Prosjaci i sinovi

Prosjaci i sinovi hrvatska je televizijska serija snimljena 1971. prema scenariju Ivana Raosa.

Roman Prosjaci i sinovi, u kojem se prikazuju zgode i nezgode obitelji prosjaka, galantara i torbara u njihovoj borbi za opstanak na tvrdom kamenu, objavljen je nakon što je TV serija već bila snimljena. Raos je iz Medova Doca u Imotskoj krajini i njegovi predci su se bavili švercom.

Potomstvo divendida Prpe predvodi na početku serije Kikaš, koji i nakon sloma Austro-Ugarske Monarhije nastavlja tradicionalni prosjački zanat svoga roda, zarađujući kruh svagdašnji ne lopatom i rukama nego sa svoga ramena. Dok je Kikaš bio stara garda, koja je obilazila sela svog kraja, njegov unuk Matan odlazi u Zagreb i širi svoju struku po srednjoj Europi. Arhineprijatelj dida Kikaša bio je Škiljo iz Zagvozda, a Matan ima svoju dektivu odnosno puliciju.

Zbog netom slomljena hrvatskoga proljeća serija nije bila objavljena dvanaest godina, te je prvi put na Televiziji Zagreb prikazana tek od 9. veljače do 3. svibnja 1984. Tada je cenzuriran prizor iz šeste epizode u kojemu don Pavao na samrtnoj postelji govori monolog izravno upućen Matanu mlađem u kojem poziva svoje da ostanu na svome. Čak se misli da je pojava romana ubrzala zabranu serije jer su ljudi u romanu mogli pročitati neke stvari kojih nije ni bilo u seriji.

Serija je tijekom premijernog emitiranja imala veliku gledanost i postala je jedna od najpopularnijih domaćih serija, upamćena po legendarnim dijalozima i monolozima. Uloga Matana postala je jedna od najpoznatijih i najpopularnijih u karijeri Rade Šerbedžije. U neovisnoj Hrvatskoj doživjela je niz repriziranja. Nazivana je svjedokom novog razdoblja televizije u boji, osnovnoškolskom lektirom hrvatskog filma i najboljom televizijskom serijom snimljenom u ovim krajevima.

Radnja mini|Did Kikaš i mladi Matan, zvan Potrka|lijevo U središtu je radnje potomstvo divendida Prpe, na čelu s Kikašom (Fabijan Šovagović). S vremenom se zanat koji nastavlja Kikašov unuk Matan (Rade Šerbedžija) prilagođava novim mogućnostima i prilikama. Bježeći od golog kamena i sirotinje, koja je sudbina toga kraja, Matan postupno obogaćuje tradiciju novim oblicima zarade s ramena. Što dovitljivošću, a što prevarom, širi svoju vojsku i plijen da bi uoči rata krenuo i u osvajanje novih tržišta, razmilivši se sa svojim torbama po srednjoj Europi.TV profil.net Prosjaci i sinovi – epizoda 1

mini|Matan i rodijak Šunje Izbijanje Drugog svjetskog rata ne može čovjeku Matanova kova poremetiti poslove. On će samo još jednom prilagoditi prilikama svoj zanat. Čak i za onog kratkog i prislilnog predaha, koji će ga na neko vrijeme prikovati za tlo neutralne Švicarske, Matan neće sjediti prekriženih ruku. Švercat će ljude, iznenađujući i samog sebe, jer po prvi put neće u tome tražiti neku korist. Završetak rata traži od Matana novo prilagođavanje. Sve se mijenja, osim Matanove struke. Ostarjelog Matana i dalje draži nadmetanje s njegovom dragom i vjekovječnom pulicijom koja ga cijelog života ganja, a nikako da ga uhvati. Bez protivnika koji bi mu bio ravan, Matanu nema ni života, ni veselja. Kao što je djed imao svog Škilju, a s kojim se cijeloga života nosio, tako i Matan ima svoju puliciju s kojom će se nositi sve do kraja.

Epizode

Glumačka postava i likovi Serijom Prosjaci i sinovi defilira niz šarolikih i osebujnih likova koje radnja vodi iz jedne dogodovštine u drugu. Grubost i tragika, na mnogim mjestima izrasle iz tla i tradicije, smjenjuju se kako epizode serije odmiču sve više s akcentima humora, tako da serija u svojoj drugoj polovici i po scenariju i po režijskom postupku sve više poprima komediografski karakter, da bi se na kraju, u intonaciji, ponovno približila tragičnom i lirskom početku.

