Množina tvari je omjer brojnosti jedinki tvari (N) i Avogadrove konstante (NA). IHJJ-Struna:Množinakoličina tvari Hrvatska enciklopedija Pod jedinke podrazumijevamo atome, ione, molekule.
Množina tvari označava se s n, a njezina je mjerna jedinica mol.
1 mol je množina tvari koja sadrži isto toliko jedinki (čestica) koliko ima atoma u 12 g (0,012 kg) ugljikovog izotopa 12C, odnosno 1 mol je množina tvari koja sadži Avogadrov broj jedinki ili 6,022•1023 jedinki.
Mol je jedna od sedam osnovnih mjernih jedinica u znanosti. Uvedena je posljednja.
Istoznačnica za množinu tvari je količina tvari (engl.: amount of substance, quantity of matter). U udžbenicima kemije uvriježila se množina tvari
Množinu računamo:
Pri čemu je: Oznaka Značenje Iznos i mjerna jedinica n množina tvari mol m masa tvari g M molna masa tvari (Ar ili Mr) g/mol N brojnost tvari (nema mjerne jedinice) NA Avogadrova konstanta 6,022•1023 mol−1 V0 volumen tvari pri standardnim uvjetima (0 °C, 101325 Pa) dm3 Vm molarni volumen tvari 22,4 dm3/mol Napomena: ? označava vrijednost koja ovisi o zadatku.
Primjeri izračunavanja množine tvari
Pr. 1 Izračunajte množinu tvari klora u 200 g. {| | align="left" | |- | align="left" |
Pr. 2 Izračunaj množinu iona natrija u 0,5 g kuhinjske soli. {| | align="left" | |- | colspan="5" style="border-bottom:1px solid black;" | |- | align="left" |
Pr. 3 U uzorku kromova(III) klorida mase 0,08 g izračunaj množinu kloridnih iona. {| | align="left" | |- | colspan="5" style="border-bottom:1px solid black;" | |- | align="left" |
Vidi Avogadrov zakon
Literatura Primjeri 2 i 3 djelomično su preuzeti: A. Petreski, B. Sever, "Zbirka riješenih primjera i zadataka iz opće kemije", PROFIL international, 4. izdanje, Zagreb, 1997. Habuš, Tomašić, Liber: "Opća kemija 1 : Udžbenik kemije za prvi razred gimnazije", 1. izd., Profil, Zagreb, 2014., , str. 136-138.
Izvori
Kategorija:Kemijska svojstva Kategorija:SI osnovne veličine Kategorija:Stehiometrija