thumb|280px Zalihe i izvoz palisandera iz ilegalne sječe na Madagaskaru
Ilegalna sječa tj. nezakonita sječa, jest termin koji uključuje sječu, transport, kupovina ili prodaja drveta kršeći zakone. Sam postupak sječe može biti ilegalan, uključujući korištenje koruptivnih sredstava za pristup šumama; eksploataciju bez dozvole ili iz zaštićenog područja; sječu zaštićenih vrsta; ili eksploataciju drveta koja prelazi dogovorene granice. Ilegalna sječa je pokretačka snaga za niz ekoloških problema kao što su krčenje šuma, erozija tla i gubitak biodiverziteta, koji mogu dovesti do većih ekoloških kriza kao što su klimatske promjene i drugi oblici degradacija okoliša.
Nezakonitost se može dogoditi i tokom transporta, kao što su ilegalna prerada i izvoz (putem lažne deklaracije carini); izbjegavanje poreza i drugih troškova, te lažno certificiranje. Ovi postupci se često nazivaju "pranjem novca od drveta". Ilegalnu sječu šuma pokreću brojne ekonomske sile, kao što su potražnja za sirovinama, otimanje zemljišta i potražnja za pašnjacima za stoku. Regulacija i prevencija mogu se dogoditi i na strani ponude, uz bolju provedbu zaštite okoliša i, na strani potražnje, kao što je sve veća regulacija trgovine kao dio međunarodne drvne industrije.
Pregled Ilegalna sječa šuma je sveprisutni problem koji uzrokuje ogromnu štetu šumama, lokalnim zajednicama i ekonomijama zemalja proizvođača. EU, kao glavni uvoznik drveta, implementirala je Uredbu Evropske unije o drvetu kao sredstvo za zaustavljanje uvoza ilegalno nabavljenih drvnih proizvoda. Identifikacija ilegalno posječenog ili trgovanog drveta je tehnički teška, ali se čini niz pokušaja. presentation by Dr. Gerald Koch Stoga nedostaje pravni osnov za normativne akte protiv uvoza drveta ili drugih proizvoda proizvedenih od ilegalnog drveta. Naučne metode za određivanje geografskog porijekla drveta trenutno su u razvoju. Moguće mjere za ograničavanje uvoza ne mogu biti u skladu s propisima WTO o nediskriminaciji. Umjesto toga, moraju biti uređene bilateralnim sporazumima. TRAFFIC, mreža za praćenje trgovine divljim životinjama nastoji pratiti ilegalnu trgovinu drvetom i pružiti stručnost u pregledima politika i zakona.
Razmjera Procjenjuje se da ilegalna sječa šuma samo na javnom zemljištu uzrokuje gubitke imovine i prihoda veće od 10 milijardi američkih dolara godišnje. Iako je teško izračunati tačne brojke, s obzirom na ilegalnu prirodu aktivnosti, pristojne procjene pokazuju da je više od polovine sječe šuma koja se odvija globalno ilegalna, posebno na otvorenim i ranjivim područjima, kao što je Amazonski bazen, Centralna Afrika, Jugoistočna Azija i Ruska Federacija.For further details on illegal logging, see: Duncan Brack and Gavin Hayman (2001) Intergovernmental Actions on Illegal Logging. Royal Institute of International Affairs; Duncan Brack, Gavin Hayman and Kevin Gray (2002) Controlling the International Trade in Illegally Logged Timber and Wood Products. Royal Institute of International Affairs. Dostupne brojke i procjene moraju se tretirati s oprezom. Vlade imaju tendenciju da potcjenjuju situaciju, s obzirom na to da visoke procjene ilegalne sječe mogu uzrokovati neugodnost jer sugeriraju neefikasnu provedbu zakona ili, još gore, podmićivanje i korupciju. S druge strane, ekološke nevladine organizacije objavljuju alarmantne brojke kako bi podigle svijest i naglasile potrebu za strožim mjerama očuvanja. Za kompanije u šumarskom sektoru, publikacije koje daju visoke procjene mogu se smatrati potencijalno prijetećim njihovom ugledu i tržišnoj perspektivi, uključujući konkurentnost drveta u poređenju s drugim materijalima. Međutim, za mnoge zemlje, nevladine organizacije su jedini izvor informacija osim državnih institucija, koje vjerovatno očito potcjenjuju stvarne brojke. Naprimjer, Republika Estonija izračunala je 2003. stopu od 1% ilegalno posječenog drveta, dok je nevladina organizacija "Estonski zeleni pokret" procijenila da dostiže čak 50%."Estonian Green Movement (2004) Illegal forestry and Estonian timber exports In Latvia, the situation is comparable; anecdotal evidence points towards 25%WWF Latvia (2003).