Osim niza većih ili manjih uloga, serija se pamti i po nekoliko izvanrednih i pravih glumačkih kreacija. Među njima je i Kikaš, u intrepretaciji Fabijana Šovagovića, Matan kojeg glumi Rade Šerbedžija, Vrtirepka Vlaste Knezović i Jokaš Milana Srdoča. Dilemu oko tumača lika Kikaša Vrdoljak nije imao: Fabijan Šovagović je bio prvi i jedini redateljev izbor. Odraslog Matana počeo je glumiti Boris Dvornik, ali zbog teško bolesnog oca raskinuo je ugovor, a Matan je postao Rade Šerbedžija.Slobodna Bosna Kikaš, Matan i Vrtirepka ponovo u BiH

Vlastu Knezović, tada studenticu četvrte godine glume na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, Vrdoljak je gledao u Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja redatelja Boška Violića.Slobodna Bosna Kikaš, Matan i Vrtirepka ponovo u BiH Kao naturščik u ulozi seoskog djeteta u se seriji pojavljuje kasniji poznati hrvatski nogometaš i državni reprezentativac Ivan Gudelj. O liku Izdiguzice Vrdoljak je rekao:Slobodna Bosna Kikaš, Matan i Vrtirepka ponovo u BiH Obavezna TV lektira – Četrdeset godina zabranjene TV serije Prosjaci i sinovi

did Kikaš – Fabijan Šovagović, tvrd ali pravedan unuk Matan Špalatrin – Rade Šerbedžija (kao odrasli) Stjepan Puljić (kao mladi, Potrka) Zlatka Vrtirepka – Vlasta Knezović Jokaš – Milan Srdoč Nuša – Iva Marjanović

Doktor – Antun Kujavec Poprda – Biserka Alibegović Podlivoguz – Zlatko Madunić Livoguza – Zdenka Trach Divac – Špiro Guberina Copac – Zvonko Lepetić Šunje – Ilija Ivezić Dektiva – Uglješa Kojadinović baba Anđuka – Tana Mascarelli don Pava – Miloš Kandić don Petar – Nikola Car Antiša – Mladen Crnobrnja Iviša, Matanov brat – Mustafa Nadarević Šalom – Ivo Fici

Proizvodnja

Sve je počelo kada je Televizija Zagreb raspisala natječaj za humoristične serije. Tada su prihvaćena tri scenarija: Naše malo misto, Gruntovčani i Prosjaci i sinovi. Zora Dirnbach jest potpisana kao urednica Prosjaka i sinova, ali o bitnim stvarima vjerojatno je odlučivao Branko Lentić, koji je tada bio glavni urednik Programa Televizije Zagreb.

Nije bilo poznato je li redatelj Antun Vrdoljak predložio da Ivan Raos napiše scenarij ili ga je on već imao napisana, ili je, s obzirom na to da su zemljaci iz Imotske krajine, znao da piše roman, pa su i pisanje knjige i scenarija, u kojima se prikazuju zgode i nezgode obitelji prosjaka, galantara i torbara u njihovoj borbi za opstanak na tvrdom kamenu, išli usporedno. Vrdoljak je objasnio:

Serija je snimana tijekom 1971. i početkom 1972., čak i nakon hrvatskog proljeća, a Vrdoljak je već bio smijenjen s mjesta predsjednika Društva filmskih radnika Hrvatske. Serija je snimana u najgore vrijeme. Enterijeri su urađeni u privatnom ateljeu na Trešnjevci u Zagrebu. Ostatak je snimljen u Zmijavcima.

Serija je bila snimana po rukopisnom scenariju. Raos je tek poslije objavio roman. Roman sadrži i radnju koje nema na ekranu. Serija je snimljena 1972. godine, Hrvatsko proljeće ugušeno je i 12 je godina bila zabranjena u bunkeru. Prvi je put bila emitirana 1984. godine. Komunistički cenzori su iz serije izbacili nekoliko prizora. Cenzura je negdje otišla i dalje: monolog popa don Pavla o odseljavanju Hrvata s rodnog kamena su uništili i u filmskom negativu serije.Mladen Vuković: Slikovite Raosove rečenice u "Prosjacima i sinovima". Tribina u povodu 45 godina objavljivanja prvog izdanja romana "Prosjaci i sinovi" Ivana Raosa , Hrvatski radio – Radio Split, 7. lipnja 2016. Pristupljeno 29. prosinca 2016.Stranica sadrži zvučni zapis Antuna Vrdoljaka o popularnosti serija, anegdotama sa snimanja, škakljivim pitanjima.

