Franjevačka kustodija sv. Jeronima u Dalmaciji (i Istri) franjevačka je kustodija franjevaca Reda manje braće (do 2025. provincija) na području Istre i Dalmacije koja djeluje od 1393. Sjedište Provincije je u Zadru u samostanu sv. Frane, najstarijem franjevačkom samostanu izvan Italije.
Povijest Prema zapisima najranijih Franjinih životopisaca, Franjo Asiški je u šestoj godini svog obraćenja (što odgovara godini 1211. ili 1212.) krenuo brodom iz Ancone prema Svetoj zemlji. Međutim, zbog jakog olujnog nevremena, njegov je brod bio prisiljen pristati na suprotnoj obali Jadrana, u područje koje se tada nazivalo Sklavonija (današnja Dalmacija). Već 1214. godine, u Trogiru, osnovan prvi franjevački samostan u Dalmaciji, ujedno i prvi samostan reda sv. Franje izvan Italije. mini|314x314px|Samostan sv. Frane u Zadru Tijekom 13. stoljeća, franjevačka provincija na području današnje Hrvatske bila je organizirana u četiri manje upravne jedinice, tzv. kustodije: istarsku, rapsku, zadarsko-splitsku i dubrovačku, koje su zajedno obuhvaćale 25 samostana. Na generalnom kapitulu 1393. određeno je da Sklavonska (ili Slovinska) provincija sv. Serafina (Provincia Sclavoniae S. Seraphini) mora za zaštitnika uzeti sv. Jeronima Dalmatinca. Isto tako određeno je da se umjesto naziva "Sklavonska" uvede "Dalmatinska" – Provincia Dalmatiae.
Pod utjecajem obnoviteljskog pokreta koji je u 14. i 15. stoljeću zahvatio mnoge crkvene redove, pa tako i Franjevački red, došlo je do podjele i unutar prostrane dalmatinsko-istarske provincije. Provincija se tada počinje dijeliti na "konventualski" i "opservantski" dio.
Tijekom 15. stoljeća, franjevci opservanti organizirali su dvije vikarije – zadarsku i dubrovačku. Obje su 1517. godine uzdignute na rang provincija, sa sjedištima u Zadru i Dubrovniku. Na kraju, 1889. godine, te su dvije primorske provincije sjedinjene u jednu, današnju jedinstvenu Provinciju sv. Jeronima.
Provincija Dalmacije protezala se od Trsta do Drača, a kasnije je osnivala samostane i na području Like i Banovine. Samostane u Lici i Banovini zauzeli knezovi Frankopani, jer su im njihovi posjedi bili potrebni za vođenje ratova protiv Osmanlija. Samostani su potom predani reformiranim opservantima, ali su ubrzo nakon turskih prodora potpuno nestali. Sličnu je sudbinu doživjelo i više samostana južno od Kotora te u unutrašnjosti Dalmacije, koje su uništili Turci.
Pad Venecije i Napoleonski ratovi donijeli su teško razdoblje za redovnike, zatvaranje samostana, smanjenje broja redovnika te ograničenje njihovih aktivnosti. Zbog naglog pada broja fratara i samostana, 3. kolovoza 1827. došlo je do ujedinjenja Dalmatinske provincije sv. Jeronima i Padovanske provincije sv. Antuna u novu Provinciju sv. Antuna Padovanskoga, sa sjedištem u Padovi. Međutim, nakon ukidanja svih samostana na talijanskom dijelu provincije, uprava i sjemenište premješteni su u Cres. Nova provincija tada dobiva naziv Dalmatinsko-padovanska provincija sv. Antuna (Dalmato-Patavina).
Samostani
Badija – Samostan Uznesenja Blažene Djevice Marije Cavtat – Samostan Gospe od Snijega Crikvenica – Samostan sv. Antuna Dubrovnik – Samostan Male braće Hvar – Samostan Gospe od milosti Kampor (otok Rab) – Samostan sv. Bernardina Košljun (otok Krk) – Samostan Navještenja Marijina Kotor – Samostan sv. Klare Kraj (otok Pašman) – Samostan sv Duje Krapanj (Brodarica) – Samostan sv. Križa Krapanj (Sv. Križ) – Samostan sv. Križa Kuna (poluotok Pelješac) – Samostan Uznesenja Marijina (Gospe Anđela) Lopud (otok Lopud) – Samostan Rođenja Blažene Djevice Marije Nerezine (otok Lošinj) Orebić (poluotok Pelješac) – Samostan Gospe Delorite Pazin – Samostan Pohođenja Marijina Pridvorje – Samostan sv. Vlaha Pula – Samostan sv Antuna Pula (Šijana) – Samostan sv Antuna – Svetište Gospe od Milosti Rijeka – Samostan sv. Nikole Rovinj – Samostan sv. Frane Rožat – Samostan Pohođenja Marijina Split – Samostan sv. Ante Trogir – Samostan Uznesenje Marijina Zadar – Samostan svetog Frane – središte provincije Zadar (Voštarnica) – Župa Presvetog Srca Isusova
Vidi još
Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, sjedište u Splitu (do 1743. franjevačka provincija sv. Kaja) Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda, sjedište u Zagrebu
Izvori
Kategorija:Franjevci u Hrvatskoj