Benedikt XVI. (lat. Benedictus PP. XVI.; Marktl, Bavarska, 16. travnja 1927. – Vatikan, 31. prosinca 2022.), AntenneBayern.de – Papst Benedikt XVI. ist tot. Objavljeno i pristupljeno 31. prosinca 2022. rođen kao Joseph Alois Ratzinger, bio je 265. poglavar Katoličke Crkve, papa od 19. travnja 2005. do svojega odreknuća 28. veljače 2013. te papa emeritus od odreknuća do smrti, 31. prosinca 2022.
Kardinalska konklava izabrala je Josepha Aloisa Ratzingera za papu (265. po redu) 19. travnja 2005. godine. S više od 78 godina starosti, Joseph Ratzinger bio je najstariji papa izabran u zadnjih do tada 275 godina, nakon pape Klementa XII. Benedikt XVI. je osmi Nijemac koji je izabran za papu, posljednji je bio nizozemsko-njemački Hadrijan VI. (1522. – 1523.), dok je posljednji papa s imenom Benedikt bio Benedikt XV., koji je služio od 1914. do 1922. godine.
Bio je najmlađi od troje djece u obitelji skromnog imovinskog stanja, ali duboko vjerničkoj. Za svećenika je zaređen 1951. godine, zajedno s bratom Georgom. Doktorirao je teologiju 1953. godine i četiri godine kasnije postao sveučilišni profesor. Bio je redoviti profesor dogmatike i fundamentalne teologije. Predavao je na četiri sveučilišta. Papa Pavao VI. imenovao ga je za kardinala 27. lipnja 1977. godine, a četiri godine kasnije 1981. godine papa Ivan Pavao II. postavio ga je za pročelnika Kongregacije za nauk vjere. Kao pročelnik Kongregacije, Ratzinger je preispitivao, branio i potvrđivao katolički nauk u vezi mnogih aktualnih tema. Za razliku od svoga prethodnika, koji je bio više temeljen na moral i socijalnu dimenziju katoličke vjere, želio je upozoriti na temeljne teološke teme koje prethode moralu: slobodu, ljubav, Boga i Krista. Često je propovijedao o prijateljstvu s Isusom, promicao je novu evangelizaciju, osuđivao je moralni relativizam i konzumerizam. Imao je veći broj pastoralnih putovanja. Posjetio je i Hrvatsku 4. i 5. lipnja 2011. godine, pod geslom „Zajedno u Kristu”. Dana 11. veljače 2013., Vatikan je objavio da se papa Benedikt odriče službe Rimskog biskupa, nasljednika svetog Petra, zbog svoje poodmakle dobi, s danom 28. veljače 2013. godine.HKM / Informativna katolička agencija: »Papa u miru Benedikt XVI. – "Moja je ostavka bila teška odluka, ali svjesna"«. Objavljeno 1. ožujka 2021. Pristupljeno 6. siječnja 2023.
Benedikt XVI. preminuo je ujutro na Silvestrovo 2022. u 95. godini života u negdašnjem samostanu Mater Ecclesiae u Vatikanu. Tagesschau.de – Emeritierter Papst Benedikt XVI. ist tot. Objavljeno i pristupljeno 31. prosinca 2022. Prema navodima medija, Benediktove su posljednje riječi bile „Gospodine, volim te“.HKM / Informativna katolička agencija: »Posljednje riječi Benedikta XVI. – „Gospodine, volim te“«. Objavljeno 1. siječnja 2023. Pristupljeno 6. siječnja 2023. Vatican News.va – Andrea Tornielli: »Le ultime parole di Benedetto XVI: “Signore ti amo!”«. Objavljeno 1. siječnja 2023. Pristupljeno 6. siječnja 2023. Nakon svečanoga rekvijema, održana 5. siječnja 2023. na vatikanskom Trgu sv. Petra, koji je predvodio njegov nasljednik papa Franjo, lijes s njegovim tijelom položen je u grobnicu u kripti Papinske bazilike sv. Petra u Vatikanu.HKM / Informativna katolička agencija: Papa Franjo predsjedao sprovodnom misom za Benedikta XVI. Objavljeno 5. siječnja 2023. Pristupljeno 6. siječnja 2023.
Životopis 230px|desno|mini|Papina rodna kuća u Marktlu. Benedikt XVI., Joseph Ratzinger, rođen je na Veliku subotu, 16. travnja 1927. godine u Marktlu na Innu u obitelji Josepha i Marije Ratzinger (djevojački Peintner). Kršten je samo četiri sata nakon rođenja, na uskrsno jutro. Bio je najmlađi od troje djece u obitelji skromnog imovinskog stanja, ali duboko vjerničkoj. Otac Joseph bio je policajac. Brat Georg zaredio se za svećenika. Njihova sestra Maria Ratzinger, koja se nikada nije udala, vodila je kućanstvo svome bratu Josephu sve do svoje smrti 1991. godine. Njihov rođak Georg Ratzinger bio je njemački demokršćanski političar.