Emitiranje

Prosjaci i sinovi Ivana Raosa u režiji Antuna Vrdoljaka, također su svjedočili o nečem novom: kraju crno-bijele televizije i početku televizije u boji. Prosjaci i sinovi ipak nisu bili pravi vjesnik tog razdoblja, jer su punih 12 godina proveli "u bunkeru" zbog političkih ožiljaka njegovih autora, međutim, stigli su novi, puno podobniji reprezentanti.Nenad Polimac Zaboravljene zlatne serije Jutarnji list, 24. studenog 2007. O zabrani emitiranja serije, Vrdoljak je rekao:

Serija je premijerno emitirana 1984. godine, a dvije, od ukupno trinaest epizoda, okrznule su i sarajevsku Olimpijadu (8. – 19. veljače). Emitirale su se između natjecanja u alpskom skijanju i umjetničkom klizanju. Tijekom toga emitiranja, cenzuriran je jedan dio šeste epizode, kada don Pavao, kojeg je utjelovio Miloš Kandić, na samrtnoj postelji govori monolog izravno upućen Matanu mlađem u kojem samo poziva svoje da ostanu na svome. Ipak, filmski cenzori te su godine zabranili emitiranje onoga što do tada nisu uspjeli uništiti. Neki su dijelovi onoga što je govorio don Pavao izbačeni. Vrdoljak je pokušao montirati integralnu verziju serije, ali su vrlo bitni dijelovi izrezani i uništen je negativ.

U neovisnoj Hrvatskoj, serija je doživjela niz repriziranja na HRT-u. Prvo repriziranje u BiH dogodilo se 2012. na televiziji OBN, a popratila ga je Slobodna Bosna intervjuuom s redateljem Antunom Vrdoljakom i glumicom Vlastom Knezović.

Nasljeđe

Matan, Kikaš, Vrtirepka i mnogi drugi legendarni likovi iz Prosjaka i sinova popularizirali su Imotsku krajinu pa je i veliki broj fanova serije, nakon njenog premijernog prikazivanja, hodočastio u taj dio Hrvatske i obilazio lokacije na kojima su snimljene neke od nezaboravnih scena ukupne jugoslavenske televizijske i filmske produkcije. Imoćani su se odužili svom Matanu kada je u kolovozu 2010. otkriven spomenik Matanu, za sve one koji ga vole. Na Facebooku, stranica Matan ima preko 46 tisuća obožavatelja.Facebook Matan 46.274 sviđa nam se, 1. kolovoza 2014.

Izabrani citati

Tri koraka isprid mene, silo nečista.szssplit.hr , "Nuša i Matan na moderan način", Ivana Granić, objavljeno 9. prosinca 2013., pristupljeno 15. siječnja 2017. Sve ti je Amerika, di nije ovo naši kamen, ovi ždrak, ovo naše sunce, i slavići i vrane, naše vrisi, naša misečina. Sve ti je Amerika. Svudi ti se manta, a ovdi bistri. Svudi pijano teturaš, a ovdi, Matane, ovdi živiš. Ja tamo nisam živila. – Vrtirepka o životu u Americi i povratku u domovinu, trinaesta epizoda.YouTube: Prosjaci i sinovi – dio iz zadnje epizode (prica o povratku u rodni kraj)

Kritike

Nenad Polimac u svojoj kolumni u Jutarnjem listu, naslovljenom Zaboravljene zlatne serije, nazvao je Prosjake i sinove svjedokom kraja crno-bijele i početka televizije u boji, ali ipak ne pravim vjesnikom toga razdoblja zbog 12 godina zabrane emitiranja. Leon Rizmaul, iz Dokumentarnog programa Hrvatske televizije, u najavi emitiranja Prosjaka i sinova za Hrvatski vojnik napisao je: "Iako sam ovu seriju gledao već toliko puta da većinu dijaloga znam napamet, siguran sam da će me ponovno zalijepiti uz ekran. Dakle, u profesorskom stilu vam poručujem: riječ je o osnovnoškolskoj lektiri hrvatskog filma i nemamo što razgovarati dok je ne svladate!".Leon Rizmaul Prosjaci i sinovi broj 192, lipanj 2008. Na IMDb-u, serijal je, nakon ocjena više od četiristo korisnika, ocjenjen s 9,1 na ljestvici do 10.IMDb.com Prosjaci i sinovi Ratings: 9,1/10 from 434 users, 19. veljače 2015. Sarajevska Slobodna Bosna ju je nazvala najboljom domaćom serijom:

Izvori

Vanjske poveznice

Matan Facebook stranica koja sadrži brojne monologe i dijaloge iz serije Matan ("Prosjaci i sinovi") književna i psihološka analiza lika na brodarica.net

Kategorija:Hrvatske dramske serije Kategorija:Televizijske serije iz 1980-ih Kategorija:Televizijske serije na HTV-u