Francis Beaufort (Navan, 7. svibnja 1774. – London, 17. prosinca 1857.), irski znanstvenik i kontraadmiral Britanske kraljevske ratne mornarice. Kao zapovjednik broda Woolwich premjeravao je između 1805. i 1807. estuarij La Platu. Iz toga vremena potiče Beaufortova ljestvica za jačinu vjetra, u 13 stupnjeva (0 do 12 bofora), prema učincima vjetra na jedrenjake. Ljestvica je međunarodno prihvaćena 1874. i proširena i na učinke vjetra na predmete na kopnu. Danas se koristi za ocjenu jakosti vjetra na mjestima gdje nema mjernih instrumenata za mjerenje brzine vjetra.
Rukovodio je premjeravanjem Sredozemnog mora. Rezultat toga rada je serija pomorskih karta obale Male Azije, sjeverne Afrike, Egejskog arhipelaga i Crnog mora. Pod njegovim rukovodstvom izdan je 1823. godišnjak morskih mijena. Od 1829. rukovodio je hidrografsku službu britanskog Admiraliteta, koju je razvio i podigao na visoku razinu.N. Gažević (ur.) Vojna enciklopedija, Svezak I, Beograd: Redakcija vojne enciklopedije, str. 650.
Ime Francisa Beauforta nose Beaufortovo more (dio Arktičkog oceana) i Beaufortov otok (na Antartici).
Beaufortova ljestvica jakosti vjetra
Stupnjevi bofora Opis vjetra Brzina vjetra Maks. visina vala Glavni učinci vjetra na moru Glavni učinci vjetra na kopnu Fotografija mora Zastava upozorenja 0 Tišina < 1 km/h 0 m Površina mora kao ogledalo Dim se diže okomito uvis < 1 mph < 1 čvor 0 stopa < 0,3 m/s 1 Lahor 1 – 5 km/h 0 – 0,2 m Mreškanje mora Smjer vjetra zapaža se po dimu 1 – 3 mph 1 – 3 čvora 0 – 1 stopa 0,3 – 1,5 m/s 2 Povjetarac 6 – 11 km/h 0,2 – 0,5 m Mali valići, kreste valića su još prozirne i ne lome se Vjetar se osjeća na licu, vjetrulja se pokreće 4 – 7 mph 4 – 6 čvorova 1 – 2 stope 1,6 – 3,3 m/s 3 Slab vjetar 12 – 19 km/h 0,5 – 1 m Veći valići, kreste valića se počinju lomiti Lišće i grančice stalno se njišu 8 – 12 mph 7 – 10 čvorova 2 – 3,5 stope 3,4 – 5,5 m/s 4 Umjeren vjetar 20 – 28 km/h 1 – 2 m Mali valovi, bijele krijeste na vrhovima valova Vjetar podiže prašinu i pokreće manje grane 13 – 18 mph 11 – 16 čvorova 3,5 – 6 stopa 5,5 – 7,9 m/s 5 Umjereno jak vjetar 29 – 38 km/h 2 – 3 m Umjereni valovi, puno bijelih krijesti na vrhovima valova Tanja lisnata stabla počinju se njihati 19 – 24 mph 17 – 21 čvor 6 – 9 stopa 8 – 10,7 m/s 6 Jak vjetar 39 – 49 km/h 3 – 4 m Veliki valovi se stvaraju, brijele krijeste su posvuda Pokreću se velike grane, čuje se zujanje telefonskih žica 25 – 31 mph 22 – 27 čvorova 9 – 13 stopa 10,8 – 13,8 m/s 7 Žestok vjetar 50 – 61 km/h 4 – 5,5 m Vjetar počinje otpuhivati pjenu s valova niz vjetar Njišu se cijela stabla, hodanje otežano 32 – 38 mph 28 –33 čvora 13 – 19 stopa 13,9 – 17,1 m/s 8 Olujni vjetar 62 – 74 km/h 5,5 – 7,5 m Umjereno visoki valovi velike dužine, krijeste valova se lome kružno, vjetar nosi pjenu Vjetar lomi grane na drveću 39 – 46 mph 34 – 40 čvorova 18 – 25 stopa 17,2 – 20,7 m/s 9 Jak olujni vjetar 75 – 88 km/h 7 – 10 m Visoki valovi, guste pruge pjene niz vjetar, smanjena vidljivost Nastaju laka oštećenja na zgradama 47 – 54 mph 41 – 47 čvorova 23 – 32 stope 20,8 – 24,4 m/s 10 Orkanski vjetar 89 – 102 km/h 9 – 12,5 m Vrlo visoki valovi s velikim visećim krijestama, skoro cijela površina je bijela Velike štete na zgradama, čupa drveće iz zemlje 55 – 63 mph 48 – 55 čvorova 29 – 41 stopu 24,5 – 28,4 m/s 11 Jak orkanski vjetar 103 – 117 km/h 11,5 – 16 m Izuzetno visoki valovi, sva površina bijela od pjene, vidljivost jako smanjena Velika razaranja 64 – 72 mph 56 – 63 čvora 37 – 52 stope 28,5 – 32,6 m/s 12 Orkan ≥ 118 km/h ≥ 14 m Zrak je ispunjen s kapljicama vode i pjenom, cijela površina bijela, jako mala vidljivost Katastrofalna razaranja ≥ 73 mph ≥ 64 čvora ≥ 46 stope ≥ 32,7 m/s Izvori: Met Office, Royal Meteorological Society, Encyclopædia Britannica
Izvori
Kategorija:Irski znanstvenici Kategorija:Britanski znanstvenici Kategorija:Hidrografija Kategorija:Geodezija