Arheje (lat. Archaea) (starogrčki ἀρχαῖος, archaĩos "prastar", "prvobitan") ranije nazivane i Archaebakterijama ili prabakterijama tvore jednu od domena živog svijeta.
Povijest istraživanja Prokarioti su se u početku smatrali jedinstvenom skupinom organizama. Bili su klasificirani prema metabolizmu i fiziološkim obilježjima.
Arheje su od bakterija, analizom rRNK gena, odvojene tek 1977. godine radom Carla Woesea i Georgea E. Foxa. Te dvije grupe nazvali su arhebakterije i eubakterije. Osim genetskih razlika između eubakterija i arhebakterija, Woese i Fox otkrili su da arhebakterije nemaju peptidoglikan u staničnoj stijenci te posjeduju jedinstvene koenzime.
Carl Woese, Otto Kandler i Mark Wheelis su 1990. godine predložili podijelu živog svijeta u tri domene: eukarioti, bakterije i arheje.
Obilježja To su jednostanični organizmi s uglavnom zatvorenom molekulom DNK (nazvanom i kromosom).
Veći dio osobina stanične strukture i metabolizma Archaea liči na druge prokariote. No, njihova genetska transkripcija i translacija - dva osnovna procesa molekularne biologije - pokazuju tipične osobine bakterija, ali su vrlo slični onima, koji se sreću kod eukariota. Osobine koje arheje razlikuju bitno od prokariota su nepostojanje peptidoglikana u staničnoj stijenci te DNK namotana na histone. Ono što ih pak razlikuje od eukariota jest postojanje plazmida u citoplazmi i prije navedena stanična stijenka.Alegro, Antun, Krajačić, Mladen, Lucić, Andreja, Život 2: udžbenik biologije u drugom razredu gimnazije, Školska knjiga, str. 21.-24.
Archaee imaju bičeve, ali oni se svojim sastavom i razvojem bitno razlikuju od na oko sličnih bičeva koje imaju bakterije.
Izvori
Kategorija:Prokarioti Kategorija:Ekstremofili