mini|Ciprej je i medonosna biljka Ciprej (uskolisni kiprej, kiprovina, vrbolika, lat. Chamaenerion angustifolium; sin. Epilobium angustifolium), zeljasta je biljka iz porodice Onagraceae. Udomaćena je u umjerenim dijelovima sjeverne hemisfere. Naraste do 2,5 metra visine. Cvjetovi su ružičasti.
Neki je botaničari svrstavaju u rod Chameriona. Mladi listovi i izdanci, te podanak biljke su jestivi, a biljka u cvatu se može koristiti kao čaj. U Rusiji se smatra za ljekovitu biljku, izrazitog protuupalnog djelovanja. Raste na šumskim čistinama i paljevinama od nizina pa do subalpskog i alpskog pojasa. Nacioalni je cvijet kanadskog Yukona. Voli svježa, hranjiva tla bogata nitratima. Kod nas ga najviše ima na Velebitu te u Gorskom kotaru.
Ime vrste angustifolium znači uskolisnat, od angustus (uzak) i folium (list)Priroda i biljke Pristupljeno 14. kolovoza 2018.
Opis
Stabljika je crvenkaste boje, visine do 250 cm, listovi su spiralno položeni, naizmjenični, kopljasti, dužine najviše 10–15 cm,.Cvjetovi ružičaste boje, promjera 2–3 cm. Plod je uska, četverokutna čahura dužine 4–8 cm i crvene boje. Otvara se pucanjem na četiri dijela koji se savijaju unazad i oslobađaju veliki broj sjemenki s dugačkim, bijelim čupercima.
Sastav Mladi listovi i korijenje cipreja sadrže od 10 do 20% tanina. Lišće - do 15% sluzi. Sadrži i veliku količinu biljnih vlakana (celuloza), lecitina, Vitamin C (90 do 388 mg u 100 g svježe biljke; tj. 5-6 puta više nego limun), karotina do 4,3 mg%, šećer, organske kiseline, pektin, flavonoide i tragove alkaloida. Među elementima u tragovima valja spomenuti vrlo visoku koncentraciju željeza, bakra i mangana. 100 g zelene mase sadrži 23 mg željeza, nikal, 1.3 mg, 16 mg mangana,1,3 mg titana, molibdena 0,44 mg, bakra 2,3 mg, te 6 mg bora.Кощеев А. К. Дикорастущие съедобные растения в нашем питании. — Мoskva 1981.,str.258 Nadzemni dijelovi biljaka sadrže do 20% proteina, fosfor, kalcij, kobalt. Nadalje sadrži i kalij, kalcij, litij.
U korijenu koncentracija tanina do 20 mg% (list do 10 mg%).Minaeva, V. G. Lekarstvenie rastenija Sibiri,Novosibirsk 1970.,str.96http://journal.microelements.ru/trace_elements_in_medicine/2016_2/15_17%282%29_2016.pdf Pristupljeno 30.07.2017.
Uporaba u narodnoj medicini
Farmakološke studije su kao glavnu tvar odgovornu za ovo djelovanje identificirale oenotein B, te da je ista prisutna u svim vrstama roda Epilobium. Također je utvrđeno da je protuupalno djelovanje cipreja 5 puta jače od onog vrste E. parviflorum. Robert Dale Rogers, Fireweed – a treasured medicine of the boreal forest. Pristupljeno 14. kolovoza 2018
Listovi i cvjetovi biljke djeluju i protuupalno te pospješuju zacjeljivanje rana i sluznice. Smatra se da su ta svojstva uzrokovana prisutnošću velikih količina biljnih tanina i sluzi (polisaharida). Stoga travari koriste ciprej u liječenju peptičkog ulkusa i drugih bolesti probavnog trakta. U obliku infuzije se koristi u liječenju različitih tipova ekcema, atopični dermatitis, psorijaza i druge bolesti kože, posebno poremećaji gastrointestinalnog trakta i neurotične manifestacije. Biljka se koristi i u tibetanskoj medicini, te mongolskoj medicini, a u Rusiji, Ukrajini,Poljskoj, Turskoj,te Kanadi, je i znanstveno ispitano njeno djelovanje.Корсун В. Ф., Викторов В. К. и др. Русский Иван-чай. — М.: Артес, 2013. Također su je koristili i sjevernoamerički indijanci. Тамм Е. Л. О противовоспалительном действии спиртовых экстрактов кипрея узколистного // Тез. докл. 4-й Междунар. конф. по мед. ботанике. — Киев, 1997. — str. 489—490.Трэбэн М. Здоровье из аптеки, дарованной нам Господом Богом: Советы и опыт лечения травами / пер. с нем. — М.: Славянский диалог, 1994. — 112 с. — .Ernest Small, Paul M. Catling,Canadian Medicinal Crops, National Research Council Canada NRC Research Press, 1999 Na kraju treba naglasiti da se čaj od cipreja uziman u terapeutske svrhe nikako ne smije sladiti.
