__NOTOC__

1. siječnja Prva vozila IFOR-a prešla preko pontonskog mosta između Županje i Orašja u Bosnu. Ponovno uspostavljene telefonske veze između BiH i SRJ nakon tri i pol godine prekida. Veze između BiH i vanjskog svijeta prekinuli bosanski Srbi u ljeto 1992.

2. siječnja Dva mjeseca nakon izbora, u Zagrebu konstituirana Gradska skupština. Dr. Zdravko Tomac (SDP) predsjednik Skupštine, a Goran Granić (HSLS) - kojeg još treba potvrditi Predsjednik Republike - izabran za gradonačelnika.

3. siječnja Američki ministar obrane William Perry, u pratnji zapovjednika združenog stožera američke vojske generala Johna Shalikashvilija i zapovjednika NATO snaga u Europi generala Georgea Joulwana, posjetio postrojbe međunarodnih provedbenih snaga kod Županje.

4. siječnja Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman stigao u službeni posjet Bosni i Hercegovini. U Sarajevu svečano ga dočekao predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović. U Sarajevu održana prva sjednica Zajedničkog vijeća za suradnju Republike Hrvatske i Republike i Federacije BiH. Zaključeno da treba hitno učvrstiti Federaciju BiH. Hrvatski veleposlanik pri UN-u Mario Nobilo u pismu predsjedavajućem Vijeća sigurnosti odbacio tvrdnju SRJ da postoji teritorijalni spor SRJ i Hrvatske oko Prevlake.

5. siječnja Gornji dom ruskog parlamenta odobrio odlazak ruskog mirovnog kontingenta u BiH, koji će brojati 1.600 vojnika i 400 časnika.

6. siječnja U Mostaru, koji je zamišljen kao pokusni primjer u uspostavi Federacije, učestali incidenti, na crti razgraničenja na Bulevaru danas ranjen hrvatski policajac.

7. siječnja Mostar ponovno podijeljen grad, nakon posljednjih incidenata, Bulevarom - nekadašnjom prvom crtom sukoba Hrvata i Bošnjaka - patroliraju vozila IFOR-a.

8. siječnja Gradonačelnik istočnog Mostara Safet Oručević zatražio pomoć NATO-a nakon porasta etničkog nasilja u tom gradu, izjavio u Sarajevu glasnogovornik IFOR-a Simon Haselock.

9. siječnja Predsjednik Tuđman priredio u Predsjedničkim dvorima svečano primanje za članove diplomatsko-konzularnog zbora, te naglasio da će uspjeh u mirnom rješavanju hrvatskih okupiranih područja također djelotvorno utjecati na rješenje krize u BiH.

10. siječnja Ministar vanjskih poslova Hrvatske dr. Mate Granić u posjetu Beogradu, a u razgovorima s predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem i ministrom vanjskih poslova SRJ Milanom Milutinovićem dogovoreno otvaranja cestovnog, željezničkog i poštanskog prometa između Hrvatske i SRJ.

11. siječnja Predsjednik Tuđman odbio potvrditi izbor dr. Gorana Granića za gradonačelnika Zagreba. Samo tri minute nakon što su srpski teroristi ispalili raketu na sarajevski tramvaj i usmrtili jednu ženu, NATO locirao njihov položaj i uništio ga. Predsjednik Tuđman u Parizu na pokopu Françoisa Mitterranda.

12. siječnja U Vijeću sigurnosti UN odgođeno donošenje rezolucije o hrvatskom Podunavlju i rezolucije o Prevlaci. Srpsko ludilo vlada Ilidžom, u kojoj Srbi danima iskopavaju posmrtne ostatke svoje rodbine kako bi ih ponijeli sa sobom pri napuštanju Sarajeva.

13. siječnja Američki predsjednik Bill Clinton, nakon obilaska američkih vojnika u Italiji, Mađarskoj i BiH (u Tuzli razgovarao s Alijom Izetbegovićem), posjetio Hrvatsku, gdje je u zagrebačkoj zračnoj luci razgovarao s hrvatskim predsjednikom dr. Tuđmanom. Armija BiH ušla u dva hrvatska sela u srednjoj Bosni (Alibegovce i Ularice), a snage IFOR-a odvratile obje strane od otvorenog oružanog sukoba. U Mostaru za novog predsjednika HDZ-a BiH izabran Božo Rajić.

14. siječnja Ministri Klaus Kinkel, Mate Granić i Muhamed Šaćirbej u Mostaru, a Kinkel izjavio da u sporovima konačnu odluku ima europski upravitelj Hans Koschnik. Ministri postigli suglasnost da se što prije ostvari apsolutna sloboda kretanja, da se odrede granice šest mostarskih općina i da se ujedine policijske snage.

15. siječnja Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman podnio hrvatskom Saboru izvješće o stanju države i nacije, naglasivši da je velikim političkim i vojnim pobjedama u prošloj godini učvršćena samostalnost hrvatske države. Vijeće sigurnosti UN, nakon gotovo tjedan dana konzultacija, donijelo dvije rezolucije: o prijelaznoj upravi UN u hrvatskom Podunavlju pod nazivom UNTAES (United Nations Transitional Authority in Eastern Slavonia), te o nastavku privremene prisutnosti promatrača UN na Prevlaci.

16. siječnja U Splitu dovršena i porinuta u more prva hrvatska podmornica pod imenom Velebit.

