije, pa i u popisima izbjeglica iz Popova u selu Lisac za vrijeme Hercegovačkoga ustanka 1875. – 1878. Oblik Trebimlja potvrđen je od 1372., kad se spominje Branko Primilović in villa de Trebimiglia U popovskim se i gradačkim župnim maticama selo počesto nazivalo i Trebimnjom (Trebimgna).

Povijest 200px|mini|lijevo|Stećci na Spasovu groblju Na području Trebinje se razvilo rimsko naselje čiji se tragovi naziru u ostatcima mozaika, fresaka, terma, hramova i stambenih zgrada, a Ivica Puljić i Ante Škegro na Trebinju smještaju rimski municipij Diluntum (koji drugi povjesničari uglavnom smještaju u Stolac) među ostalim i na temelju pronađene nagrobne stele dekuriona Aplija Publija Plasa (Aplius Publius Plasius decuriones municipii Dilunti) iz II. stoljeća, pronađene na predjelu Gruda. U prilog toj pretpostavci ide i podatak da je na predjelu Zadrijenje očuvana kamena grobnica u kojoj su pronađena tri primjerka novca i ploča s natpisom Diluntum te grob podtegulama na Rasovića-njivi, na kojoj se nalaze ostatci antičke keramike i zidova po gomilama složenim od obrađenoga kamena.

U srednjem vijeku Trebinja je tvorila zasebnu seosku općinu unutar srednjovjekovne župe Popovo i smatra se najstarijom katoličkom župom Trebinjsko-mrkanske biskupije. U povijesnim se izvorima spominje 1283. u dokumentu u kojemu su navedeni svjedoci Bogdan s Trebinje, Nepočilić, Hranilo Desiradić, podrijetlom s Tribinje, danas žitelj Dubrovnika (Bogdanus de Trebigna Nepocilich, Cranilus Desiradich qui fuit de Trebigna et nunc moratur Ragusii). Po predaji selo je nastalo 1241. ili 1242. nakon što su se stanovnici Trebinja pod vodstvom kraljice Trebije nakon tatarskoga pustošenja preselili na zapad (predaju zabilježio biskup Anselmo Katić). Povijesna je činjenica da je kroz Trebinju prolazio karavanski put koji je iz Slanoga i Popova vodio prema Bosni. Za vrijeme osmanlijske vlasti, područje župe se našlo na dubrovačko-osmanskoj granici. Za vrijeme Hercegovačkog ustanka u Trebinji je u srpnju 1875. održana skupština na kojoj je Ivan Musić izabran za katoličkog vođu ustanka. Prolazak željezničke pruge Gabela – Zelenika omogućio je napredak cijelog područja, a u Drugome svjetskom ratu Trebinja nije bila na udaru četničkih razaranja i kasnijih partizanskih upada zato što su pruga i objekti na njoj bili pod posebnom zaštitom. Većina od 223 stradala župljana život su izgubili na križnim putovima. Za vrijeme Domovinskog rata Trebinja je bila okupirana od 1. listopada 1991. do 30. svibnja 1992. Od 1998. mjesto se nalazi u sastavu općine Ravno.

Stanovništvo

Trebinju su oduvijek nastanjivali pretežito Hrvati. Dokaz tome su brojni ostatci grobova i crkvi. Crkva svetoga Roka postoji još od 15. stoljeća. Lokacija crkve je ostala ista ali je njezin izgled promijenjen. Zadnja obnova crkve je bila nakon Domovinskog rata kada je cijela crkva u potpunosti oštećena. Mjesno groblje krasi spomenik podignut u spomen na žrtve Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata.

Godine 1629. posjetio je Donju Hercegovinu biskup fra Dominik Andrijašević i zabilježio je župe u Popovu polju i među njima župu Trebinju u kojoj su 9 sela, crkva i 40 katoličkih obitelji.Krunoslav Draganović: Donja Hercegovina prije 300 godina (Kalendar Napredak 1. siječnja 1935.) Digitalni arhiv Infobiro.ba (pristupljeno 8. svibnja 2017.)

1991.

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedećiNacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.: ukupno: 272

Hrvati – 268 (98,53 %) ostali, neopredijeljeni i nepoznato – 4 (1,47 %)

2013.

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 704

Hrvati – 702 (99,72 %) ostali, neopredijeljeni i nepoznato – 2 (0,28 %)

Župa Trebinja 150px|mini|desno|Crkva Uznesenja BDM 150px|mini|desno|Crkva sv. Roka Župa je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije. Sjedište je 1728. iz Rupnog Dola premješteno u naselje Trebinju po kojoj je župa i dobila ime. Crkva na Trebinјi spominje se oko 1620. godine. Najprije je bila posvećena Uznesenju Bogorodice, a kasnije sv. Roku. Fra Blaž Gračanin 1624. piše da je na Trebinјi našao jednu porušenu staru crkvu koju je iz temelja podigao, ali zabranom trebinjsko-mrkanskog biskupa Antića nije je mogao potpuno završiti. Potres iz 1667. znatno je oštetio crkvu, a 1728. krov i svodovi crkve su bili obrušeni, tako da su od crkve ostali samo zidovi. Trebinjsko-mrkanski biskup Tudišić obnovio ju je 1751., a ponovno je obnovljena 1825. Današnja župna crkva izgrađena je 1938., a obnovljena je nakon što je bila oštećena u Domovinskom ratu. Župu čine naselja Trebinja (zaseoci Brijeg, Glavaši, Milići, Donja Trebinja, Dužica, Zagorac, Pećina i Turkovići), Cicrina (zaseoci Strmica, Zatmorje, Kremena Njiva), Trnčina (zaseoci Vojevići, Brestica, Planjak, Rupni Do, Gajic, Paraunići, Donja Trnčina i Prijevor), Velja Međa te naselje Dobri Do (u općini Neum).Povijest župe Trebinja Stranice župe Ravno i Trebinja (pristupljeno 2. travnja 2020.)

Popis župnika Službu župnika obnašali su sljedeći svećenici:

Sakralni objekti 150px|mini|desno|Kapela sv. Ilije u Pećini Na području župe Trebinja više je grobalja i kapelica, i to:Groblja i kapelice u župi Stranice župe Ravno i Trebinja (pristupljeno 2. kolovoza 2026.)

Znamenitosti 150px|mini|desno|Crkva sv. Spasa Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, župna crkva Crkva sv. Roka, podignuta vjerojatno krajem 16. ili početkom 17. stolјeća, nacionalni spomenik Bosne i HercegovinePovijesno područje – Crkva sv. Roka u selu Trebimlјe, općina Ravno Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (pristupljeno 8. listopada 2018.) Crkva svetog Spasa, crkva iz 17. stoljeća koja se nalazi na groblju s nekropolom stećaka. Na njenu je dovratniku uklesana 1623. godina, a obnovljena je 1904. godine.

Izvori

Vanjske poveznice Satelitska snimka

Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji Kategorija:Ravno