James Anderson (Aberdeen, oko 1679. – London, 28. svibnja 1739.) bio je škotski pisac, genealog i svećenik. Zaređen je za svećenika Prezbiterijanske crkve u Škotskoj 1707. godine, nakon čega se preselio u London gdje je također službovao. Zapamćen kao autor prvih statuta slobodnih zidara i jedan od najutjecajnijih teoretičara ranog modernog slobodnog zidarstva. Bio je član Kraljevskog društva te prijatelj Isaaca Newtona i Johna Theophilusa Desaguliersa.
Kao slobodni zidar bio je starješina lože i časnik Velike lože Londona i Westminstera. U rujnu 1721. godine Velika loža ga je zadužila da napiše povijest slobodnih zidara, koja je objavljena 1723. godine pod naslovom Konstitucije slobodnih zidara. Iako njegovo ime nije navedeno na naslovnici, njegovo autorstvo potvrđeno je u dodatku knjige.
Životopis Rođen je u Aberdeenu kao sin Johna Andersona iz Mudehousea i brat Adama Andersona (1692. – 1765.). Studirao je na Marischal Collegeu od 1705. do 1709. te ubrzo bio licenciran kao propovjednik Prezbiterijanske crkve u Aberdeenu. Godine 1710. postavljen je za ministra škotske zajednice u Westminsteru, gdje je propovijedao u novoizgrađenoj dvorani u Glasshouse Streetu, a potom u francuskoj protestantskoj kapeli u Swallow Streetu. Od 1734. služio je u Lisle Streetu kod Leicester Squarea.
Bio je poznat kao učen, ali i nepraktičan čovjek; 1720. izgubio je znatan dio imovine u financijskom slomu South Sea Company. Njegove propovijedi bile su tiskane, a najpoznatija, No King-Killers (1715.), branila je ulogu prezbiterijanaca u Engleskom građanskom ratu.
Anderson je umro u Londonu 1739. godine.
Slobodno zidarstvo Anderson je bio slobodni zidar, starješina lože i veliki nadzornik Velike lože Londona i Westminstera (kasnije poznate kao Velika loža Engleske). Kao prijatelj Isaaca Newtona i Johna Theophilusa Desaguliersa, 1721. je dobio zadatak sastaviti povijest i pravila bratstva. Rezultat je bio spis Konstitucije slobodnih zidara (London, 1723.), koji je dugo služio kao temeljni dokument engleskog slobodnog zidarstva. Djelo je prevedeno na više jezika i doživjelo brojna izdanja, uključujući američko izdanje koje je 1734. tiskao Benjamin Franklin u Philadelphiji.
Anderson je također napisao Obrana slobodnog zidarstva (engl. A Defence of Masonry; oko 1738.), odgovor na napadački pamflet Raskrinkana masonerija (Masonry Dissected; 1730.). Iako su povjesničari kasnije osporavali neke njegove tvrdnje o počecima Velike lože, njegovo se djelo smatra ključnim za institucionalizaciju modernog slobodnog zidarstva.
Književni i genealogijski rad Najpoznatije njegovo neslobodnozidarsko djelo je Kraljevska rodoslovlja (Royal Genealogies; 1732.), obimno rodoslovno djelo europskih dinastija, djelomično utemeljeno na radu Johanna Hübnera. Posljednje mu je djelo Genealoška povijest kuće Yvery (A Genealogical History of the House of Yvery; 1739. – 1742.), koje je nakon njegove smrti dopunjeno i prerađeno zbog spornih navoda. Posmrtno je objavljen i dijalog Novosti iz Elysiuma (News from Elysium; 1739.).
Izvori
Kategorija:Engleski slobodni zidari Kategorija:Škotski slobodni zidari Kategorija:Životopisi, Škotska Kategorija:Životopisi, London Kategorija:Autori djela o slobodnom zidarstvu Kategorija:Genealozi