Agencija za istraživanje i dokumentaciju (skr. AID) je bila civilna obavještajna služba koja je djelovala pod vlašću predvođenom Bošnjacima u Republici Bosni i Hercegovini (kasnije Federaciji BiH) tokom i nakon Rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).

Uspostavljena od strane Parlamentarne skupštine u maju 1996, preuzela je osoblje, imovinu i evidenciju bivše službe državne bezbjednosti i nacionalnog biroa Interpola. AID je funkcionirao kao obavještajna organizacija Federacije BiH sve dok formalno nije ukinuta 2004.

Agencija je značajna kao obavještajna služba iz ratnog perioda s većinskim bošnjačkim sastavom, te kao prethodnik moderne državne Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA-OBA). Operacije i naslijeđe AID-a bili su predmet kontroverzi, uključujući navode o političkoj pristranosti i umiješanosti u poslijeratne ilegalne aktivnosti.

Historija Osnivanje AID je formalno stvorena kao zamjena za bošnjački sigurnosni aparat iz ratnog perioda. U maju 1996, Parlament Republike Bosne i Hercegovine donio je zakon kojim je uspostavljena Agencija za Istraživanje i Dokumentaciju. Ovim zakonom, AID je preuzeo dužnosti bivše Službe državne bezbjednosti i centralnog biroa BiH INTERPOL-a. Njeno sjedište bilo je u Sarajevu, s regionalnim odjeljenjima u većim gradovima širom Bosne. Direktor AID-a je izvještavao Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, pod autoritetom Vlade RBiH.

Ratne i poslijeratne operacije Tokom Rata u Bosni (1992–1995), obavještajne funkcije obavljale su različite paralelne bošnjačke strukture. Prethodničke organizacije AID-a bile su usklađene s vodećom bošnjačkom političkom strankom (SDA) i navodno su djelovale dijelom kao stranačke sigurnosne snage. Međunarodni posmatrači kasnije su opisali AID kao agenciju koja je preuzimala kvazi-policijske uloge, suprotno zapadnim praksama razdvajanja policijskih i obavještajnih funkcija. U jednom izvještaju za štampu iz 1997, bivši službenik AID-a opisao je ratnu agenciju kao "čisto muslimansku organizaciju u službi SDA" stranke, navodeći da mu je naređeno da fabrikuje dokaze protiv oficira bosanskih Hrvata.

Gotovo deceniju nakon Dejtonskog sporazuma (1995), AID je djelovala uporedo s Federacijskom službom nacionalne sigurnosti (SNS) usklađenom s Hrvatima i Službom državne bezbjednosti Republike Srpske (SDB-RS). Njena zaduženja su uključivala unutrašnju sigurnost, kontraobavještajni rad i dokumentiranje ratnih zločina i prijetnji pobunama.

Raspuštanje i nasljeđivanje Do ranih 2000-ih, međunarodna zajednica i bosansko rukovodstvo složili su se da je održavanje odvojenih obavještajnih službi na nivou entiteta neodrživo. U decembru 2003, Visoki predstavnik (OHR) najavio je planove za konsolidaciju službi Federacije i RS-a u jedinstvenu državnu agenciju. Dana 22. marta 2004, Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine.

Nova Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA-OBA BIH) zvanično je počela s radom 1. juna 2004. Po zakonu, OSA-OBA je dobila ekskluzivnu nadležnost nad civilnim obavještajnim radom u cijeloj BiH, a drugim agencijama na nivou entiteta (uključujući AID) izričito je zabranjeno dalje djelovanje. Tako je AID formalno ukinuta 1. juna 2004, a njeno osoblje i resursi apsorbirani su u državnu agenciju.

Kontroverze i kritike Mandat i operacije AID-a često su kritikovani od strane domaćih i međunarodnih posmatrača. Već 1997, novoformirana Vlada Federacije iznijela je pravne prigovore. Predsjednik Federacije javno je osudio osnivanje AID-a kao "flagrantno kršenje Ustava" Federacije BiH. Kritičari su primijetili da je direktor AID-a izvještavao direktno bošnjačkog člana kolektivnog predsjedništva, što je izazvalo zabrinutost zbog etničke pristranosti i nedostatka parlamentarnog nadzora.

AID je također povezivana s raznim zloupotrebama i skandalima. Sredinom 1996, navodno su dva agenta AID-a i dva pripadnika specijalne policijske jedinice oteli, ispitali i mučili jednog operativca AID-a. Taj operativac je preživio i kasnije postao zaštićeni svjedok u međunarodnoj istrazi ratnih zločina. Godine 1997, bivši šef odreda AID-a dezertirao je i javno optužio agenciju za fabrikovanje dokaza protiv hrvatskih zvaničnika.

Još jedna kontroverza uključivala je postupanje AID-a s islamističkim borcima. Godine 2002, agent AID-a (Munib Zahiragić) optužen je za navodno odavanje obavještajnih podataka AID-a o stranim mudžahedinima humanitarnoj organizaciji (BIF) koju su SAD kasnije optužile za finansiranje terorizma.

Konačno, sam proces reforme obavještajne službe naglasio je kritike AID-a. Sredinom 2004, bosanska komisija izvijestila je da je spajanje AID-a u državnu agenciju prekršilo zakonske procedure, ostavljajući brojne bivše zaposlenike AID-a s nejasnim statusom. Komisija je utvrdila da je prekršen zakon koji reguliše obavještajne službe tokom odabira osoblja za novu agenciju, što je naglasilo dugotrajne pravne i političke sporove oko ukidanja AID-a.

Direktori Kemal Ademović je služio kao direktor AID-a tokom ranog poslijeratnog perioda. U savremenim medijima se navodi kao "bivši šef AID-a". Ademović je kasnije ušao u politiku; od 2023. služi u državnom zakonodavnom tijelu.

Također pogledajte Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) Rat u Bosni i Hercegovini

Reference

Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine Kategorija:Agencije u Bosni i Hercegovini Kategorija:Organizacije osnovane 1996.