Udžbenik je osnovna školska knjiga koja na sustavan i didaktički primjeren način izlaže nastavni sadržaj pojedinoga nastavnog predmeta. Zabilježeni povijesni razvoj udžbenika u Hrvatskoj započinje 1527. godine s Prvom tiskanom hrvatskoglagoljskom početnicom dok je na svjetskoj razini prvi udžbenik zorne nastave napisao Jan Amos Komenský 1654. godine. Autori udžbenika trebaju poštovati propisani udžbenički standard prilikom oblikovanja udžbeničkih nastavnih cjelina, tema i jedinica. Pojedina nastavna jedinica namijenjena je jednome školskom satu na kojemu se obrađuje nastavno gradivo kroz pet nastavnih etapa.
Povijesni razvoj udžbenika Razvoj udžbenika u Hrvatskoj Prva tiskana hrvatskoglagoljska početnica Prva tiskana hrvatskoglagoljska početnica najstarija je sačuvana hrvatska čitanka otisnuta glagoljicom 1527. godine. Otisnuo ju je Mlečanin Andrija Torresani uvezavši je u crvenu, nelakiranu kožu. Najstarije sačuvana hrvatska čitanka tiskana je na 11 stranica. Na svakoj stranici prosječno je otisnuto trideset do trideset i šest redaka. Prevladava dvobojni crveno-crni tisak. Crvena boja koristila se radi boljeg isticanja natpisa i inicijala koji su bili tiskani u većoj dimenziji s obzirom na ostatak teksta koji je bio otisnut u manjoj dimenziji crnom bojom. Na prvoj stranici čitanke nalazi se spoj slika i teksta. Središnji dio stranice zauzima tekst uokviren crnim okvirom. Tekst započinje simbolom kršćanstva, crvenim križićem, otisnutim u lijevome gornjem kutu. Crvenom bojom otisnut je i zaziv – Isus i Marija. Ispod zaziva crnom bojom ispisana je azbuka. Trideset i tri glagoljska slova nalaze se u tri reda čime svaki red broji po jedanaest glagoljskih slova. Ispod azbuke crnom je bojom otisnuta tablica za sricanje koja sadrži sve kombinacije svakoga pojedinog suglasnika sa svakim samoglasnikom što je učenicima olakšavalo učenje. Nakon toga dolaze kršćanske molitve Oče naš i Zdravo Marijo. Pokraj molitvi nalaze se dvije slike kršćanske tematike. Slike se nalaze i izvan teksta uokvirenog crnim okvirom, a tematiziraju biljni i životinjski svijet te svakodnevni učenički život.Tvorić, A. 2008. Metodička oblikovanost Prve tiskane hrvatskoglagoljske početnice. // METODIKA: časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi. 9, 17 (prosinac 2008), str. 345-358. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=55096 Ukupno je sačuvano sedam primjeraka Prve tiskane hrvatskoglagoljske početnice, a jedan od njih nalazi se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Osim Prve tiskane hrvatskoglagoljske početnice, značajni su i neki drugi udžbenici koji nose predznak „prvi“:
Jakob Pejačević tiskao je prvi udžbenik iz geografije u Hrvatskoj na latinskom jeziku 1714. godine pod nazivom Veteris et Novae geographiae, Compendiosa Congeries. Prvi udžbenik spolnog odgoja u Hrvatskoj tiskao je Marijan Košiček 1975. godine.