Posljedice thumb| Ilegalna sječa šuma nastavlja se i u Tajlandu. Ova fotografija je snimljena pored puta u okrugu Mae Wang, provincija Chiang Mai, u martu 2011. godine. Ilegalna sječa šuma ima štetne posljedice, uključujući deforestaciju i, posljedično, globalno zagrijavanje. Dovodi do gubitka biodiverziteta, slabi vladavinu prava i ometa odgovorno upravljanje šumama. Štaviše, podstiče korupciju, utaju poreza i smanjuje prihode zemalja proizvođača, ograničavajući njihovu sposobnost ulaganja u održivi razvoj. Ekonomske i društvene posljedice nesrazmjerno utiču na siromašne i ugrožene, što rezultira gubitkom miliona dolara prihoda od drveta godišnje.
Nadalje, ilegalna trgovina šumskim resursima potkopava međunarodnu sigurnost i često se povezuje s korupcijom, pranjem novca, organiziranim kriminalom, kršenjem ljudskih prava, climate change i, u nekim slučajevima, nasilni sukobi. U sektoru šumarstva, jeftin uvoz ilegalnog drveta i šumskih proizvoda, zajedno s nepoštivanjem osnovnih društvenih i ekoloških standarda od strane nekih ekonomskih aktera, destabilizuje međunarodna tržišta. Ova nelojalna konkurencija utiče na one evropske kompanije, posebno mala i srednja preduzeća koja se ponašaju odgovorno i spremna su igrati po poštenim pravilima.
Po regijama
Afrika
Madagaskar
Nigerija Neselektivna sječa šuma u prašumi i nekontrolisana sječa drveća za ogrjevno drvo, prema izvještajima, imaju negativan uticaj na okolinu. Gubitak drveća i drugog vegetacijskog pokrivača može uzrokovati porast temperature, manji broj usjeva, poplave, povećanje emisije stakleničkih plinova u atmosferi, ekološku neravnotežu, eroziju tla i gubitak biodiverziteta. Šumski rezervat u Nigeriji prostire se na približno 10 miliona hektara, što čini preko 10% ukupne površine zemljišta, koja iznosi oko 96,2 miliona hektara ili 923.768 kvadratnih kilometara. Broj stanovnika u 2006. godini bio je oko 170.790 (Nacionalni direktorat za zapošljavanje, 2012). Međutim, površina označenih šumskih zemljišta postepeno se smanjuje zbog nekontrolirane sječe drveća i aktivnosti ilegalnih drvosječa širom zemlje. Na primjer, Federalni odjel za šumarstvo (2010) procijenio je da se šume u Nigeriji smanjuju godišnjom stopom od 3,5%. Zemlja je ranije imala oko 20% svoje površine pokrivene prirodnim šumama, ali to se smanjilo na oko 10%. Gubitak približno 60% prirodnih šuma dogodio se zbog zadiranja u poljoprivredu, ekstenzivne sječe šuma i urbanizacije od 1960-ih do 2000.Food and Agricultural Organization (FAO), 2001. Global Forest Reserves Assessment, 2000. FAO Forestry Paper, 140. FAO, Rome Federal Department of Forestry. Forestry Outlook Study for Africa: Nigeria. Federal Department of forestry/ FAO. Rome Primjetno je da industrijski i društveni razvoj, koji se bore za iste površine pod šumama, nije bio pohvalan. Nigerija, s obzirom na svoju prostranu površinu, obuhvata raznolike i povoljne klimatske i ekološke zone. Značajna veličina nacije, raznoliko stanovništvo i socio-politički i ekonomski izazovi stavili su ogroman pritisak na šumske pojaseve. Porast broja nezaposlenih mladih otkrio je da pljačka šumskih proizvoda radi preživljavanja predstavlja priliku.Ola-Adams, B. A. (1983). Effect of logging on Residual Stands of a Lowland Rainforest of Omo Forest Reserve, Nigeria. Paper presented at the 4th annual Conference of science Association of Nigeria, University of Ibadan, Ibadan.Patterson N, Okafor O, Williams D (2006). “Globalization and employment Generation” Evaluating the impact of trade on Aggregate employment in Nigeria’s In Industrial Sector” NES 2006 Annual Conference Nigeria Posljedično, nezaposlenost, značajan razvojni izazov