Branko Belan (Postira na Braču, 15. studenog 1912. – Zagreb, 26. travnja 1986.), hrvatski filmski redatelj, teoretičar filma, filmski i televizijski kritičar, romanopisac i novelist.
Životopis
Režirao je niz dokumentarnih filmova 1947. – 61. (Elektrifikacija; Ribari Jadrana; Tunolovci; Vriština i klasje; Ne spavaju svi noću; Istarski puti; Vjekovi Hvara; Jesen na otoku Braču; Mediteranski prozori) te dva dugometražna igrana filma (Koncert, 1954.; Pod sumnjom, 1957.). Prvi mu je donio doživotne probleme s jugoslavenskim političkim sustavom, a drugi, partizanski film snimljen na otoku Korčuli, bio je u potpunosti cenzuriran, premontiran, a zatim i bunkeriran. Autor je priče za slovenski partizanski film Trenutki odločitve (1955.) u režiji Františeka Čapa, koji je također bio bunkeriran zbog ideološki nepoćudne priče.
Daljnja filmska karijera bila mu je u potpunosti onemogućena pa se profesionalno posvetio pisanju. Objavljivao je prve domaće knjige o filmu (Scenarij što i kako, 1960.; Sjaj i bijeda filma, 1966.; Sintaksa i poetika filma, 1979.), modernističke (Kutija od ebanovine, 1960.; Tmora, 1967.) i kriminalističke romane (Biografija utopljenice, 1962.; Obrasci mržnje, 1964.; Tko će pokucati na moja vrata, 1974.). Jedan je od prvih autora znanstvene fantastike u Hrvatskoj (niz novela u Siriusu 1976. – 86.; roman Utov dnevnik, 1982.). Objavio je na stotine filmskih članaka u Telegramu, Slobodnoj Dalmaciji, Vjesniku, Filmskoj reviji, Filmskoj kulturi, Kinematografiji i drugdje. Bio je utemeljitelj Katedre za montažu na Akademiji za kazalište i film u Zagrebu (danas Akademija dramske umjetnosti) i glavni predavač do umirovljenja 1979. Objavio je dvije knjige novela (Lica otputovala, lica umrla, 1963.; Gle, krasne li paprati, 1978.). Prevodio je s engleskoga i talijanskoga; u drugoj polovici 1940-ih preveo je prve filmološke knjige u Hrvatskoj (Renato May, Paul Rotha), a 1950-ih i prvi anglosaksonski SF (I. Asimov). Dobitnik je Nagrade grada Zagreba za roman Kutija od ebanovine, prve dodijeljene nagrade Večernjeg lista za kratku priču, nagrade Dušan Timotijević za filmskog kritičara godine, nagrade Vladimir Nazor za životno djelo na filmu i nagrade SFERA za SF roman godine za Utov dnevnik.
Na Radio Zagrebu emitirano je nekoliko njegovih radiodrama (Jakov u podrumu, 1967.; Raj za mrlje, 1969.; Farsa o čovjeku od imena, 1976.; Pukla grana od orija, 1985.[http://radio.hrt.hr/drugi-program/ep/branko-belan-pukla-grana-od-orija/132595/ Branko Belan „Pukla grana od orija“, Hrvatski radio, Drugi program, emisije (pristupljeno 19. travnja 2018.)). Prema njegovim predlošcima realizirane su i tri TV drame u produkciji Televizije Zagreb: Biografija utopljenice (1965.), Deseti rođaci (1968.) i Nina-nana za Pavlicu (1976.). Hrvatski radio emitirao je, u novije vrijeme, novu, dvodijelnu dramatizaciju romana Biografija utopljenice (2017.).[http://radio.hrt.hr/prvi-program/ep/branko-belan-biografija-utopljenice-1dio/197365/ Branko Belan: Biografija utopljenice (1. dio), Hrvatski radio, Radio scena, Izlog Dramskog programa (pristupljeno 19. travnja 2018.)
Danas se tad inkriminirani Koncert smatra jednim od klasika hrvatske kinematografije i prvim djelom hrvatskoga filmskog modernizma. Splitski klub ljubitelja SF-a nosio je Belanovo ime. God. 2006. uvršten je, na uvodnom mjestu, u antologiju hrvatske znanstvenofantastične novele 1976-2006., Ad astra (urednici Aleksandar Žiljak i Tomislav Šakić).[http://www.zarez.hr/clanci/astronauti-hrvatskog-sf-a Siniša Nikolić, "Astronauti hrvatskog SF.a, Zarez, 22. 3. 2007., pristupljeno 19. travnja 2018.), Hrvatski radio, Radio scena, Izlog Dramskog programa (pristupljeno 19. travnja 2018.)
Bibliografija
Kutija od ebanovine, Zagreb 1960. - roman Scenarij – što i kako, Zagreb 1960. Biografija utopljenice, Zagreb 1962. - roman Lica otputovala, lica umrla, Zagreb 1963. - zbirka novela Obrasci mržnje, Zagreb 1964. - kriminalistički roman Sjaj i bijeda filma, Zagreb 1966. Tmora, Zagreb 1967. - roman Tko će pokucati na moja vrata, Zagreb 1974. - roman Životopis utopenej - Vzorce nenavisti, Bratislava 1974. Kto zapuka do moich drzwi , Lodz 1976. Gle krasne li paprati, Zagreb 1978. - zbirka priča Sintaksa i poetika filma: teorija montaže, Zagreb 1979. Utov dnevnik, Biblioteka naučne fantastike Kentaur, Beograd 1982. - roman Izabrana djela, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 132, Zagreb 1984.
Filmografija
Elektrifikacija, 1948. Tunolovci, 1948. Ribari Jadrana, 1948. Vriština i klasje, 1949. Ne spavaju svi noću, 1951. Istarski puti, 1953. Koncert, 1954. - dugometražni igrani film Pod sumnjom, 1956. - dugometražni igrani film Jesen na otoku Braču, 1957. Europa kampuje na Jadranu, 1958. Vjekovi Hvara, 1959. Mediteranski prozori, 1960. Dobričina, 1966. - kratkometražni igrani film
Izvori
Literatura i vanjske poveznice Branko Belan na IMDB-u Branko Belan u Bazi hrvatske kinematografije Branko Belan u Hrvatskom biografskom leksikonu Članak o Koncertu u Filmskom leksikonu Leksikografskoga zavoda "Od vrhunskoga do rutinskoga: dokumentarni filmovi Branka Belana (I)" , tekst kritičara i redatelja Zorana Tadića u Vijencu "Ispraćaj aplauzom: dokumentarni filmovi Branka Belana (II)" , tekst kritičara i redatelja Zorana Tadića u Vijencu "Gromoglasni šapat: igrani filmovi Branka Belana" , tekst filmologa Tomislava Šakića u Vijencu "Filmska fotografija u filmovima Branka Belana" , članak pedagoga i filmskog publicista Krešimira Mikića "»Krimić kao literatura«: Biografija utopljenice Branka Belana između egzistencijalizma i popularne književnosti", studija komparatistice Maše Grdešić na web-stranicama Odsjeka za komparativnu književnost "Mediteranski prozori: S ponistre", esej kritičarke i filmologinje Višnje Vukašinović Nenad Polimac, Željko Ivanjek: Branko Belan: zaboravljeni klasik (Profil Knjiga, Zagreb 2019)
Kategorija:Hrvatski filmski redatelji Kategorija:Hrvatski romanopisci Kategorija:Hrvatski pisci znanstvene fantastike Kategorija:Hrvatski novelisti Kategorija:Životopisi, Postira Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za filmsku umjetnost