240px|mini|desno|Tamburaški sastav s pjevačem Stankom Šarićem. Tamburaška glazba vrsta je glazbe namijenjena tamburaškim sastavima i orkestrimaTamburaška glazba proleksis.lzmk.hr Preuzeto 21. prosinca 2025., a predstavlja jedinstveno područje hrvatske glazbene kulture. Tambura je tradicionalni hrvatski instrument koji pripada skupini žičanih glazbala i jedino je hrvatsko narodno glazbalo koje se razvilo iz solističkog u orkestralno.Tamburaška glazba nekad i danas Jelena Tompak Učiteljski fakultet Zagreb Preuzeto 21. prosinca 2025.
Povijesni razvoj 240px|mini|desno|Slovenski tamburaši u Austriji oko 1905. Prije 1830-ih godina tamburaška glazba bila je prisutna samo u okviru narodnog glazbenog izričaja. Početkom 19. stoljeća dolazi do značajne društvene promjene kada tamburu počinju koristiti građanski slojevi, čime instrument prelazi iz seoske sredine u gradove i varošice, gdje postaje omiljeno glazbalo među amaterskim glazbenicima.
Začeci orkestralnog muziciranja
Orkestralno tamburaško muziciranje službeno je utemeljeno 1847. godine kada je Pajo Kolarić, osječki gradski vijećnik, osnovao prvi tamburaški zbor u Osijeku.Tamburaška glazba nekad i danas repozitorij.ufzg.unizg.hr Preuzeto 21. prosinca 2025. Zbor je imao šest amaterskih svirača, a osnivanjem orkestra Kolarić je širio ideju ilirizama. Iz tog razloga Osijek se naziva „kolijevkom hrvatske tambure”. Godinu prije osnivanja orkestra, Vatroslav Lisinski komponirao je pjesmu Tamburaška, inspiriran tamburašima koje je zatekao kako sviraju u kvartetu.
Preteča tambura bila je tambura samica, solističko glazbalo koje se kasnije razvilo u orkestralni oblik. Međutim, Franjo Ksaver Kuhač spominje da su tamburaški orkestri možda osnovani već krajem 18. stoljeća, iako pouzdanijih podataka o tome nema.
Razvoj u drugoj polovici 19. stoljeća Učenik Paje Kolarića, Mijo Majer (1863. – 1915.), osnovao je 1882. godine prvi tamburaški zbor u Zagrebu – Sveučilišno tamburaško društvo Hrvatska Lira. To je bio prvi tamburaški zbor koji je imao dirigenta, a na početku je brojao osam tamburaša (dvije bisernice, tri brača, dvije bugarije i berdu).
U drugoj polovici 19. stoljeća tamburaška se glazba osamostalila – od prigodničarsko-zabavne postala je glazba za javne koncertne priredbe. Od tada tamburašku glazbu počinju skladati i istaknuti glazbenici poput Ivana pl. Zajca (1831. – 1914.), koji je komponirao četiri skladbe za tamburaški orkestar (Koncertni allegro, Koncertno kolo) kako bi pokazao skladateljima ispravan pristup.
Dva smjera razvoja 240px|mini|desno|Vojvođanski tamburaši Josip Andrić istaknuo je dva značajna smjera u razvoju tamburaškog muziciranjaAndrić, J. (1962). Tamburaška glazba: historijski pregled. Slavonska Požega: vlastita naklada.:
Vojvođanski smjer – odnosi se na manje sastave profesionalnih tamburaša koji su sviranjem zarađivali za život. Ove skupine nemaju dirigenta, već ih vodi primaš (svirač prve bisernice).
Slavonski smjer – odnosi se na amatersko muziciranje u većim orkestrima s dirigentom.
20. stoljeće 240px|mini|desno|Prikaz tamburaškoga sastava u Kumrovcu. Između dva svjetska rata razvoj tambure stagnirao je. Hrvatski tamburaški savez osnovan je 7. studenoga 1937. godine na inicijativu Hrvatskog tamburaškog društva Zvonimir iz Osijeka. Osnovan je i tečaj za zborovođe, ali njihov rad prekinuo je Drugi svjetski rat.
Nakon rata sve se više organiziraju smotre i festivali, što pridonosi podizanju kvalitete orkestara. Mali tamburaški sastav Radio Zagreba počeo je s radom 1937. godine pod vodstvom Josipa Stojanovića, a današnji Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije utemeljen je 1941. godine. Od 1985. godine voditelj orkestra je Siniša Leopold.
