Guangdong (kineski: 广东, pinyin: Guǎngdōng; kantonski: Gwóngdūng poznata i kao Kwangtung ili Pokrajina Kanton, je kineska pokrajina na južnom dijelu Narodne Republike Kine, na obali Južnokineskog mora. Guangdong u prijevodu znači „istočno prostranstvo”.
Glavni grad Guangzhou i gospodarsko čvorište Shenzhen su među najmnogoljudnijim i najvažnijim gradovima u Kini. mini|lijevo|<center>Most Humen na Bisernoj rijeci mini|lijevo|<center>Ušće rijeke Xinfeng u rijeku Dong Jiang u gradu Heyuanu Zemljopis mini|lijevo|<center>Park podignut u spomen bitke kod Yamena 1279. god. u Xinhuiju, Guangdong mini|lijevo|<center>Druga bitka za Chuenpee 7. siječnja 1841. god. tijekom Prvog opijumskog rata mini|lijevo|<center>Europska ulica u Chi Kan Townu, Kaiping mini|<center>Glavni grad pokrajine, Guangzhou mini|<center>Noćna panorama Shenzhena mini|<center>Avenija Dongguana Pokrajina Guangdong graniči na sjeveroistoku s pokrajinom Fujian, na sjeveru s pokrajinama Jiangxi i Hunan, na zapadu s autonomnom regijom Guangxi. Mali dio obale čine dvije posebne administrativne regije Kine koje čine Hong Kong i Makao. Morskim putem ima doticaj s otočnom pokrajinom Hainan.
Guangdong ima jednu od najdužih obala od svih kineskih pokrajina. Guangdong ima površinu od 197.100 km² i čak 104.303.132 stanovnika (prema podacima iz 2011.)
Glavni grad pokrajine je Guangzhou (bivši Kanton) koji leži na vrhu delte Biserne rijeke. Delta je ispunjena stotinama otočića, dok je Pratas otočje, 340 km južno od Hong Konga, pod upravom pokrajine Tajvan.
Gorje Nan (南岭 Nánlǐng) čini sjevernu granicu pokrajine, a najviši vrh joj je Shikengkong s 1.902 m nadmorske visine. Planina Danxia (天生三橋, Danxiashan) je dala ime jedinstvenom Danxia reljefu koji je UNESCO-ova svjetska baština od 2010. god. Na slikovitoj planini je izgrađen i veliki broj hramova, a kroz nju prolazi rijeka kojom brodovima posjetitelji mogu uživati u krajoliku slavnih crvenih stijena raznolikih oblika i veličina. Naslavnije tvorevine su Yangyuan ("Očeva stijena") koja podsjeća na falus, te Yinyuan špilja koja donekle podsjeća na vaginu.
Klima Po Köppenovoj klasifikaciji klime pokrajina Guangdong ima vlažnu suptropsku klimu s vrućim vlažnim monsunskim ljetima i toplim zimama.
Prosječna temperatura u lipnju u dolini rijeke Xi Jiang, koja je 28-30° C, i to se ne razlikuje bitno od temperatura u donjem Jangceu i Huang Hou, ali je zato prosječna siječanjska temperatura znatno veća, između 13 do 16° C. Zbog čega je u Guangdongu moguće imati po dvije žetve. Padaline su izrazito neravnomjerno raspoređene sa sjeverom koji ima oko 1.200 mm godišnje do vlažnih južnih područja s gotovo 2.800 mm godišnje.
Povijest
Najveći dio današnje pokrajine, koja je u početku pripadala nekineskom području Nan Yue, pripao je Kini još u vrijeme dinastije Qin u 3. stoljeću prije Krista. Od 226. god. dobiva naziv Guangdong, što znači „istočno prostranstvo”, koje je s Guangxijem („Zapadnim prostranstvom”) činilo pokrajinu Liangguang (兩廣; doslovno „Dva prostranstva”), koja je tijekom dinastije Song podijeljena na današnje pokrajine.
Pomorska Bitka kod Yamena (崖门战役) se odigrala 12. ožujka 1279. god. između mongolskih snaga dinastije Yuan na jednoj, i kineskih snaga dinastije Song na drugoj strani. Iako su Mongoli imali deset puta manje brodova od dinastije Song, vještom taktikom su nanijeli katastrofalni poraz u kome je uništena ne samo flota dinastije Song, nego su i likvidirani svi članovi dinastije, nakon čega je cijela Kina pala pod mongolsku vlast.
Portugalci su je u 16. st. prozvali Kanton prema transliteraciji naziva pokrajinskog sjedišta, grada Guangzhoua, Cantão. Zbog toga se i dominantni Yue kineski (jezik) naziva „kantonskim dijalektom”.
Guangdong je bio mjesto brojnih sukoba tijekom Opijumskih ratova između Kine i zapadnih sila od 1839. do 1860. god.