17. siječnja U posjetu Hrvatskoj predsjednik Bugarske Željo Želev. Razgovarao s hrvatskim predsjednikom Tuđmanom. Potpisan Sporazum o prijateljstvu i suradnji.

18. siječnja Bosanski Srbi jučer se povukli sa svojih položaja na Trebeviću iznad Sarajeva. Pritom spalili svoje bunkere, nastambe i promatračnice.

19. siječnja Predsjednik Tuđman primio u Zagrebu Richarda Holbrookea - razgovarano o oživotvorenju Federacije BiH i provedbi daytonskih sporazuma. Istaknuta pozitivna uloga Republike Hrvatske, koju SAD smatraju odlučujućom u provedbi spomenutih sporazuma.

20. siječnja IFOR položio prvi test, u proteklih 30 dana napravio više nego UNPROFOR u tri godine: u roku ispunjena daytonska obveza o povlačenju i razdvajanju snaga HVO-a, Armije BiH i vojske bosanskih Srba. Američki general-diplomat Jacques Paul Klein, voditelj UNTAES-a, Prijelazne uprave UN-a u istočnoj Slavoniji, obavijestio novinare u New Yorku da će glavni stožer UN-a preseliti iz Zagreba u Vukovar.

21. siječnja Veleposlanik SAD u Hrvatskoj Galbraith, prilikom posjeta Dubrovniku, istaknuo da je Prevlaka suvereni dio suverene Republike Hrvatske.

22. siječnja U reintegraciji hrvatskog Podunavlja, nakon razoružanja, uslijedit će uspostava policijske uprave i potom povratak prognanih. Uspostavit će se nacionalna struktura koja je bila prije 1991., a u području ne mogu ostati oni koji su se doselili iz Srbije i BiH, rečeno na konferenciji za novinare hrvatske Vlade u Zagrebu. Savudrijska vala (Piranski zaljev) i dalje najveći hrvatsko-slovenski spor. Hrvatska nudi Sloveniji najliberalniji režim slobodne plovidbe, ali ne može dati vlastiti teritorij, piše austrijski Kleine Zeitung. Bosanski Srbi u svibnju i lipnju 1992. na području Brčkog ubili oko 3.000 Muslimana i Hrvata, koji su pokopani u zajedničkoj grobnici blizu tog grada, piše Daily Telegraph.

23. siječnja Gradonačelnik zapadnog Mostara Mijo Brajković izjavio kako hrvatska strana traži da Mostar bude stolni grad Hrvata u BiH, što je zahtijevano i na početku pregovora o gradu.

24. siječnja Predsjednik Tuđman primio u Zagrebu šefa misije OESS-a za BiH Roberta Frowicka, te ga upozorio da je temeljni problem za Hrvatsku, iako je problem Mostara velik, uspostava vlade Federacije BiH i vlade BiH.

25. siječnja Zagrebačka skupština birala novog gradonačelnika, nakon što dr. Goran Granić nije dobio potvrdu od Predsjednika Republike, izabran liberal Jozo Radoš.

26. siječnja Ministar obrane RH Gojko Šušak primio u Zagrebu budućeg zapovjednika UNTAES-a belgijskog generala Josefa Schoupsa. Hrvatske izbjeglice nemaju pravo povratka sve dok srpske izbjeglice ne dobiju odgovarajuću odštetu za izgubljenu imovinu i dok im se ne omogući povratak na vjekovna ognjišta, kazao novinarima u Belom Manastiru šef srpskog pregovaračkog tima iz istočne Slavonije Milan Milanović. Slično za NIN rekao i generalni tajnik Srpskog demokratskog foruma u Zagrebu Veljko Džakula.

27. siječnja U Trstu barem dvije godine djelovala srpska špijunska grupa Zenit, pišu talijanski mediji. Lord David Owen na predavanju i newyorškom sjedištu UN-a konstatirao kako je Hrvatska najveći pobjednik u ratu, a najveći gubitnik hrvatski Srbi, najviše zbog vlastite nesposobnosti i tvrdoglavosti. Owen rekao i da je multikulturalnost Bosne mit. Hrvatska strana na heliodromu u Mostaru oslobodila 127 zarobljenika, sada su na redu Srbi i Bošnjaci, kako bi ispoštovali Daytonski sporazum.

28. siječnja U Londonu otvoreno novo veleposlanstvo Republike Hrvatske.

29. siječnja Europska unija otvorila pitanje normalizacije odnosa sa SRJ, a pokrenula ga Francuska.

30. siječnja CIA otkriva nečasnu ulogu britanskog generala i srpskog zaštitnika: Michael Rose sprječavao intervenciju NATO-a protiv bosanskih Srba i za najgroznije zločine, otkriva britanski The Guardian.

31. siječnja U Palači naroda u Ženevi od danas i službeno prazne prostorije sada već bivše Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji. U stvari njezin rad zamro još prije dvije godine s većim američkim angažmanom u mirovnim pregovorima i osnutkom kontaktne skupine za BiH. Vijeće sigurnosti UN-a odobrilo slanje u istočnu Slavoniju stotinu vojnih promatrača UN s mandatom od šest mjeseci. Na sjednici Ustavotvorne skupštine BiH utemeljena Vlada Federacija na čelu s Izudinom Kapetanovićem, te njegovim zamjenikom Dragom Bilandžijom i 12 ministara.

Izvori

1996/1