Folklorni ansambl Lado osnovan je 1949. godine sa zadaćom da istražuje, prikuplja, umjetnički obrađuje i scenski prikazuje najljepše primjere hrvatske glazbene i plesne tradicije. Ansambl čini 14 glazbenika koji sviraju različita tradicijska glazbala, uključujući tambure.
Kao glavnog promicatelja koncertne orkestralne tamburaške glazbe ističe se Slavonsko tamburaško društvo Pajo Kolarić, osnovano 21. ožujka 1954. godine – najdulje postojeće društvo pod istim imenom.
Suvremeno stanje Tambure su danas vrlo popularni instrumenti – osim očuvanja tradicije u kojoj sudjeluju kao dominantni tradicionalni instrumenti, prisutni su i kao neformalni i zabavljački instrumenti. Osim u klasičnim orkestrima i KUD-ovima, tamburaške sastave susrećemo na brojnim manifestacijama, zabavama, svadbama i sličnim događanjima. Tambure – popularni instrument u hrvatskoj tradiciji hkv.hr Preuzeto 21. prosinca 2025.
Tambura i ansambl tambura česta su pratnja vokalnim solistima koji izvode tradicionalnu i novokomponiranu narodnu glazbu. Stalni tamburaški sastavi postoje uz ansamble narodnih plesova.
Prvi muzej tambure u svijetu otvoren je 2013. godine u Slavonskom Brodu.Otvoren prvi svjetski Muzej tambure, vijesti.hrt.hr, 24. siječnja 2013., pristupljeno 19. svibnja 2020.
Standardizacija Na prvoj jugoslavenskoj tamburaškoj konferenciji u Novom Sadu 1958. godine prihvaćena je jedinstvena orkestralna partitura i nazivlje tambura: bisernica I. i II., brač I. i II., E-brač, čelo, bugarija i berde (danas sve češće berda). U ovoj partituri nema transponirajućih dionica bisernice III. i čelovića.
Tambura je uvedena u učiteljske škole kao alternativno glazbalo 1951. godine, a kao glavni predmet u osnovne glazbene škole 1978. godine – prva škola koja ju je uvela jest Glazbena škola u Varaždinu.
Tamburaški sastavi 240px|mini|desno|Slavonski bećari Šezdesetih godina sve traženiji postaju tamburaški sastavi koji su vrhunac popularnosti dosegnuli za vrijeme Domovinskog rata. Tamburaški sastav čini manja skupina tamburaša koja svira bez dirigenta. U punom sastavu nalaze se dvije bisernice, dva brača, čelović, čelo, bugarija i berda, pri čemu na svakoj dionici svira jedan tamburaš.
Tamburaški sastav Slavonski bećari, osnovan 1971. godine (Antun Nikolić Tuca i Krunoslav Kićo Slabinac), iznenadio je repertoarom koji je uz slavonske pjesme uključivao i rock'n'roll skladbe.
Tamburaški sastav Ex Panonia, osnovan 1989. godine, bio je prvi profesionalni tamburaški sastav u tadašnjoj državi i jedan od najpopularnijih sastava osamdesetih i devedesetih godina.
Tamburaški sastav Zlatni dukati pojavljuje se 1983. godine i stiče popularnost izvan granica Hrvatske. Njihovim pojavljivanjem tamburaška glazba postaje važan čimbenik na domaćem glazbenom tržištu. Zlatni dukati obilazili su ratišta i održavali brojne koncerte koje nisu naplaćivali.
Drugi poznati sastavi su: Najbolji hrvatski tamburaši, Dike, Slavonske Lole, Bosutski bećari, Gazde, Baruni, Agrameri, Slavonia Band i mnoge druge, a pjevači: Miroslav Škoro, Krunoslav Kićo Slabinac, Zvonko Bogdan, Vera Svoboda, Boris Ćiro Gašparac, Šima Jovanovac, Blanka Došen Togonal i dr.
Skladatelji i glazbenici
Prvi poznati skladatelj tamburaške glazbe bio je od 1840-ih do 1870-ih Pajo Kolarić iz Osijeka, a znanstveno se tamburom prvi počeo baviti etnomuzikolog Franjo Ksaver Kuhač u drugoj polovici 19. stoljeća.
