Turski (ISO 639-3: tur; na turskome Türkçe) oguski je turkijski jezik uže turske skupine.
Klasifikacija
Turski pripada turkijskoj grupi jezika, među kojima su turski jezik balkanskih Gagauza, gagauski i horasanski turski, uz dodatak osmanlijskog turskog. Dio je turske skupine oguskih jezika koja je opet podskupina turkijskih jezika koje malobrojni jezikoslovci smatraju dijelom jezične skupine altajskih jezika.
Govornici Turskim jezikom materinski govori oko 84 milijuna ljudi (2018.), materinski je jezik 93 % državljana Turske, to jest oko 67 milijuna ljudi (2005.).Europska komisija (2006.). Special Eurobarometer 243: Europeans and their Languages (Survey), arhivirano 14. 4. 2016., pristupljeno 10. 2. 2024.
Izvan Republike Turske upotrebljava ga ljudi u Bugarskoj (2001.), na Cipru (1995.), u Grčkoj (1976. WA), u Makedoniji (1982.), u Rumunjskoj (popis 2002.) i in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.Ethnologue (16th)
Postoji veliki stupanj međusobne razumljivosti između turskog i drugih oguskih jezika, poput azerbejdžanskog, turkmenskog i kaškajskog. Ako bi se ovi pribrojili turskom, broj domaćih izvornih govornika bi bio 100 milijuna, dok bi ukupan broj, uključujući govornike drugog jezika, bio 250 milijuna.
Većinom se turskim jezikom služi stanovništvo u Turskoj, Turskoj Republici Sjevernom Cipru, Bugarskoj, kao i među nekoliko milijuna useljenika koji žive u Europskoj uniji. Broj domaćih govornika neizvjestan je, prvenstveno zbog pomanjkanja manjinskih jezičnih podataka iz Turske.
Geografska rasprostranjenost Turski se govori u Turskoj, a također ga govore manjine u 35 zemalja. Turski se naročito govori u zemljama koje su nekad (bilo potpuno ili djelomično) bile u sastavu Osmanlijskog Carstva, kao što su Bugarska, Rumunjska, bivša Jugoslavija (naročito na lokalnoj razini u pokrajini Kosovo i Metohija u Srbiji), te u Makedoniji.
Službeni status Turski je službeni jezik u Turskoj i jedan je od službenih jezika na Cipru. Turski je također jedan od službenih ili nacionalnih jezika u Bugarskoj.
U Turskoj, Kemal Atatürk je 1932. osnovao Türk Dili Tetkik Cemiyeti (Udruženje za ispitivanje turskog jezika") koje danas postoji kao nezavisno tijelo pod imenom Türk Dil Kurumu (Društvo za turski jezik). U kolovozu 1983. godine, nakon vojnog puča iz 1980. godine, poslije kojeg je uspostavljen vojni zakon, Društvo za turski jezik je stavljeno pod kontrolu premijera države.
Dijalekti Među dijalektima turskog jezika su dunavski, eskišehirski (koji se govori u pokrajini Eskişehir), razgradski, dinlerski, rumelski, karamanlijski (koji se govori u provinciji Karaman), jedrenski (u pokrajini Edirne), gaziantepski (govoren u pokrajini Gaziantep), urfanski (govoren u pokrajini Şanlıurfa [Urfa]) i gojnučki (u selu Goynuk, grad Bolu).
Osobine
Pismo
АBCÇDEFGĞHIİJKLMNOÖPRSŞTUÜVYZаbcçdefgğhıijklmnoöprsştuüvyz Turski se piše koristeći modificirano latinično pismo, koje je Mustafa Kemal Atatürk uveo 1924. kao dio pokušaja da osuvremeni Tursku. Do 1924. godine, turski se pisao modificiranim arapskim pismom (vidi: Osmanlijski turski jezik), nakon čega je upotreba arapskog pisma zakonom zabranjena.
Rječnik Neke turske riječi su: kalp - srce ev - kuća su - voda aşk- ljubav aile - obitelj anne - majka baba - otac hayat - život kitap - knjiga güneş - sunce düşünmek - misliti okumak - čitati yapmak - raditi yaşamak - živjeti bilmek - znati sevmek - voljeti
Brojevi su: 12345678910111213...20212223...30405060708090100100010 0001 000 0001 000 000 000birikiüçdörtbeşaltıyedisekizdokuzonon biron ikion üç...yirmiyirmi biryirmi ikiyirmi üç...otuzkırkellialtmışyetmişseksendoksanyüzbinon binmilyonmilyar
Gramatika
Turski je aglutinativan jezik, što znači da se nastavci s jednostavnim značenjima nižu kako bi se tvorila kompleksnija značenja. Primjerice, evlerimizdesiniz 'vi ste u našim kućama' sastoji se od ev 'kuća', sufiksa -ler za množinu, -imiz za posvojnost prvoga lica množine, -de za lokativ i glagola biti -siniz na samome kraju.
Izvori
Bibliografija
Ekrem Čaušević, Gramatika suvremenoga turskog jezika (1996.). Sveučilišna naklada, Zagreb
Vanjske poveznice
Ethnologue (14th) Ethnologue (15th)
Kategorija:Južnoturkijski jezici
Kategorija:Jezici Bugarske Kategorija:Jezici Cipra Kategorija:Jezici Grčke Kategorija:Jezici Sjeverne Makedonije Kategorija:Jezici Rumunjske Kategorija:Jezici Uzbekistana Kategorija:Jezici po abecedi:T