Razvoj udžbenika u svijetu Jan Amos Komensky „Osjetilni svijet u slikama„ Prvi udžbenik zorne nastave, izvornoga imena Orbis sensualium pictus, Komensky je napisao 1654. godine. Svojim udžbenikom nastojao je učiteljima i učenicima ukazati na zlatno pravilo svakoga nastavnog sata pokazujući koliko je važno da učenici usvajaju nova znanja i razvijaju nove vještine koristeći vlastita osjetila i sposobnosti. Učenik će biti uspješan u usvajanju novih znanja i razvijanju novih vještina ako se služi perceptivnim sposobnostima (oopažajnim sposobnostima), tj. ako svijet oko sebe doživljava kroz svoja osjetila (vizualno putem vida, auditivno putem sluha, taktilno putem dodira, gustativno putem okusa, olfaktivno putem mirisa). Sposobnosti izražavanja učenik upotrebljava kako bi, sve ono što je zapazio svojim perceptivnim sposobnostima, mogao npr. zapisati, pročitati, odrecitirati, naslikati, otpjevati... Učenik će na temelju vlastitih praktičnih sposobnosti imati aktivan odnos prema konkretnoj materiji što je osobito vidljivo u praktičnome radu. Intelektualne sposobnosti utemeljene su na intelektualnome radu, a služe kako bi učenik mogao razvijati sve ostale sposobnosti. U skladu s načelom zornosti za koje se Komensky zalagao, u svoj je udžbenik uvrstio i slike. Zbog toga je „Osjetilni svijet u slikama“ poznat i kao prvi priručnik sa slikama u kojemu je izloženo 150 slika koje prikazuju čovjeka, biljni i životinjski svijet te anorgansku prirodu. Zornost nalaže da sliku uvijek prati tekst tako da se na lijevoj strani udžbenika nalazi slika, a na desnoj strani je, na latinskom jeziku, ispisan tekst koji objašnjava priloženu sliku. Sliku bi učenici prvo promatrali osjetilom vida. Promatranu sliku bi usmeno opisivali nakon čega bi čitali zapisane opise ispod slike. Učitelj bi učenicima prvo pokazao sliku životinje, npr. vrane. Učenici su znali da je to životinja koja pripada rodu ptica, ali nisu znali kako se zove. Učitelj bi im otkrio da se ptica zove vrana i da se glasa a-a-a. Učenici bi za njim ponavljali, a on bi zapisao slovo a i učenicima pokazao pokrete ruku kojima se piše slovo a. Tako bi učenici zorno učili pojedina slova. Svojim djelom „Osjetilni svijet u slikama“, Komensky je utro put današnjim udžbenicima koji svoje tekstualne sadržaje obavezno popraćuju slikama, grafikonima i tablicama.Zaninović, M. "Svijet osjetilnih stvari u slikama" Jana Amosa Komenskog. // Napredak : časopis za pedagogijsku teoriju i praksu. 133, 3 (1992), str.365-372. Osim Komenskog, koji je objavio „Osjetilni svijet u slikama“, navodimo i druge značajne autore i njihove udžbenike: Helenistički filolog Dionizije Tračanin napisao je prvi sačuvani udžbenik grčke gramatike pod nazivom „Umjetnost gramatike“. Prvi udžbenik rimskog prava objavio je rimski pravnik Gaj u 2.st. Udžbenik je nazvao „Institucije“, a podijelio ga je na četiri knjige u kojima objašnjava osnove rimskog prava. Prvi udžbenik prekomurskog jezika napisao je Mihael Kotsmar 1725. godine pod nazivom „Abczedarium szlownszko“ (Slovenski abecedar). Prvu gramatiku staroslavenskog jezika napisao je češki slavist Josef Dobrovski 1822. godine pod nazivom „Udžbenik staroslavenskog jezika“ Prvi udžbenik pomorske medicine napisao je Antonio Giacich 1855. godine na talijanskome jeziku pod nazivom „Lezioni mediche per naviganti“ (Medicinska poduka za pomorce). Prvi udžbenik iz oceanografije napisao je Matthew Fontine Maury 1855. godine pod nazivom „Fizikalna geografija“. Prvi udžbenik sintakse književnog jezika Hrvata, Skladnja ilirskoga jezika, objavio je Adolfo Veber Tkalčević 1859. godine u Beču. Prvi udžbenik iz esperanta objavio je L.L. Zamenhof pod pseudonimom Dr. Esperanto 1887. godine u Varšavi.
Koncepcija udžbenika Udžbenik se odabire na temelju propisanoga nastavnog plana i programa koji je strukturiran na temelju znanstvene discipline nadležne za pojedini nastavni predmet u pojedinoj školskoj godini.Pravilnik o obveznim udžbenicima i pripadajućim dopunskim nastavnim sredstvima. Narodne novine. Br. 40/10. http://narodne-novine.nn.hr/default.aspx Gradivo koje se nalazi u pojedinome udžbeniku temelji se na propisanome nastavnom planu i programu. Nastavni plan i program predstavlja temelj nastavnog rada. Nastavni plan je školski dokument koji u obliku tablice prikazuje nastavne predmete koji se izvode u pojedinoj školi, vremenski redoslijed njihova izvođenja u svakome pojedinom razredu te tjedni broj sati namijenjen pojedinome nastavnom predmetu. Nastavni program predstavlja konkretizaciju