Sensu je latinska riječ koja znači "u smislu od". Koristi se u brojnim oblastima, uključujući [biologija|[biologiju]] (osobiti botaniku), geologiju, lingvistiku, semiotiku i pravo. Obično se odnosi na to koliko se strogo ili labavo izraz koristi u opisivanju određenog koncepta, ali se pojavljuje i u izrazima koji ukazuju na konvenciju ili kontekst upotrebe.
Uobičajeni kvalifikatori
Sensu je ablativ od imenice sensus, ovdje znači "smisao". Često je popraćen pridjevom (u istom padežu). Tri takve fraze su: sensu stricto – "u strogom smislu", skraćenica s.s. ili s.str.; sensu lato – " u širem smislu", skraćenica s.l.; sensu amplo – " u opuštenom, velikodušnom (ili 'obilnom') smislu", slično značenje kao i sensu lato. Søren Kierkegaard koristi frazu sensu eminenti u značenju "u preeminentnom [ili najvažnijem ili najznačajnijem] smislu".
Kada je prikladno, pridjevi komparativni i superlativ nitakođer se mogu koristiti za prenošenje značenja "više" ili "najviše". Tako sensu stricto postaje sensu stricto ("u strožem smislu" ili "strože govoreći") i sensu strictissimo ("u najstrožem mogućem smislu" ili "najstrožije govoreći"). + Varijante fraza koje koriste riječ sensu Osnovna fraza Komparativ Superlativ Značenja sensu stricto sensu strictiore sensu strictissimo U strogom/strožem/najstrožem smislu sensu lato sensu latiore sensu latissimo U širem/širem/najširem smislu sensu amplo sensu ampliore sensu amplissimo u opuštenom/opuštenijem/najopuštenijem smislu Današnje definicije biljnog carstva (Plantae) nude biološki primjer kada se takve fraze mogu koristiti. Jedna definicija pojma „Plantae“ je da se sastoji od svih zelenih biljaka (Viridiplantae) (koje obuhvataju zelene alge i embriofite), sve crvene alge (Rhodophyta) i sve glaukofitne alga (Glaucophyta); grupa definirana na ovaj način mogla bi se nazvati „Biltante in sensu lato“ (ili jednostavno „Biltante sensu lato“). Strožija definicija isključuje crvene i glaukofitne alge; grupa definirana na ovaj način mogla bi se nazvati „Biltante in sensu stricto“. Još strožija definicija isključuje zelene alge, ostavljajući samo kopnene biljke; grupa definirana na ovaj način mogla bi se nazvati „Biltante in sensu stricto“ ili „Biltante in sensu strictissimo“. Suprotno tome, gdje je to prikladno, neki autori izvode izraze poput "sensu non strictissimo", što znači "ne u najužem mogućem smislu".
Sličan oblik se koristi za označavanje smisla određenog konteksta, kao što je "Nemonofiletske grupe su ... neprirodne (sensu kladistike) u tome što ..." or "... ili "...izračunavanje kladograma (sensu phenetics) ..."
Također, izraz sensu auctorum (skraćenica: sensu auct.) se koristi u značenju "u smislu određenih autora", koji se mogu odrediti ili opisati. Obično se odnosi na značenje koje se smatra nevažećim i može se koristiti umjesto oznake autora taksona u takvom slučaju (na primjer, "Tricholoma amethystinum sensu auct." je pogrešan naziv za gljivu koji bi zapravo trebao biti Lepista personata (Fr.) Cooke").
Kvalifikatori i konteksti Slična upotreba je u citatu koncepta i autora (sec.Smith", ili "sensu Smith"), što ukazuje da je namjeravano značenje ono koje je definisao taj autor.Panchen, Alec L. "Classification, Evolution, and the Nature of Biology" Publisher: Cambridge University Press 1992 Sinclair, Bradley J. The Systematics of New World Clinocera. Publisher: National Research Council (Canada) Research Press 2008. (Ovdje je "sec." skraćenica od "secundum", što znači "slijedeći" ili "u skladu sa".) Takav citat autora razlikuje se od citata nomenklaturnog "citat autora" ili "citat autoriteta". U biološkoj taksonomiji, citat autora koji slijedi nakon imena taksona jednostavno identificira autora koji je prvobitno objavio ime i primijenio ga na tip, primjerak ili primjerke na koje se poziva u slučaju sumnje u vezi s definicijom vrste. S obzirom na to da je autor (kao što je Linné, naprimjer) bio prvi koji je dao definitivan tipski primjerak i opisao ga, nadamo se da će njegov opis izdržati testove vremena i kritike, ali čak i ako ne izdrži, onda će, koliko je to praktično, važiti ime koje je on dodijelio. I dalje će se primjenjivati prednostno na sva sljedeća imena ili opise koje neko predloži, bez obzira na to da li je njegov opis bio tačan ili ne, i da li je ispravno identificirao njegove biološke afinitete ili ne. Naravno, to se ne dešava uvijek; u praksi se dešavaju sve vrste grešaka. Naprimjer, sakupljač može zagrabiti mrežu punu malih riba i opisati ih kao novu vrstu; onda se može ispostaviti da nije primijetio da se u mreži nalazi nekoliko (moguće nepovezanih) vrsta. Tada nije jasno šta je imenovao, pa se njegovo ime teško može shvatiti ozbiljno, bilo s.s. ili s.lNakon što je vrsta uspostavljena na ovaj način, specijalisti taksonomi mogu raditi na toj temi i napraviti određene vrste promjena u svjetlu novih informacija. U modernoj praksi je mnogo poželjnije da sakupljač primjeraka odmah proslijedi specijalistima na imenovanje; rijetko je moguće da nestručnjaci utvrde da li njihovi primjerci pripadaju novim vrstama ili ne, a u moderno doba ne bi mnogo publikacija ili njihovih recenzenata prihvatilo amaterski opis.
