Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu (ruski: Запорожці пишуть листа турецькому султану) je jedna od najpoznatijih i najvažnijih slika rusko-ukrajinskog slikara Ilje Rjepina koju je slikao od 1880. do 1891., o čemu svjedoči zapis samog umjetnika na rubu platna. Slika prikazuje polulegendarni događaj negdje između 1672. i 1680. godine, kada su zaporošci iz utvrde Sič uspjeli pobijediti osmanskog sultana Mehmeda IV. Sadržaj sultanovog pisma je poznat, a odgovor kozaka je izgubljen pa kasnije rekonstruiran, što je u Rjepinu, nakon čitanja, potaklo zanimanje za čitav događaj. Sliku je kupio ruski car Aleksandar III. za 35.000 rubalja, što je tada bila najveća cijena plaćena za djelo ruskog umjetnika.
Povijest i odlike mini|lijevo|<center>Skica iz galerije Tretjakov, 1878. mini|lijevo|<center>Verzija iz Umjetničkog muzeja u Harkovu, 1893. mini|<center>Detalj s portretom atamana Ivana Sirka kako puši lulu iznad pisara. Povijesna pozadina slike je događaj iz 17. stoljeća, kada su Zaporoški kozaci 1676. godine uspjeli obraniti svoju utvrdu, sultan Mehmed IV. im je poslao ultimatum:
Kozaci su odgovorili nizom uvredljivih i vulgarnih rima, parodirajući sultanove titule:
Ova verzija je iz 18. stoljeća koju je Dmitri Ivanović Javornitskij (na slici prikazan kao pisar) pročitao Rjepinu jednom prilikom. U to vrijeme Kozaci su bili jako cijenjeni kao narod koji jako drži do slobode, ravnopravnosti i bratstva; kako ih je opisao Nikolaj Vasiljevič Gogolj.Kozačko pismo , Rjepin Pristupljeno 1. lipnja 2017. Zaporoški kozaci su simbol ukrajinske neovisnosti nezavidnog povijesnog razdoblja 18. st., te je kao rođenom ukrajincu Rjepinu ova tema bila osobito bliska. Ilja Rjepin je tada bio poznat po intimnijim portretima, ali i dramatičnim povijesnim događajima koji sa sobom donose snažan osjećaj svrhe. Njegova metoda rada je bila u potpunom kontrastu tada popularnom impresionizmu, jer se mukotrpno osvrće na svaki detalj (što se vidi i na ovoj slici) i pomno razlaže više skica prije samog slikanja. Djelo je realisitično, ali i pomno koristi nacionalne simbole i odlike karaktera naroda kako bi pokazao duh ruskog (ili ukrajinskog, a možda i čitavog slavenskog) naroda.
Postoji i druga, kasnija, realističnija i slikarski lepršavija (na tragu impresionizma) verzija ove slike koja je izložena u Harkovskom muzeju umjetnosti. Vidjevši ovu sliku francuski pjesnik Guillaume Apollinaire je napisao rimovanu verziju „Odgovor zaporoških kozaka sultanu Konstantinopolja” ("Réponse des Cosaques Zaporogues au Sultan de Constantinople") kao dio svoje pjesme "La Chanson du mal-aimé" u zbirci pjesama „Alkohol” (1913.).
Izvori
Myron B. Kuropas (1961) The Saga of Ukraine: An Outline History. MUN Enterprises
Kategorija:Slike Ilje Rjepina Kategorija:Slike iz 1890-ih