Istaknuti skladatelji tamburaške glazbe bili su: Mijo Majer Milan Stahuljak Zlatko Špoljar Aleksandar Bosiljevac Josip Canić (1879.–1933.) – skladao oko 400 djela, više od 50 za tambure Kamilo Kolb Josip Andrić Boris Krnic Julije Njikoš
Glazbu za tambure povremeno su skladali i istaknuti skladatelji umjetničke glazbe kao Ivan Zajc, Antun Dobronić, Božidar Širola, Krešimir Odak, Ivo Lhotka-Kalinski, Bruno Bjelinski i Igor Kuljerić.
Kasnije generacije skladatelja uključuju: Roka Šimunacija, Emila Cossetta, Miljenka Prohasku, Adalberta Markovića, Zlatka Potočnika, Zdravka Šljivca, Tomislava Uhlika, Dražena Vargu, Veljka Valentina Škorvagu i mnoge druge.
Manifestacije i festivali mini|desno|Hrvatski tamburaški sastav Alkari na Večernjakovoj domovnici 2013. U tamburaškoj glazbi postoje brojne kulturne manifestacije – festivali, natjecanja, susreti, smotre i izložbe. Najpoznatije uključuju:
Međunarodni festival umjetničke tamburaške glazbe – najznačajnija manifestacija, održava se u Osijeku i Našicama od 1961. godine u organizaciji Hrvatskog tamburaškog saveza46. Međunarodni festival umjetničke tamburaške glazbe HNK Osijek Preuzeto 21. prosinca 2025. Zlatne žice Slavonije – festival za tamburice, folklornu i pop glazbu, održava se u Požegi svake godine od 1990. (prvi festival bio je 1969.–1981.) Šokačka rapsodija (Zagreb) Pjesme Podravine i Podravlja (Pitomača) Aurea Fest Požega Festival kajkavskih popevki Krapina Vinkovačke jeseni Đakovački vezovi
Tambura u inozemstvu 240px|mini|desno|Rasprostranjenost tamburaška glazbe. U inozemstvu je muziciranje na tamburi osobito razvijeno među hrvatskim iseljeništvom u SAD-u, gdje u Pittsburghu postoji dobro organizirani tamburaški pokret (orkestri Duquesne University Tamburitzans, Tamburitza Philharmonic Orchestra)Tambura enciklopedija.hr Preuzeto 21. prosinca 2025.. U većem dijelu iseljeništva tambura se smatra važnom sastavnicom hrvatskog nacionalnog glazbenog identiteta.
Tamburaška glazba bila je vrlo popularna i u Mađarskoj u 19. i 20. stoljeću, ali je potisnuta zbog neprilika. Kada je u Budimpešti tambura nestala iz mode, pojavila se u Vojvodini (od tuda i naziv vojvođanski štim).Tambura, mala bečka gitara čarobnog zvuka apoliticni.hr Preuzeto 21. prosinca 2025.
Obrazovanje 240px|mini|desno| Članovi tamburaškoga orkestra Folklornoga ansambla Zagreb - Markovac Tambura se podučava u mnogim glazbenim školama u Hrvatskoj, a objavljena su brojna djela pedagoške literature za različite sustave sviranja (Milutin Farkaš, Alfons Gutschy, Josip Andrić i dr.). Međutim, nasuprot neformalnoj popularnosti, sviranje tambura još uvijek nije zastupljeno u svim osnovnim i srednjim glazbenim školama, a kao studij na hrvatskim sveučilištima ni ne postoji.
Uz koncertne priredbe i svečane prigode, tamburaška se glazba društveno posebno promiče na natjecanjima tamburaških sastava i festivalima. Od druge polovice 19. stoljeća tamburaška glazba je jedno od integralnih područja hrvatske glazbene kulture – uz amaterske sastave njeguje se osobito među mladima i uvrštena je u glazbeni odgoj u školama.
Zadnjih godina u mnogim tamburaškim sastavima sve je manje prisutan zvuk tambure, nadomještaju ga drugi instrumenti. Sastavi uvode bubnjeve, klavijature, bugariju često zamjenjuje gitara, a berdu bas gitara. Rijetki su pravi tamburaški sastavi na estradi koji su zadržali svoj tamburaški izričaj. Unatoč hiperprodukciji, orkestri su posljednjih godina svojim izvođenjima podignuli orkestralnu tamburašku glazbu na visoku razinu.
Galerija
Izvori