Krk (), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²). Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji, a upravno sjedište otoka je grad Krk.
Zemljopis Smještaj Otok Krk pripada Kvarnerskoj skupini otoka smještenoj u sjevernomu Jadranu između poluotoka Istre na zapadu te Hrvatskoga Primorja na istoku. Okružen je Vinodolskim kanalom s istočne, Riječkim zaljevom sa sjeverozapadne i Kvarnerićem s jugozapadne strane. Trokutasta je oblika ili točnije oblika nepravilna četverokuta.
Obala Obala duga 219,12 km tvori brojne uvale (Voz, Sepen, Beli Kamik, Čavlena, Konobe, Stara Baška, Stipanja...), zaljeve (Omišaljski, Krčki, Soline), drage (Puntarska, Bašćanska, Zala) i prirodne luke (Peškera, Malinska, Lagdimor, Vela i Mala Luka, Kijac). Rezultat toga je visoki koeficijent razvedenosti obale otoka Krka od 2,6. mini|lijevo|Uvala Konobe na jugozapadu otoka, nedaleko Punta.
Obala otoka Krka u Riječkome zaljevu niska je i pristupačna, u Kvarneriću djelomično niska i razvedena, s brojnim uvalama među kojima je najveća Puntarska draga. Najdulja obala, ona u Vinodolskome kanalu, može se podijelit u tri cjeline. Južna je izrazito strma gdje se vrhovi od preko 400 metara gotovo okomito spuštaju u more. To je područje izrazitoga krša na kojemu obitavaju bjeloglavi supovi pa je proglašeno ornitološkim rezervatom. S obzirom na to da je skoro potpuno nepristupačna, nije naseljena. Srednji dio je manje strm te pristupačniji, osobito oko uvale Soline. Sjeverni dio pruža se između uvale Slivanjska i uvale Voz. Taj dio naziva se Košćera. Tu je obala ponovno strma i potpuno nepristupačna, ali je bitno niža od one na južnome dijelu istočne obale.
„Nekad najveći“ Otok Krk ima površinu od 405,78 km². Sve do 1993. godine Krk se smatrao najvećim jadranskim otokom. Početkom te godine, Geodetski Zavod Rijeka računalnim mjerenjima dobio je podatak da su otoci Krk i Cres potpuno identične površine, a što je u javnosti izazvalo senzaciju jer se Krk smatrao većim od Cresa za oko 5 km², a i jer je djelovalo nevjerojatnim da dva susjedna otoka imaju potpuno identičnu površinu. Razlog da su se desetljećima pogrešno prikazivale površine ovih dvaju otoka je u tome što je mjerenje njihovih površina prvi i posljednji put bilo 1823. godine, a od tada su podatci bili samo prepisivani.
Krčko otočje mini|lijevo|Otočić Sveti Marko i Krčki most. Iako se vrlo rijetko koristi pojam krčko otočje (arhipelag), ono postoji. Njega, uz Krk, čine: Prvić s 12,76 km² i Plavnik s 8,64 km² površine te nekoliko manjih otočića: Mali Plavnik, Sveti Marko koji služi kao glavni nosač „Krčkog Mosta“, Galun ispred Stare Baške, Kirinčić ili Školjić Veli u zaljevu Soline, Kormati u blizini Plavnika, Zečevo u Vinodolskom kanalu, a koji su kameni, goli otoci bez većega raslinja, te Košljun u Puntarskoj dragi, vegetacijom vrlo bogat rezervat šumske vegetacije na kojem se nalazifranjevački samostan.
Krajobraz mini|Otok Krk, satelitska snimka; jasno se razaznaju ogoljeli, gorski masiv na istoku i prostrani, valoviti, vegetacijom bogati zapadni dio otoka.
1. S obzirom na prirodno-zemljopisne osobine, otok Krk se dijeli na mali sjeverni, prostrani središnji te visoki južni dio.
Sjeverni Krk Crta koja razdvaja sjeverni i srednji Krk prolazi od uvale Sepen do zaljeva Soline. Sjeverni dio pokriva samo 34 km² ili 8,4 % površine otoka. To je zapravo visoravan na oko 60 m visine na kojoj je, zbog vapnenačke podloge i jakih udara sjevernoga vjetra bure, vegetacija degradirana i prevladava golet, osim na zapadnome zaštićenijemu dijelu oko Omišlja – i obala je u tomu području pristupačnija. mini|lijevo|Špilja Biserujka. Istočna obala, Košćera, djeluje poput kamenoga zida visokoga četrdesetak metara. Na tom su djelu pristupačne jedino uvale Voz i Peškera. Vapnenačka građa dovela je do stvaranja najveće špilje na otoku – Biserujke. Nalazi se nedaleko Rudina, uz Omišalj jedinoga naselja u ovom dijelu otoka.
