mini|desno|250px|Dvorac obitelji Šomšić. BobovecSanja Vulić: O govorima Hrvata u Mađarskoj, Podravina.net, objavljeno 9. ožujka 2007. (također i BobovišćeStančić, Marko Horvat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 29. kolovoza 2020. <https://enciklopedija.hr/clanak/57750>. i Baboča); (mađ. Babócsa) je selo u južnoj Mađarskoj.
Zauzima površinu od 30,99 km četvornih.
Zemljopisni položaj Nalazi se na 46° 2' sjeverne zemljopisne širine i 17° 22' istočne zemljopisne dužine. Belső-Somogy je južno, a granica s Republikom Hrvatskom se nalazi 5 km dalje. Najbliže naselje u RH je Brodić.
Sjeveroistočno od sela je rječica Rinya koja se ulijeva u Dravu.
Bojevo je 1 km zapadno, Rasinja je 3,5 km zapadno-sjeverozapadno, Vunep je 3 km sjeverno, Arača je 3 km sjeveroistočno, Komluš je 2 km jugoistočno, Petrida je 1,5 km južno-jugoistočno.
Upravna organizacija Upravno pripada Barčanskoj mikroregiji u Šomođskoj županiji. Poštanski broj je 7584.
U Bobovcu djeluje jedinica romske manjinske samouprave.
Povijest Područje je naseljeno još u pretpovijesti. U Bobovcu su nađeni nalazi iz bakrenog i brončanog doba.
u vrijeme kralja Arpada je narod Tibolda sagradio utvrdu na brdu iznad toka rijeke Rinje.Prirodna BLAGA Suradnja na polju ekološkog turizma, razvoja ekoturističkih web-stranica i programa kvalitetne ponude - SLO-HU-CRO 2006/01/006/HU
Pripadao je ugarskim plemićima Bogátu i Koppányu. Mađarski kralj Stjepan I. Sveti je eksproprirao taj posjed poslije njegove smrti i dao ga benediktincima. Prema papinskim spisima je 1332. na tom mjestu stajala kapelica. Poslije je pripadao obiteljima Tibold i Marczali. Zabilježeno je da je kralj Vladislav II. Jagelović boravio u utvrdi u Bobovcu kao gost obitelji Báthory.
U doba turskih osvajanja su bile velike borbe za tvrđavu: zauzeo ju je 1552. turski vojskovođa Toigon Ozman za najezde na Južno Prekodunavlje, a kad ju je palatin i hrvatsko-slavonski ban Toma Nadaždi pokušao vratiti, eksplodiralo je nekoliko eksplozivnih punjenja i pri tome porušilo veliki dio tvrđave. András Báthory ju je obnovio, no Turci su opet krenuli na tu tvrđavu nakon što su zauzeli Siget i pri tome ju opet oštetili u borbama.
Nikola Zrinski ju je konačno vratio u ugarske ruke 1664. Zabilježeno je da je 11. veljače 1664. Zrinski izvijestio o uspješnoj zimskoj kampanji protiv Turaka. Te godine su Turci srušili zgradu opatije.
Neko vrijeme nisu doseljavali Mađari u Bobovec. Ipak, Bobovec je brzo napredovao, tako da je 1715. postao trgovište (mezőváros), a nešto kasnije kotarskim sjedištem.
1891. je u Bobovcu živjelo 2443 Hrvata i Mađara.
1953. su u bobovečkoj okolici nađena velika plinska polja i usporedno s njima i termalna voda. Eksploatiranje termalne vode je počelo 1960.
Promet Nalazi se na željezničkoj prometnici Velika Kaniža-Pečuh. U selu se nalazi željeznička postaja.
Stanovništvo Bobovec ima 1904 stanovnika (2001.). Mađari su većina. Romi čine 10,9%, Hrvati čine 0,2% te ostali. Rimokatolika je 85%, kalvinista je 3,3%, luterana 0,2% te ostalih.
Mjesni Hrvati pripadaju podravskoj skupini mađarskih Hrvata. Nemzeti és etnikai kisebbségek Magyarországon Dinko Šokčević: Dráva menti horvátok Hrvati u Bobovcu gotovo posve mađarizirani, tako da samo najstariji govore hrvatski.Hrvatska znanstvena bibliografija Sanja Vulić: Kajkavski govori podravskih Hrvata u Mađarskoj, str. 2.
Kultura Dani narcisa
Znamenitosti turska tvrđava ruševine crkve (katedrala u gotičkom stilu) iz doba Arpadovića ruševine zemljane utvrde, jedne od najstarijih u Šomođskoj županiji ostatci benediktinskog samostana i groblja pašina palača iz turskih vremena koja je neko vrijeme bila tursko parno kupatilo dvorac Šomšić (Somssich) u klasicističkom stilu iz 1820. Bobovečki pašin vrt
Izvori
Vanjske poveznice Babócsa a Vendégvárón Babócsa címerének bemutatása Basakert (Nárciszos) – képek Árpád-kori vár – képek Régi képeslapok Babócsáról Termálfürdőjéről Légifotók Babócsáról Archív kép Bobovec na fallingrain.com
Kategorija:Naselja u Šomođskoj županiji