Jadovska gaovica ( Zupančić & Boguckaja, 2002) zajedno s imotskom, popovskom i krbavskom gaovicom pripada rodu Delminichthys iz porodice Leuciscidae, redu Cypriniformes (šaranke) iz razreda Actnopterygii (zrakoperke).
Sinonimi Nazivi poznati za ovu vrstu su također i frilja, friljak, gaovica ili govica.
Rasprostranjenost i stanište Jadovska gaovica do sada je pronađena u malim krškim ličkim vodotocima. Radi se o rijeci Jadovi te o potocima Balotin i Japoga.
Opis vrste Jadovska gaovica može narasti do 9,5 cm duljine. Tijelo je vretenasto i bočno spljošteno s istaknutom bočnom prugom. Leđna strana tijela je tamno obojena te posuta crnim mrljama nepravilnog oblika. Trbušna strana tijela je svjetlije obojena. Za vrijeme mrijesta obojensot se mijenja te poprimaju zlatnu boju. Ljuske su tanke te se ne preklapaju, a često su slabo vidljive jer su ukopane duboko u kožu koja odeblja za vrijeme mrijesnog razdoblja. Mužjaci su manji od ženki, no razlika između spolova je vidljiva i kod trbušnih peraja koje kod mužjaka uvijek dopiru iza podrepne peraje te po velikoj mokraćno-spolnoj kvržici kod spolno zrelih ženki.
Biologija vrste Za vrijeme ljetnih mjeseci, zbog presušivanja vode, povlače se u podzemlje ili se zakopavaju u supstrat. U nadzemnim vodotocima mogu se ponovno pojaviti u jesen kada voda nabuja. U zimskom razdoblju udružuju se u veća jata te zalaze u podzemlje gdje miruju. Na proljeće ponovno izlaze na površinu i počinju se razmnožavati. Mrijeste se od svibnja do srpnja. Ženke odlažu sitna jajašca na kamenitom i šljunkovitom supstratu. Morfološke razlike između spolova posebno su vidljive u vrijeme mrijesta. Mužjaci dobivaju mrijesne kvržice po glavi i prsnim perajama dok ženke dobivaju male crvene točke na trbuhu te crveno obojenje na osnovama prsnih peraja i podrepne peraje. Hrane se vodenim beskralježnjacima. Zbog karakterističnog načina života i teških uvjeta okoliša vjerojatno imaju i posebne prilagodbe na dulje gladovanje.
Filogenija Jadovska gaovica zajedno s popovskom, imotskom i krbavskom pripada rodu Delminichthys, a sve do 2006. su bile svrstavane u rod Phoxinellus do provođenja molekularnih analiza na temelju kojih su izdvojene u zaseban rod. Pretpostavka je da su se vrste ovog roda pa tako i jadovska gaovica razvile iz zajedničkog pretka u doba miocena, a pretpostavlja se da su podzemne vode povezane s rijekom Jadovom bile refugiji tijekom glacijacijskih procesa što je također utjecalo na evoluciju ove vrste.
Ugroženost i zaštita Kategorija ugroženosti jadovske gaovice u Republici Hrvatskoj prema IUCN-ovim kriterijima procijenjena je na kritično ugroženu (CR). Ugrožava ih ubrzano nestajanje staništa zbog onečišćenja i isušivanja vodotoka te unos stranih vrsta. Problem također predstavlja uzak areal rasprostranjenosti i nedovoljna istraženost same vrste. Pošto se radi o endemu, vrsta je prema Zakonu o zaštiti prirode strogo zaštićena te je time zabranjen njen izlov, ubijanje i svaki oblik uznemiravanja.
Izvori
Ćaleta, M., Buj, I., Mrakovčić, M., Mustafić, P. (2015). Hrvatske endemske ribe.
Kategorija:Delminichthys