Središnji Krk Središnji Krk obuhvaća najveći dio otoka. To je prostran kraj valovita reljefa s mnogo ponikvi i brdašaca koja rijetko prelaze 200 metara. Litološku osnovu čine vapnenačke i dolomitske stijene sklone trošenju i stvaranju rastresita tla koje je pomiješano s humusom pogodovalo bujnoj vegetaciji, a time i fauni. To je glavni razlog velikoj naseljenosti ovog dijela otoka na kojem je od ukupno 68 otočnih naselja smješteno čak 60.
U zapadnome području, na terasastoj obali koja se blago spušta prema moru smješteni su Njivice, Malinska, Krk, a u uvali Valbiska se nalazi i trajektno pristanište. Najzapadniju cjelinu čini kraj koji se naziva Šotovento. Šotovento obuhvaća deset naselja smještenih podno nekoliko brda koja ga štite od bure, a po čemu je i dobio naziv (tal. Soto vento – ispod vjetra, zavjetrina). mini|lijevo|Pogled s Cresa na središnji dio otoka Krka. U sredini otoka su dva jezera: Jezero kraj Njivica i Ponikve između Malinske i Krka. Nastala su taloženjem aluvijalnih bujičnih nanosa koji su stvorili nepropusnu, ilovu koru što je omogućilo neprotjecanje tj. skupljanje vode. Oba jezera služe za vodoopskrbu otoka, ali s obzirom na to da je voda iz njih slabe kvalitete za piće i da u ljetnim mjesecima često dolazi do pomanjkanja vode, u novije vrijeme se pristupilo spajanju krčke vodoopskrbne mreže s onom Grada Rijeke, koja ima velike kapacitete i izvrsnu kvalitetu vode. Osim toga, područje Jezera je zaštićeno kao ornitološki rezervat zbog velike raznovrsnosti i broja ptica, pretežno selica, koje se tu gnijezde. mini|Trajekt od Krka do Cresa. Istočni dio središnjega Krka čine uzvisine oko Dobrinja te dva polja: Vrbničko (Vrbansko) i Dobrinjsko. Za razliku od Vrbničkog koje je u potpunosti iskorišteno za poljoprivredu tj. vinogradarstvo, Dobrinjsko je polje potpuno zapušteno i zarašćeno gustom šumskom sastojinom. Kroz oba polja teku potoci, a u tom je kraju i više izvorišta koja se također koriste za vodoopskrbu; najznačajniji su Ogreni kraj Dobrinja i Paprate kraj Risike. Istočna je obala niska samo oko uvale Soline, a zatim se postupno diže. Na njoj su najveća naselja Vrbnik i Šilo.
Južni Krk Južni Krk prostire se na području južno od crte Vrbnik – Dunat u Puntarskoj dragi. Ta je linija ujedno i najuži dio otoka sa samo 6 kilometara širine. Južnim Krkom prevladavaju dva usporedna gorska lanca s najvišim otočnim vrhovima te bašćanskom dolinom između njih. U ovu cjelinu ulazi i razvedena zapadna obala koja je oko mjesta Punat (Puntarska draga) niska i pristupačna, a oko Stare Baške viša i manje pristupačna. Istočna je obala potpuno nepristupačna i izrazito strma. mini|lijevo|Južnim Krkom protječe Suha Ričina, jedini stalni vodotok na hrvatskim otocima.
Krajolikom dominiraju ogoljeli pašnjaci ograđeni pastirskim međama – suhozidima, tj. gromačama, te poneki dijelovi plodne zemlje koji su tim istim suhozidima čuvani od erozije, ispiranja od snažnih bujičnih nanosa vode koji se za jakih kiša spuštaju s brda. Iznimke od te ogoljelosti kojoj osim vapnenaca doprinosi jaka i česta bura, su maleno polje u blizini Punta, Sus, i Bašćanska dolina. Oba su nekad bila intenzivno obrađivana, a danas su pretežno zapuštena. Bašćanska dolina nastavak je osnovne sinklinale otoka: Omišaljski zaljev – Omišaljsko polje – Dobrinjsko polje – Vrbničko polje – Bašćanska dolina – Bašćanska draga. Tom flišnom udolinom teče najveći vodotok na otoku, Suha Ričina ili Vela Rika. Osim njezinoga izvorišta, u ovome dijelu otoka još je nekoliko izvora, a oni u blizini Stare Baške se namjeravaju iskoristiti za izgradnju vodovoda za to mjesto. Krajnji dio Bašćanske doline je potopilo more i stvorilo Bašćansku dragu koja se uvukla u otok 3 kilometra. mini|Bašćanska dolina s Bašćanskom dragom i Prvićem u pozadini, lijevo i desno se vide dva usporedna gorska masiva.
2. S obzirom na isključivo reljef, otok se dijeli na istočni i zapadni dio.
Zapadni dio otoka je prostrana valovita zaravan sa samo tri vrha s preko 200 metra.