Nakon pada Carstva i kolapsa državne vlasti početkom 20. stoljeća, Guangdong je bio prvo uporište Kuomintanga i središte republikanske vlade. No,od 1929. – 1936. god. vladao je lokalni ratni zapovjednik Ch'en Chi-t'ang kao autonomnim područjem, a tijekom 1931. god. Wang Jingwei je u Kantonu osnovao oporbenu vladu koja je 1936. god. podržala osnivanje nacionalne vlade. Tijekom Drugog svjetskog rata Japanci su zauzeli glavni grad i dijelove pokrajine, a 1945. god. Kuomintang je ponovno osvojio pokrajinu, samo da bi je 1949. god. osvojila komunistička Narodno-oslobodilačka armija Kine.
Znamenitosti
Pored brojnih velegradova na obalama Biserne rijeke, u Guangdongu se nalaze i druge znamenitosti kao što je grad Kaiping (kineski: 開平, pinyin: Kāipíng) koji je najpoznatiji po tisućama višekatnih dialou (碉樓) tornjeva koji su izgrađeni u ovom području za dinastije Qing, većinom 1920-ih i 1930-ih, a koji su upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2007. god.Dialou tornjevi Kapinga i okolnih sela na UNESCO-ovim stranicama Preuzeto 28. kolovoza 2011. kao "kompleksan i raskošan spoj tradicionalne kineske arhitekture i zapadnjačkih dekorativnih elemenata".
Uprava Guangdong se dijeli na prefekture: Zemljovid # Naziv Upravno sjedište Kinesko pismoPinyin Stanovništvo (2010.)— Pod-pokrajinski grad —9.GuangzhouYuexiu (distrikt)广州市Guǎngzhōu Shì12.700.80021.ShenzhenFutian (distrikt)深圳市Shēnzhèn Shì10.357.938— Gradska prefektura —1.QingyuanQingcheng (distrikt)清远市Qīngyuǎn Shì3.698.3942.ShaoguanZhenjiang (distrikt)韶关市Sháoguān Shì2.826.6123.HeyuanYuancheng (distrikt)河源市Héyuán Shì2.953.0194.MeizhouMeijiang (distrikt)梅州市Méizhōu Shì4.240.1395.ChaozhouFengxi (distrikt)潮州市Cháozhōu Shì2.669.8446.ZhaoqingDuanzhou (distrikt)肇庆市Zhàoqìng Shì3.918.0857.YunfuYuncheng (distrikt)云浮市Yúnfú Shì2.360.1288.FoshanChancheng (distrikt)佛山市Fóshān Shì7.194.31110.DongguanDongguanNancheng (distrikt)东莞市Dōngguǎn Shì8.220.23711.HuizhouHuicheng (distrikt)惠州市Hùizhōu Shì4.597.00212.ShanweiChengqu (distrikt)汕尾市Shànwěi Shì2.935.71713.JieyangRongcheng (distrikt)揭阳市Jiēyáng Shì5.877.02514.ShantouJinping (distrikt)汕头市Shàntóu Shì5.391.02815.ZhanjiangChikan (distrikt)湛江市Zhànjiāng Shì6.993.30416.MaomingMaonan (distrikt)茂名市Màomíng Shì5.817.75317.YangjiangJiangcheng (distrikt)阳江市Yángjiāng Shì2.421.81218.JiangmenPengjiang (distrikt)江门市Jiāngmén Shì4.448.87119.ZhongshanZhongshanDongqu (distrikt)中山市Zhōngshān Shì3.120.88420.ZhuhaiXiangzhou (distrikt)珠海市Zhūhǎi Shì1.560.229
Prefekture se nadalje dijele na 49 distrikta, 30 gradskih okruga, 42 okruga i tri autonomna okruga.
Stanovništvo
Od siječnja 2005. Guangdong je i najmnogoljudnija kineska pokrajina sa 79 milijuna trajno naseljenih stanovnika i 31 milijun imigranata koji žive tamo više od 6 mjeseci u godini. Njegovih 104.303.132 stanovnika, prema popisu iz 2010. god., čini 7,79% ukupnog broja stanovnika Kine.Šesti popis stanovništva Kine 2010. god., China NBS Preuzeto 19. srpnja 2013.
Gospodarstvo mini|<center>Najveći prodajni centar na svijetu, Xinhuánán MALL u Dongguanu Godina Bruto domaći proizvod 1980. 24.521 1985. 55.305 1990. 140.184 1995. 538.132 2000. 966.223 2008. 3.570.000 2009. 3.908.159 2010. 4.596.300 Guangdong je gospodarski najrazvijeniji dio Kine i jedno od najvećih gospodarstva u Kini. God. 2009. Bruto domaći proizvod Guangdonga je bio 572.121 milijuna dolara što je usporedivo s veličinom gospodarstva Turske ili Indonezije, da bi 2011. god. iznosio 815,53 milijardi dolara, što je otšrilike gospodarstvo Nizozemske; odnosno 7.787 dolara po glavi stanovnika. God. 2012. BDP po stanovniku je bio četvrti po redu u Kini, iza pokrajina Jiangsu, Zhejiang i Liaoning. Sama pokrajina čini 12% ukupne nacionalne proizvodnje, a u Guangzhou se održava najveći sajam uvoza i izvoza u Kini, tzv. „Kantonski sajam”.
Izvori
Vanjske poveznice Službene stranice vlade pokrajine Guangdong Complete Map of the Seven Coastal Provinces (1821. – 1850.)
Kategorija:Kineske pokrajine