Zanimljivosti U Rusiji se čaj od cipreja pije od 12. stoljeća (Ivan čaj, Koporski čaj - prije sušenja izlaže ga se kraćoj ili dužoj fermentaciji).Hitler se navodno jako bojao ivan čaja pošto je negdje pročitao da on Rusima daje veliku snagu i izdržljivost.ИВАН ЧАЙ Pristupljeno 8.09.2017. Ciprej se nalazi na zastavi kanadske pokrajine Yukon. Samo jedna biljka proizvede godišnje do 80 000 sjemenki!Može se koristiti kao indikator prisutnosti urana u tlu (javlja se varijetet s bijelim cvjetovima).Canadian Medicinal Crops, Ernest Small, Paul M. Catling, National Research Council Canada NRC Research Press, 1999., str. 58. Ciprej je bio prva biljka koja je počela rasti nakon erupcije vulkana Mt. St. Helens 1983. Također je masovno rasla na kraterima bombi u Londonu za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata (bombweed).
Podvrste Epilobium angustifolium subsp. circumvagum Mosquin Epilobium angustifolium subsp. macrophyllum (Hausskn.) Hultén
Sinonimi Epilobium angustifolium var. abbreviatum (Lunell) Munz Epilobium angustifolium subsp. albiflorum Dumort. Epilobium angustifolium f. albiflorum E. L. Rand & Redfield Epilobium angustifolium subsp. angustifolium Epilobium angustifolium var. angustifolium Epilobium angustifolium f. angustifolium Epilobium angustifolium var. canescens Alph. Wood Epilobium angustifolium var. intermedium (Wormsk.) Fernald Epilobium angustifolium f. leucanthum T. Shimizu Epilobium angustifolium f. macrophyllum Hausskn. Epilobium angustifolium var. macrophyllum Fernald Epilobium angustifolium var. platyphyllum (Daniels) Fernald Epilobium angustifolium var. pleniflorum Nakai Epilobium angustifolium var. pygmaeum Jeps. Epilobium angustifolium f. spectabile (Simmons) FernaldThe Plant List Pristupljeno 14. kolovoza 2018
Dodatna literatura Knjige Grlić, Lj., Samoniklo jestivo bilje, Zagreb 1980. Minaeva,V.G. Lekarstvenie rastenija Sibirii,Novosibirsk 1970. Корсун В. Ф., Корсун Е.В., Журавлев Д.В. Русский чай по имени Иван. Мoskva 2017. ЛЫЧКОВСКИЙ ,В.(составитель). «Иван-чай - чудо-растение», Moskva 2016.(online)
Periodika Ducrey B, Marston A, Göhring S, Hartmann RW, Hostettmann K. Inhibition of 5-alpha-reductase and aromatase by the ellagitannins oenothein A and oenotehin B from Epilobium species. Planta Med 1997,63(2):111-114 Nowak R, Krzaczek T. Pharmacological research involving herbs of Epilobium angustifolium L. and Epilobium parvifolium Schreb. Herba Polonica 1998;1:5-10. Stolarczyk M, Naruszewicz M, Kiss AK. Extracts from Epilobium sp. Herbs induce apoptosis in human hormone-dependent prostate cancer cells by activating the mitochondrial pathway. J Pharm Pharmacol.2013;65:1044-54 Schepetkin IA, Kirpotina LN, Jakiw L et al. Immunomodulatory activity of oenothein B isolated from Epilobium angustifolium. JImmunol. 2009;183:6754-66 Marles R, Clavelle C, Monteleone L, Tays N, Burns D. Aboriginal plant uses in Canada’s Northwest Boral Forst. 2000. UBC Press, Vancouver Vitalone, A; et al. (May 2003). "Extracts of various species of Epilobium inhibit proliferation of human prostate cells". J Pharm Pharmacol. 55 (5): 683–90. Hevesi, BT; Houghton, PJ; Habtemariam, S; Kéry, A (May 2009). "Antioxidant and antiinflammatory effect of Epilobium parviflorum Schreb". Phytotherapy Research. 23 (5): 719–724. V. Steenkamp; M. C. Gouws; M. Gulumian; E. E. Elgorashi; J. van Staden (January 2006). "Studies on antibacterial, anti-inflammatory and antioxidant activity of herbal remedies used in the treatment of benign prostatic hyperplasia and prostatitis". Journal of Ethnopharmacology. 103 (1): 71–75. Hiermann A, Juan H, Sametz W. Die phytochemische Untersuchung von Epilobium-Infusen und deren Einfluss auf die Prostaglandinsynthese. Farmaceutisch Tijdschrift voor Belgie 1984, 61(3):282 Hiermann A, Juan H, Sametz W. Influence of Epilobium extracts on prostaglandin biosynthesis and carrageenin induced oedema of the rat paw. J Ethnopharmacol 1986, 17(2):161-169 Hiermann A, Reidlinger M, Juan H, Sametz W. Isolation of the antiphlogistic principle from Epilobium angustifolium. Planta Med 1991, 57(4):357-360 Hiermann A, Bucar F. Studies of Epilobium angustifolium extracts on growth of accessory sexual organs in rats. J Ethnopharmacol 1997, 55:179-183
Izvori
Vanjske poveznice
Plants For A Future, engleski.
Kategorija:Onagroideae Kategorija:Ljekovito bilje Kategorija:Samoniklo jestivo bilje