U svakom slučaju, osoba koja konačno klasificira i opisuje vrstu ima zadatak taksonomsko ograničavanje. „Ograničenje“ u suštini znači da svako ko je kompetentan u toj oblasti može reći „koja su bića uključena u opisanu vrstu, a koja su isključena“. Upravo u ovom procesu opisa vrste postavlja se pitanje „smisla“, jer tu radnik proizvodi i argumentira svoje gledište o pravilnom ograničavanju. Podjednako, ili možda čak i snažnije, argumenti za odlučivanje o pitanjima koja se tiču viših taksona kao što su porodice ili redovi, zahtijevaju vrlo teško ograničavanje, gdje bi promjena primijenjenog „smisla“ mogla potpuno poremetiti cijelu shemu klasifikacije, bilo konstruktivno ili katastrofalno.
Treba imati na umu da se principi ograničavanja primjenjuju na različite načine u nebiološkim smislovima. U biološkoj taksonomiji uobičajena pretpostavka je da ograničenje odražava zajedničko porijeklo koje se smatra najvjerovatnijim u svjetlu trenutno dostupnih informacija; u geologiji ili pravnim kontekstima obično se primjenjuju daleko širi i proizvoljniji rasponi logičkog ograničenja, ne nužno formalno ujednačeno. Međutim, upotreba izraza koji uključuju sensu ostaje funkcionalno slično razumljiva među oblastima. Naprimjer, u geologiji, u kojoj je koncept porijekla labaviji i manje rasprostranjen nego u biologiji, mogu se naći upotrebe kao što su: "Ova dvosmislenost... dovela je do... dvostrukog tumačenja kimeridžijske faze; duže značenje sensu anglico ili kraće značenje sensu gallico." Ovdje se "anglico" ili englesko značenje odnosilo na tumačenja engleskih geologa, izvedena iz engleskih materijala i uslova, dok se "gallico" odnosio na tumačenja francuskih i njemačkih geologa, izvedena iz kontinentalnih materijala i uslova.. "...genetičke stratigrafske sekvence sensu Galloway (1989)" što znači one sekvence koje Galloway tako naziva, slično kao i u biološkoj upotrebi pri pozivanju na terminologiju određenih autoriteta. "Druga progradacijska jedinica plus PAN-4 su korelativni sa pontskim sensu stricto (sensu Sacchi 2001)." Ovdje imamo meta-referencu: pontski u smislu u kojem ga je Sacchi primijenio sensu stricto.
Primjeri u praktičnoj taksonomijiSensu se koristi u taksonomiji živih bića kako bi se odredilo koja se okrug datog taksona odnosi, gdje se može definirati više od jednog okruga.
"Porodica Malvaceae s.s. je kladistički monofiletska." To znači da članovi cijele porodice biljaka pod nazivom Malvaceae (strogo govoreći), preko 1000 vrsta, uključujući najbliže srodnike pamuka i hibiskusa, svi potiču od zajedničkog pretka, konkretno, da oni, i nijedna druga postojeća biljka takson, dijele nominalnog najnovijeg zajedničkog pretka (MRCA). Ako je ovo tačno, taj predak je mogao biti jedna vrsta biljke. Obrnuto, tvrdnja također znači da porodica uključuje sve preživjele vrste koje potiču od tog pretka. Druge vrste biljaka koje bi neki ljudi mogli (općenito govoreći ili s.l.) uključiti u porodicu ne bi dijelile taj MRCA (ili ipso facto i one bi također bile članovi porodice Malvaceae s.s. Ukratko, ova circumission s.s. uključuje sve i samo biljke koje potiču od tog određenog predačkog stabla.
"U širem circumissionu APG, porodica Malvaceae s.l. uključuje Malvaceae s.s., a također i porodice Bombacaceae, Sterculiaceae i Tiliaceae. Ovdje je opis širi, lišen nekih svojih ograničenja izgovaranjem "sensu lato"; to je ono što znači govoriti "šire". Odbacivanje takvih ograničenja može biti iz historijskih razloga, na primjer kada ljudi obično govore o taksonu polifiletski jer se dugo vjerovalo da članovi čine "pravi" takson, a standardna literatura ih i dalje upućuje zajedno. Alternativno, takson može uključivati članove jednostavno zato što čine grupu s kojom je praktično raditi.
U ovom primjeru, iz dodatnih izvora možemo znati da se bavimo potonjim slučajem: dodavanjem drugih grupa biljaka porodici Malvaceae s.l., uključujući one povezane s kakaom, kolom, durianom i jutom, opis APG izostavlja neke od kriterija po kojima su novi članovi prethodno bili isključeni. Grupa s.l. ostaje monofiletska.
" 'Očigledno nemonofiletska' serija Cyrtostylis sensu A.S. George je praktično demontirana..." Ova primjedba precizira Alex George-ov specifičan opis te serije. To je drugačija vrsta opisa, aludirajući na činjenicu da ih je A.S. George nazvao serijom. "Sensu A.S. George" znači da je A.S. George raspravljao o Cyrtostylis u toj seriji i da su članovi te serije oni o kojima se raspravlja u istom smislu - kako ih je A. S. George vidio''; trenutni autor možda "odobri" Georgeov opis, a možda i ne, ali Georgeov opis je opis koji se još razmatra.
Također pogledajte Pojmovnik naučnog imenovanja
Reference
Vanjski linkovi
Kategorija:Naučna terminologija Kategorija:Latinske izreke Kategorija:Botanička nomenklatura