u Nigeriji, ima dalekosežne negativne posljedice na ekološki kriminal. Ekološki kriminal često zauzima drugo mjesto u prioritetu u većini zemalja u razvoju, jer postoji općeprihvaćeno uvjerenje da šuma pripada svima u zajednici. Nadalje, preveliko oslanjanje Nigerije na sirovu naftu navelo je vladu da manje pažnje posvećuje godišnjim gubicima od krađe šumskih proizvoda. Nažalost, pokušaji vlade da provede efikasne mjere za borbu protiv ilegalne sječe šuma nisu dali željene rezultate, jer je samo 6% kopnene površine zemlje označeno kao zaštićeno područje.Nigeria Fifth National Biodiversity Report, 2014. Accessed on 11th October, 2023. https://www.cbd.int/doc/world/ng/ng-nr-05-en.pdf
Prema globalnim podacima, značajna većina nezaposlenih osoba u regijama u razvoju, kako u ruralnim tako i u urbanim područjima, čini oko dvije trećine ukupnog broja nezaposlenih mladih. U Nigeriji se nezaposlenost pojavila kao goruće pitanje, posebno od 1980-ih, perioda obilježenog ekonomskim padom zbog pada svjetskih cijena nafte, devalvacije nigerijske valute, raširene korupcije i brzog porasta stanovništva zemlje. Ovi ekonomski izazovi imali su negativne posljedice na proizvodnju hrane i doveli su do sve veće zabrinutosti zbog deforestacije. U regijama koje su bile ruralne ili poluurbane i obdarene obiljem šumskog drveća i poljoprivrednih proizvoda, šume su bile lahko dostupne i eksploatirane, ne samo od strane lokalnog stanovništva već i od strane stranih kriminalnih mreža.Martin, E. and Vigne, L. (2011) The Ivory Dynasty: A report on the soaring demand for elephant and mammoth ivory in southern China London: Elephant Family, The Aspinall Foundation and Columbus Zoo and Aquarium. Posebno su alarmantne bile aktivnosti ilegalnih trgovaca šumskim proizvodima, koje su često omogućavali stranci koji su tražili rijetke i tvrde vrste drveta za evropska i američka tržišta. To je rezultiralo nekontroliranim uništavanjem i sječom drveća na komunalnim i individualnim poljoprivrednim zemljištima.Egbewole, Z. T., Ogunsanwo, O. Y. and Omole, A. O. (2011). Technical Efficiency of Lumber Recovery From High Forest Tree Species In Selected Sawmills Of Southwestern Nigeria. Nigerian Journal of Agriculture, Food and Environment. 7(1):34-41Rademeyer, J. (2012) Killing for Profit: Exposing the illegal rhino horn trade. Cape Town: Zebra Press
Sa naučne perspektive, uništavanje ovih stabala značajno utiče na ciklus ugljika i pojačava efekat staklene bašte zbog iscrpljivanja ugljika.Alamu, L. O. and Agbeja, B. O. (2011), Deforestation and endangered indigenous tree species in South-West Nigeria. International Journal of Biodiversity and Conservation Vol. 3(7), pp. 291-297 Socio-ekonomski gubici za naciju, posebno u pogledu ugroženih vrsta u jugozapadnim i srednjozapadnim šumskim zonama Nigerije (koje obuhvataju države kao što su Oyo, Ondo, Osun, Ogun, Ekiti, Edo i Delta), su nemjerljivi. Brza urbanizacija u Nigeriji, zajedno s rastućom stopom nezaposlenosti, upornim siromaštvom, nejednakostima, neadekvatnim socijalnim uslugama, prisustvom transnacionalnih kriminalnih organizacija, široko rasprostranjenom upotrebom i trgovinom drogom, te nedovoljno opremljenim sigurnosnim osobljem i šumarima za borbu protiv ilegalne sječe šuma, kartela, tajnih tržišta i pilana za rijetke šumske proizvode, potaknula je mnoge mlade da istraže mogućnosti u poslovima vezanim za šumarstvo.Pretty, J. Wood C, Hine, R., and Barton, J. (2013) Nature for rehabilitating offenders and facilitating therapeutic outcomes for youth at risk. In South N and Brisman A (eds) T h e Routledge International Handbook of Green Criminology: 184‐196. London: Routledge.