nastavnog plana propisujući opseg ili ekstenzitet, dubinu ili intenzitet i redoslijed ili strukturu nastavnog programa. Opseg nastavnog programa obuhvaća kvantitetu ili koliko široku lepezu znanja i razvitak sposobnosti učenici trebaju usvojiti i razviti u pojedinome nastavnom predmetu tijekom pohađanja pojedinog razreda. Dubina nastavnog programa odnosi se na kvalitetu ili koliko duboko učenici pojedinoga razreda trebaju baratati znanjem i razvijati svoje sposobnosti u jednome nastavnom predmetu unutar jedne školske godine. Redoslijed ili struktura nastavnog programa odnosi se na poredak kojim se obrađuju nastavni sadržaji pojedinoga nastavnog predmeta tijekom jedne školske godine.Poljak, V. Didaktika, 1970. Uspješno koncepiran udžbenik podijeljen je u više nastavnih cjelina, tema i jedinica. „Nastavnu cjelinu čine kompleksniji dijelovi nastavnoga programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom (metodološkom, znanstvenom, ekonomskom…)Rječnik pedagoških pojmova. Nastavna cjelina. http://www.pedagogijaffsa.com/index.php?option=com_glossary&Itemid=63&catid=27&func=display&search=nastavna+cjelina&search_type=1 „Nastavna tema je zaokupljena cjelina nastavnoga gradiva koja se, zavisno od obujma gradiva i od uzrasta učenika, može obrađivati na jednome ili više nastavnih sati.Rječnik pedagoških pojmova. Nastavna tema. http://www.pedagogijaffsa.com/index.php?option=com_glossary&Itemid=63&catid=27&func=display&search=nastavna+tema&search_type=1 “Nastavna jedinica je naziv za nastavnu građu koja se kao sadržajna cjelina obrađuje kontinuirano, bez vremenskih prekida. Veličina, kompozicija i sadržaj jedinice zavise od programa, sposobnosti učenika, sredstava i vremena kojima se raspolaže.Rječnik pedagoških pojmova. Nastavna jedinica. http://www.pedagogijaffsa.com/index.php?option=com_glossary&Itemid=63&catid=27&func=display&search=nastavna+jedinica&search_type=1 Nastavna jedinica namijenjena je trajanju jednoga školskog sata u trajanju od 45 minuta. Svaka udžbenička nastavna jedinica, kao najmanji dio udžbenika, sastoji se od teksta i pripadajućih dodatnih materijala; slika, grafikona, tablica, zadataka...Tekst iznosi činjenice koje učenici trebaju usvojiti prilikom obrađivanja nastavne jedinice, a dodatni materijali olakšavaju (vizualiziraju) iznesene činjenice kako bi učenici lakše došli do stvaranja generalizacija.
Udžbenički standard Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske propisalo je 26. travnja 2011. godine udžbenički standard koji se temelji na sedam zahtjeva; znanstveni, pedagoški i psihološki psihološki, didaktičko-metodički, etički, jezični, likovno-grafički, tehnički.Udžbenički standard. http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11110&sec=3343
Znanstveni Udžbenički sadržaj temelji se na znanstveno provjerenim postavkama nadležne znanstvene discipline pojedinoga nastavnog predmeta za koji se izdaje udžbenik. Pedagoški i psihološki Udžbenik napisan u skladu s pedagoškim i psihološkim zahtjevima označava primjerenost učenikovim razvojnim mogućnostima. Takav bi udžbenik trebao poticati učenikovu unutrašnju motivaciju i interes za nastavni predmet koji bi se iskazivao u želji za samostalnim i aktivnim učenjem i istraživanjem. Rezultat bi bio razvoj učenikovog vlastitog kritičkog mišljenja. Didaktičko-metodički Didaktičko-metodički zahtjevi propisuju izgled samoga udžbenika. Udžbenik treba biti pisan u skladu s postavkama nacionalnoga kurikuluma tako što prati područje, polje i granu nadležne znanstvene discipline pojedinoga nastavnog predmeta. Na početku svakog udžbenika nalazi se predgovor koji donosi koncepciju samog udžbenika. U svakom udžbeniku obvezno je propisan sadržaj, a od petog razreda osnovne škole na zadnjim stranicama udžbenika pridodan je abecedni indeks pojmova i imena. Sadržaj prikazuje podjelu udžbenika na njegove nastavne cjeline, teme i jedinice. Svaka bi nastavna jedinica trebala korelirati s drugim nastavnim predmetima kako bi učenici lakše povezivali usvojena znanja. Svaka pojedina nastavna jedinica sastoji se od tekstualnoga dijela koji bi trebale pratiti ilustracije u obliku fotografija, grafičkih priloga, slika, karti, dijagrama što bi učenicima omogućilo lakše usvajanje pročitanoga nastavnog gradiva. U istu svrhu novi bi pojmovi trebali biti posebno istaknuti drugom bojom, povećanim fontom ili bi trebali biti uokvireni. Sadržaj bi trebao biti podijeljen na obvezni i izborni te bi trebao pokrivati različite razine znanja te upućivati i na druge izvore. Etički