U dobi od pet godina, Ratzinger je bio u skupini djece, koja je cvijećem pozdravila posjet kardinala Münchena. Zadivljen kardinalovom odorom, isti dan poželio je postati kardinal. Ratzinger je pohađao osnovnu školu u Aschau na Innu, koja je kasnije preimenovana u njegovu čast 2009. godine.http://www.innsalzach24.de/innsalzach/waldkraiburg/waldkraiburg/grundschule-aschau-papst-name-einweihung-is24-397132.html Preuzeto 15. veljače 2013. Mladenaštvo je proveo u Traunsteinu.
Nakon njegova 14. rođendana 1941. godine, Ratzinger je bio uvršten u članstvo Hitlerove mladeži, što je po zakonu iz 1939., automatski bilo obavezno za sve njemačke dječake od 14. godine. Nije sudjelovao na sastancima, jer ga to nije zanimalo, prema riječima njegova brata. Sve slobodno vrijeme posvetio je učenju. Njegova obitelj bila je protiv nacista.http://usatoday30.usatoday.com/news/world/2005-04-23-new-pope-defied-Nazis_x.htm Preuzeto 15. veljače 2013. Oko 80-90% njemačke mladeži bilo je u članstvu Hitlerove mladeži. Oni koji su odbili, završili bi u koncentracijskom logoru. Godine 1941., jedan od Ratzingerovih rođaka, 14-godišnji dječak s Downovim sindromom, odveden je od strane nacističkog režima i ubijen tijekom Eutanazijskog programa T-4, kojim su se eutanazirale osobe s posebnim potrebama.http://www.nationalcatholicreporter.org/word/word101405.htm#five Preuzeto 15. veljače 2013. 230px|lijevo|mini|Tijekom susreta u Dresdenu 1987. godine. Od 1943. do 1945., kao maloljetnik bio je regrutiran i s mnogim drugim dječacima, bio je pomoćno osoblje u vojnim zračnim bazama. Jedno vrijeme 1944., bio je raspoređen na granicu Austrije s Mađarskom, gdje je pomagao u pripremi protutenkovske obrane u slučaju očekivanog napada Crvene armije.Joseph Ratzinger (1998). Milestones: Memoirs 1927–1977. Ignatius Press. str. 36. . U studenom 1944., poslan je kući. Nakon tri tjedna, poslan je na obuku u blizini svog mjesta. Nije sudjelovao u borbama. Američki su se vojnici približavali njegovom zavičaju u to vrijeme. Pri kraju rata, pobjegao je iz vojske, koja se raspadala. Pri bijegu je naišao na njemačku stražu, ali su ga poštedjeli, jer je imao povrijeđenu ruku. Američki vojnici imali su svoj stožer u Ratzingerovoj kući. Identificirali su ga kao njemačkog vojnika i poslali u zarobljenički logor u blizini Ulma, gdje je bio na livadi okruženoj bodljikavom žicom nekoliko tjedana. Konačno je 19. lipnja 1945., poslan kući.http://www.foxnews.com/story/0,2933,153942,00.html Preuzeto 15. veljače 2013. Nakon II. svjetskog rata započeo je filozofsko-teološke studije. Za svećenika je zaređen 1951. godine, zajedno s bratom Georgom.
Doktorirao je teologiju 1953. godine i četiri godine kasnije postao sveučilišni profesor. Bio je redoviti profesor dogmatike i fundamentalne teologije. Predavao je na četiri sveučilišta, te je kao profesor bio jako omiljen i imao vrlo dobro posjećena predavanja. Kao teolog bio je savjetnik kardinala Fringsa na II. vatikanskom koncilu te je s njim surađivao na pripremanju govora. U trećem Fringsovu govoru, koji je postao slavan, tražila se reforma metoda Svetog oficija (kasnije Kongregacije za nauk vjere kojoj je Ratzinger od 1981. godine do smrti Ivana Pavla II. bio na čelu). Ubrajan je u "progresivne" teologe. Kao teolog, smatra se sljedbenikom sv. Augustina.
230px|desno|mini|U Poljskoj 2003., tijekom proslave 750. obljetnice kanonizacije sv. Stanislava Nadbiskupom i kardinalom je imenovan 1977. godine. Zbog uloge koju je imao kao prefekt najvažnije vatikanske Kongregacije za nauk vjere, počeli su ga smatrati konzervativcem. On je uvijek nijekao da je došlo do bitnih promjena u njegovim stavovima, govorio je da je samo došlo do promjena u naglasku. Bio je jedan od najbližih suradnika svoga prethodnika Ivana Pavla II.
