Helen Adams Keller (Tuscumbia, Alabama, SAD, 27. lipnja 1880. – Easton, Connecticut, 1. lipnja 1968.), američka književnica i aktivistica.
Životopis Rodila se u časničkoj obitelji koja je bila u velikim vezama s vojskom Konfederacije tijekom američkog građanskog rata. Otac Arthur H. Keller je bio bivši časnik južnjačke vojske, a mati Kate Adams Keller je bila svojta slavnog južnjačkog generala Roberta Edwarda Leeja.
Od djetinjstva je bila slijepa i gluha. Nakon dugotrajnog procesa, uz pomoć učiteljice i kasnije životne pratiteljice Anne Sullivan,Anne Sullivan (1866. - 1936.) američka pedagoginja, i sama u djetinjstvu gotovo oslijepila, završila prilagođenu školu za slijepe i slabovidne osobe i bila predavač na istoj. (Anne Sullivan Macy, Encyclopaedia Britannica, www.britannica.com, pristupljeno 3. lipnja 2016. uspjela je naučiti sporazumijevati se s okolinom te završiti školu. Naučila je nekoliko stranih jezika, a u učenju je iskazala izvanredan smisao za književni i znanstveni rad. Godine 1904. diplomirala je na Radcliffe Colledgeu.
Uz književni rad Keller je bila aktivna u Američkoj zakladi za slijepe (American Foundation for the Blind), gdje je radila na prosvjećivanju i osvješćivanju javnosti za probleme slijepih i gluhonijemih osoba te poboljšanju državne skrbi za slijepe. Obišla je i održavala predavanja u četrdesetak zemalja svijeta. Djela Keller je napisala dvanaest knjiga i više članaka. Od poznatijih djela valja navesti:Helen Keller, Encyclopaedia Britannica, www.britannica.com, pristupljeno 3. lipnja 2016.
Priča mojega života (The Story of My Life, 1903.)Knjiga nije prevedena na hrvatski, ali postoji prijevod na srodnmm, slovenskom i srpskom jeziku. (Helen Keller, Zgodba mojega življenja (prevela Jasna Toplak), Prešernova družba, Ljubljana 1975., II. izdanje 1983.; Helen Keler, Moj život (preveo Dobrila Nikolić), Kosmos, Beograd, 1957. Optimizam (Optimism, 1903.)Knjiga je 1931. prevedena i objavljena na hrvatskom jeziku. (Helen Keller, Optimizam: autorizirani prijevod (prevela Margita Vranešić), Zaklada tiskare Narodnih novina, Zagreb, 1931.; drugo izdanje: Teovizija, Zagreb, 2001., Svijet u kojem živim (The World I Live In, 1908.) Iz mraka (Out of the Dark, 1913.) Moja religija (My Religion, 1927.)Knjiga nije prevedena na hrvatski, ali postoji prijevod na srodnom, srpskom jeziku. (Helen Keler, Moja religija (preveo Risto Rundo), Sfairos, Beograd, 1988., Dnevnik Helen Keller (Helen Keller’s Journal, 1938.) Imajmo vjere (Let Us Have Faith, 1940.) Otvorena vrata (The Open Door, 1957.)
Značaj
Keller je za svoj rad dobila brojna priznanja, a postala je i jednom od najpopularnijih ikona američke popularne kulture i simbol invalida koji uspijevaju prebroditi svoju hendikepiranost. O njoj su snimani igrani i dokumentarni filmovi te rađene predstave.
Iz suradnje Helen Keller i američkog veletrgovca Georgea Kesslera, koja je započela tijekom Prvog svjetskog rata pomaganjem oslijepjelim vojnicima, izrasla je zaklada za pomoć slijepima te pothranjenoj djeci Helen Keller International.Helen Keller International (HKI), Encyclopaedia Britannica, www.britannica.com, pristupljeno 3. lipnja 2016.
Izvori Bilješke i literatura
Tatjana Ladenhauser Palijan, Hellen Keller i Anne Sullivan , Nova Akropola 47/2006., nova-akropola.com, pristupljeno 3. lipnja 2016. Štefka Batinić, 130. godina od rođenja Helen Keller (1880. – 1968.) , Školske novine, 15. lipnja 2010., www.savez-slijepih.hr, pristupljeno 3. lipnja 2016. Joseph Paul Lash, Helen i učiteljica: priča o Helen Keller i Anne Sullivan Macy (prevele Blanka Pečnik-Kroflin i Mignon Mihaljević), Savez slijepih Hrvatske, Zagreb, 1984.
Vanjske poveznice
Mrežna mjesta Helen Keller, The Story of My Life Helen Keller International, zaklada Helen Keller Helen Keller, Encyclopedia of Alabama, www.encyclopediaofalabama.org
Kategorija:Američki književnici