Istočni dio čini brdski masiv koji se pruža usporedno s Vinodolskim hrbatom na kopnu. Dio toga gorovitog lanca su vrhovi Kozlja (464 m), Diviška (471 m), Hlam (461 m). Između istočnoga i zapadnog dijela pruža se neprekinuta udolina također smjera sjeverozapad – jugoistok. Nju čine Dobrinjsko, Vrbničko i Bašćansko polje, a Omišaljski zaljev na sjeveru te Bašćanska draga na jugu zapravo su potopljeni dijelovi te udoline. Zatim slijedi zapadni gorski lanac s najvišim otočnim vrhovima Obzova (568 m), Veli vrh (541 m), Orljak (537 m), Veli (482 m) i Mali Hlam (446 m), a na jugu nastavak tog masiva predstavlja otok Prvić.
Naselja na otoku Krku Krk je hrvatski otok s najviše naseljenih mjesta. Ima ih ukupno 68. To su:
Općina Baška: Baška, Batomalj, Draga Bašćanska, Jurandvor (4)
Općina Dobrinj: Čižići, Dobrinj, Dolovo, Gabonjin, Gostinjac, Hlapa, Klanice, Klimno, Kras, Polje, Rasopasno, Rudine, Soline, Sužan, Sveti Ivan Dobrinjski, Sveti Vid Dobrinjski, Šilo, Tribulje, Žestilac, Županje (20)
Grad Krk: Bajčići, Brusići, Brzac, Kornić, Krk, Lakmartin, Linardići, Milohnići, Muraj, Nenadići, Pinezići, Poljica, Skrbčići, Vrh, Žgaljići (15)
Općina Malinska: Barušići, Bogovići, Kremenići, Ljutići, Malinska, Maršići, Milčetići, Milovčići, Oštrobradić, Porat, Radići, Sabljići, Sršići, Strilčići, Sveti Anton, Sveti Ivan, Sveti Vid-Miholjice, Turčić, Vantačići, Zidarići, Žgombići (21) mini|Stara Baška je jedno od najizoliranijih, ali i najljepših naselja na otoku. Općina Omišalj: Omišalj i Njivice (2)
Općina Punat: Punat i Stara Baška (2)
Općina Vrbnik: Garica, Kampelje, Risika, Vrbnik (4)
Osim tih naselja postoje više zaselaka koji se vode pod nekim od spomenutih naselja. Neka od njih su: Kosić i Salatić kraj Vrha, Kozarin i Stoza kraj Garice, Glavotok kraj Brzaca, Paprata i Mavri kraj Risike.
Ima i lokaliteta na kojima je do nedavno postojalo naselje, npr. Voz, Jezero, ili će vjerojatno nastati, npr. Valbiska.
Stanovništvo Prema popisu stanovnika iz 2011. godine otok Krk ima 19 286 stanovnika. U odnosu na 2001. godinu (17 860 st.) to je porast od 8%. Uz Pag koji u zadnjem međupopisnom razdoblju bilježi rast od 10%, Krk je drugi otok prema porastu broja stanovnika. Zadnjih tridesetak godina godina Krk bilježi stalni porast broja stanovnika. Glavni uzrok tome je izgradnja Krčkoga mosta 1980. godine koji je najveći dio otoka pretvorio u predgrađe Rijeke.
Poznate osobe Otok Krk dao je mnogo poznatih osoba. Od osoba iz ranije povijesti za koje dosad nije nađeno iz kojeg su naselja, poznat je Jakob Baromić.
Povijest mini|Strmi uspon ceste Ž5125 od Punta prema Staroj Baški. Prapovijest Otok Krk, zahvaljujući zemljopisnoj raznolikosti, bogatoj vegetaciji, blagoj sredozemnoj klimi, mnogim izvorima pitke vode, bio je naseljen još u pretpovijesti. Većina pronađenih predmeta iz toga doba je propala ili se nalazi u muzejima izvan otoka. Na otoku je najveća zbirka tih predmeta u župnom uredu u Vrbniku koju je početkom 20. st. sakupio svećenik Nikola Butković. Riječ je pretežno o glatko izbrušenim kamenim sjekirama, klinovima i batovima te brončanom nakitu, a sve to s područja Vrbnika, Risike, Polja i Dobrinja. Na Košljunu se čuva kameni bat iz Vrbnika, kameni nož pronađen 1881. u Dobrinju, kamena sjekira pronađena na području Punta te brončani nakit. Svi ti predmeti potječu iz mlađeg kamenog te iz brončanog doba.
Osim predmeta, o višetisućljetnoj naseljenosti otoka svjedoče i nastambe građene suhozidom, ali za koje je teško nedvojbeno utvrditi da li potječu iz kamenog doba ili su ih izgradili Iliri. Vjerojatno su neke izgrađene u kamenom dobu, a kasnije su ih koristili i ilirsko pleme Liburni.
Iliri