Za poglavara Katoličke Crkve je izabran 19. travnja 2005. Na početku njegova mandata očekivanja su bila različita, mediji su ga uglavnom dočekali "na nož". Izgleda da je s vremenom ipak stekao simpatije vjernika. Za razliku od svoga prethodnika, koji je bio više baziran na moral i socijalnu dimenziju katoličke vjere, želio je upozoriti na teološke teme koje prethode moralu: sloboda, ljubav, Bog i Krist. Njegova prva enciklika Deus caritas est (Bog je ljubav) u kojoj analizira i pokušava pomiriti shvaćanje erotske i kršćanske ljubavi to potvrđuje. U usporedbi s prethodnikom, izgleda da se za razliku od Ivana Pavla II. koji je volio nastup i djelovao vizualno, Benedikt više oslanja na riječ. Napisao je 66 knjiga. Na hrvatskom su mu objavljene knjige: Uvod u kršćanstvo, Sol zemlje, Bog i svijet, Razgovor o vjeri, Bog je s nama, Na putu k Isusu Kristu, Vjera - istina - tolerancija, Božićni blagoslov, Bog Isusa Krista, Moj život (autobiografija), Duh liturgije, U službi istine... On sam svojim temeljnim djelom drži Eshatologiju koju je napisao kao 9. svezak katoličke dogmatike koju je uredio J. Auer. To djelo još nije prevedeno na hrvatski.
Papa Benedikt XVI. odlično je svirao klavir. Uz njemački, dobro govorio francuski i talijanski. Koristio se i latinskim, engleskim, španjolskim, poljskim i portugalskim. Bio je član nekoliko akademija znanosti.http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/tko-je-joseph-ratzinger---274294.html Preuzeto 25. veljače 2013.
Prefekt Kongregacije za nauk vjere
Dana 25. studenog 1981. papa Ivan Pavao II. imenovao je Josepha Ratzingera za prefekta Kongregacije za nauk vjere. Promaknut je unutar Kolegija kardinala u kardinala biskupa s titulom suburbikalne biskupije Velletri-Segni 1993. Bio je imenovan vicedekanom Kardinalskog zbora 1998., i dekan Kardinalskog zbora 2002. Kardinal Joseph Ratzinger pridružio se Europskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Salzburgu 1991., samo godinu dana nakon njena osnutka.http://www.catholicnews.com/data/stories/cns/0502405.htm Preuzeto 15. veljače 2013.
Kao prefekt Kongregacije, Ratzinger je preispitivao, branio i potvrđivao katolički nauk u vezi mnogih aktualnih tema, uključujući kontrolu rađanja, homoseksualnost i međuvjerski dijalog. Preispitivao je djelovanje nekih teologa, pa je npr. teolog Leonardo Boff, pobornik Teologije oslobođenja bio suspendiran. Preispitivao je neke spise isusovačkog indijskog svećenika Anthonyja de Mella, nađene nakon njegove smrti, koji su bili predmet istrage. Za neke od nje, utvrđeno je da odudaraju od crkvenog nauka.
U godini Velikog jubileja 2000. godine, Kongregacija je objavila dokument "Dominus Iesus", u kojem među ostalom piše, da spasenje dolazi od Isusa preko Crkve, koja je njegovo "Tijelo". Izražava se zabrinutost za spas duša protestanskih vjernika i tvrdi se, da protestantske crkve zapravo nisu crkve, već "crkvene zajednice", jer nemaju valjano zaređene biskupe nakon crkvenog raskola.http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_20000806_dominus-iesus_en.html Preuzeto 15. veljače 2013.
Dana 12. ožujka 1983. Joseph Ratzinger, kao prefekt obavijestio je, da je vijetnamski nadbiskup Ngo Dinh Thuc ekskomuniciran jer je nezakonito zaređivao biskupe.
Godine 1997., kada je navršio 70 godina, Ratzinger je pitao papu Ivana Pavla II. za dopuštenje, da napusti Kongregaciju za nauk vjere i postane arhivist u Vatikanskim tajnim arhivima i knjižničar u Vatikanskoj knjižnici, ali je papa odbio.http://www.telegraph.co.uk/news/religion/the-pope/7928493/Pope-Benedict-wanted-to-be-a-librarian.html Preuzeto 15. veljače 2013.
Pontifikat Izbor za papu 230px|desno|mini|Kardinal Ratzinger izabran je za papu 2005. godine. Dok je bio prefekt Kongregacije za nauk vjere, Joseph Ratzinger više je puta izjavio, kako bi volio otići u mirovinu i posvetiti se pisanju knjige na selu u rodnoj Bavarskoj.